Vožnju ugrožajavu sve aktivnosti koje mogu omesti vozača od njegova primarnog zadatka – same vožnje, a sve to dovodi u opasnost vozača, putnike i pješake. Tri su faktora koja ometaju vozača: vizualni (micanje pogleda s ceste), manualni (micanje ruku s upravljača) i kognitivni (skretanje misli s vožnje).
Koji su najopasniji ometači vožnje
Čak 16 posto vozača tipka poruke na pametnom telefonu tijekom vožnje. Pritom skreću pogled s ceste na u prosjeku 4,6 sekundi, i to svakih 6 sekundi. Istraživanja pokazuju da su vozači koji šalju poruke izloženi 20 puta većoj mogućnosti da dožive prometnu nesreću
Hrana i piće – više od polovice (51 posto) vozača priznaje da se tijekom vožnje najmanje jednom prepustilo uživanju u hrani i piću.
Glazba – Tri od pet vozača ne može odoljeti slušanju glazbe tijekom vožnje. Vozači koji biraju pjesme na iPhonima ili drugim pametnim telefonima dodatno povećavaju rizik od prometnih nesreća.
Telefonski pozivi – Iako brojne televizijske kampanje upozoravaju na opasnost telefoniranja tijekom vožnje, gotovo jedan od četiri vozača (23 posto) povremeno telefonira tijekom vožnje.
Usporavanje kako bi se pogledala prometna nesreća – Jedan od pet (21 posto) vozača priznaje da je usporio kako bi bolje pogledao što se dogodilo na mjestu prometne nesreće. To povećava rizik da vozač i sam doživi prometnu nezgodu.
Slanje poruka – Čak 16 posto vozača tipka poruke na pametnim telefonima umjesto da se fokusira na cestu. Pritom skreću pogled s ceste na u prosjeku 4,6 sekundi, i to svakih 6 sekundi. Istraživanja pokazuju da su vozači koji šalju poruke izloženi 20 puta većoj mogućnosti da dožive prometnu nesreću.
Spavanje – Iznenađujućih 5 posto vozača priznalo je da je zaspalo ili zadrijemalo za volanom.
Kozmetika – Šokantnih 5 posto vozača tijekom vožnje se šminka ili nanosi parfem.
Društvene mreže – Neki vozači provjeravaju poruke na društvenim mrežama i tijekom vožnje! Značajnih 2 posto vozača ažurira svoj profil na Facebooku za volanom, a 1 posto ih twitta.
Crne statistike
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, stoji u publikaciji, svake godine diljem svijeta u prometnim nesrećama pogine više od 1,2 milijuna ljudi, što znači da se svakih 30 sekundi u svijetu dogodi jedna prometna nesreća sa smrtnim ishodom. Nadalje, dodatnih 20 do 50 milijuna ljudi svake godine ozlijeđeno je u prometnim nesrećama.
Predviđa se da će do 2030. ozljede od prometnih nesreća biti peti po redu uzrok smrtnosti diljem svijeta, u čemu će preteći i HIV/AIDS, sve vrste raka, nasilje i dijabetes.
Predviđa se da će do 2030. ozljede od prometnih nesreća biti peti po redu uzrok smrtnosti diljem svijeta, u čemu će preteći i HIV/AIDS, sve vrste raka, nasilje i dijabetes
Do danas su 32 države pooštrile zakone koji se tiču uporabe mobitela tijekom vožnje, a u Portugalu je svaka vrsta telefoniranja ilegalna, čak i ona putem hands-free uređaja. Mnoge su zemlje započele s edukativnim kampanjama za javnost upozoravajući na opasnost korištenja mobilnih uređaja za volanom.
U Hrvatskoj, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, zabranjeno je korištenje mobitela i drugih uređaja za vrijeme vožnje na način koji umanjuje mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom, odnosno bez uređaja koji omogućuje hands-free. Pod vozilima se podrazumijevaju kako automobili i druga motorna vozila, tako i bicikli.
Vozačevo ponašanje odgovorno je za 80 do 90 posto svih prometnih nesreća, što znači da prevencija vozačevih ponašanja doprinosi više sigurnosti na prometnicama nego stanje prometnica ili neispravnost vozila. Stoga, pazite što radite dok vozite!
(H. B. F.)