Hrvatski ceh zaštitara i Učilište ceha zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova – Ravnateljstvom civilne zaštite i u suradnji sa časopisom Zaštita održali su nacionalno strukovno online savjetovanje "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija". Savjetovanje je održano ove srijede putem Zoom aplikacije.
Na nacionalnom strukovnom online savjetovanju moglo se sudjelovati na javnom predstavljanju i tumačenju izmjena i dopuna Zakona o zaštiti novčarskih institucija. Sudionici su mogli postaviti svoja pitanja o izmjenama i dopunama Zakona.
Zakon je detaljno pojasnio Sandro Šegedin iz Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove Ravnateljstva CZ-a koji je govorio o provedbi Zakona o izmjenama i dopunama "Zakona o zaštiti novčarskih institucija“ u praksi. Skup je moderirala Lidija Stolica, predsjednica HCZ-a, a na kraju je održana i panel rasprava u kojoj su sudjelovali Ante Perčin iz HUP-a te Goran Bjelotomić iz Ceha, dok pitanja iz publike nije nedostajalo. Osim iz pozicije HUP-a, Perčin je govorio i iz pozicije člana Uprave zaštitarskog društva Sokol Security.
Zakon o novčarskim institucijama na snazi je od 8. svibnja ove godine. Kako je rekao Sando Šegedin, iako je sam zakon relativno jasan, neminovno je da se u njegovoj primjeni na terenu pokažu i neke nedoumice. Upravo zato održano je i savjetovanje o njegovoj primjeni.
Zakon uvodi novu vrstu zaštite bankomata pošto dosadašnji principi zaštite uređaja nisu bili dovoljno učinkoviti za sprječavanje trenda kaznenih djela provale putem eksplozivnih sredstava poput plina i eksploziva. Najugroženije lokacije su, pritom, eksterni bankomati na izdvojenim prigradskim i manjim urbanim sredinama.
Opasnost od kolateralnih posljedica napada na bankomate, korištenjem eksplozivnih tvari ne smije se negirati jer tim postupcima se ne ugrožava samo imovina već i građani.
Šegedin je pojasnio da se pojam "elektrokemijski sustavi zaštite" odnose na sve sustave čijom se aktivacijom postiže trajno označavanje novčanica bojom i njihovo uništenje, odnosno postiže se neuporabljivost novca. Alternativne mjere zaštite bankomata omogućavaju uvođenje novih tehnologija zaštite bankomata ili novca kojim će se na jednak ili efikasniji način postići isti zaštitni učinak. Propisana dinamika je tri godine, s tim da se svake godine planira zaštita trećine bankomata.
Šegedin je slušateljima Savjetovanja još pojasnio razne prijedloge zaštite bankomata u EU, od sidrenja uređaja, preko korištenje sustava za stvaranje magle do videonadzora i mehaničke zaštite putem rolovrata i javno-privatnog partnerstva i suradnje prilikom dojave eventualnih akcidenata što ubrzava intervencije. Ipak najjefikasnija metoda zaštite je bojanjem novca.
Što se tiče izmjena Zakona pojasnio je da su u članku 7. Zakona uvedene dodatne točke kojima je "uvedena obveza elektrokemijske zaštite novca i obveza uspostave sustava u eksterne bankomate koji se stavljaju u promet".
U članku 15. st 1. propisuje se obveza poštovanja propisa o tehničkoj zaštiti i drugih propisa normi pri ugradnji sustava. U članku 16 gdje se propisuje sadržaj tehničke dokumentacije uvedena je i obveza za elektrokemijske sustave koji se koriste za zaštitu bankomata dok se u članku 19. uvodi mogućnost alternativnih mjera za bankomate. U članku 42. i 43. se propisuju prekršajne odredbe za nepropisnu ugradnju sustava elektrokemijske zaštite te radi nedostatka tehničke dokumentacije.
Šegedin je na kraju izlaganja pozvao sve zainteresirane na suradnju i dojavu problema i nepravilnosti.
Cjeloviti izvještaj pročitajte u idućem broju Zaštite, a Zakon možete preuzeti OVDJE. (N.G.K.)
