Četvrta međunarodna znanstveno-stručna konferencija "Pomorska sigurnost 2026" održana je 5. i 6. studenog, studenog u Opatiji u organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, uz suorganizaciju Zaklade Konrad Adenauer i Konfederacije europskih sigurnosnih službi (CoESS). Strukovni partneri konferencije bili su Securitas Hrvatska, Axis Communications i Alarm automatika.
Nakon tri uspješno održana izdanja u Splitu, ovogodišnja konferencija održana je u Opatiji, okupljajući predstavnike državnih institucija, lučkih uprava i kapetanija, pomorske i sigurnosne industrije, privatne zaštite, akademske zajednice te stručnjake za fizičku i kibernetičku sigurnost.
Ovogodišnja konferencija bila je usmjerena na zaštitu i sigurnost pomorskih luka kao dijela kritične infrastrukture, s posebnim naglaskom na nove i složene oblike prijetnji, stratešku otpornost, kibernetičku sigurnost, hibridno djelovanje i primjenu suvremenih sigurnosnih tehnologija.
Suvremene pomorske luke iznimno su složeni sustavi u kojima se isprepliću pomorski promet, međunarodna trgovina, energetska infrastruktura, informacijski i komunikacijski sustavi te brojni gospodarski i operativni subjekti. Ugrožavanje bilo kojeg od tih elemenata može imati posljedice koje nadilaze granice same luke, utječući na sigurnost ljudi, kontinuitet pomorskog prometa, opskrbne lance i gospodarsku stabilnost.
Upravo zato središnja poruka konferencije bila je da sigurnost luke nije odgovornost samo jednog subjekta, već zajednički sustav koji zahtijeva povezivanje ljudi, informacija, koordinacije, procedura i tehnologije.
U uvodnom dijelu konferencije sudionicima su se obratili Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, dr. Norbert Eschborn, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, Alexander Frank, zamjenik glavne direktorice CoESS-a, te kapetan Darko Glažar iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.
U svojim uvodnim obraćanjima istaknuta je važnost međunarodne i međusektorske suradnje, razmjene stručnih znanja i iskustava te razvoja učinkovitih modela zaštite pomorskih luka i kritične infrastrukture. Posebno je naglašena potreba za povezivanjem institucija, lučkih operatera, privatne zaštite, sigurnosne industrije i akademske zajednice u jedinstven i koordiniran sustav sigurnosti.
Prvi modul – Pomorska sigurnost i jačanje strateške otpornosti
Prvi tematski modul bio je posvećen europskim sigurnosnim politikama, zaštiti strateške pomorske infrastrukture i novim sigurnosnim izazovima.
Alexander Frank iz CoESS-a održao je izlaganje pod nazivom "Osiguravanje europskih ulaznih koridora: usklađivanje postupka pretrage i sigurnosti u lukama EU", u kojem je obrađena važnost usklađivanja sigurnosnih postupaka i jačanja zaštite europskih pomorskih ulaznih točaka.
Tonći Prodan sa Fakulteta za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tudđman" te član Odbora za pomorsku sigurnost CoESS-a predstavio je temu "Strateška otpornost podmorske kritične infrastrukture", ukazujući na važnost zaštite podmorskih infrastrukturnih sustava i njihove uloge u očuvanju sigurnosti i stabilnosti suvremenog društva.
Matija Mandić, CEO tvrtke SmartX Fusion Technologies, održao je izlaganje "Kibernetički izazovi u doba umjetne inteligencije", u kojem je pozornost usmjerena na nove tehnološke izazove i sigurnosne rizike povezane s razvojem umjetne inteligencije i sve većom digitalizacijom kritičnih sustava.
Modul je zaključen panel-raspravom u kojoj su sudjelovali Alexander Frank, Tonći Prodan i Matija Mandić, pod moderiranjem Ivana Funčića, dopredsjednika Hrvatskog ceha zaštitara. Raspravljalo se o strateškoj otpornosti europske pomorske infrastrukture, zaštiti podmorskih sustava i potrebi za povezivanjem fizičke i kibernetičke sigurnosti.
Drugi modul – Integrirana rješenja u zaštiti kritičnih objekata
Drugi modul bio je posvećen predstavljanju suvremenih tehničkih i tehnoloških rješenja za unapređenje sigurnosti pomorskih objekata i infrastrukture.
Vedran Mihaljević iz Alarm automatike predstavio je temu "Safety rješenja za brodove do 300 BT", s naglaskom na tehnička rješenja i sigurnosne zahtjeve u području zaštite plovila.
Matej Sajdl iz tvrtke KAM-SEE, Axis Communications, predstavio je temu "Axis fuzija kamere i radara u nadzoru marine", prikazujući mogućnosti integracije različitih tehnologija za unapređenje nadzora i sigurnosti marina.
Predstavljena rješenja ukazala su na sve važniju ulogu tehnološke integracije, inteligentnog videonadzora, radarskih sustava i naprednih mogućnosti nadzora u stvaranju učinkovitih i prilagodljivih sigurnosnih sustava za pomorska područja.
Treći modul – Kritična infrastruktura, sigurnosni incidenti i odgovor na krize
Treći modul bio je posvećen zakonodavnom i provedbenom okviru zaštite kritične infrastrukture te organizaciji sigurnosnog odgovora u kriznim situacijama.
Dražen Štajduhar, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, održao je izlaganje "Zakon o kritičnoj infrastrukturi – provedbeni okvir", predstavljajući normativne i organizacijske pretpostavke za provedbu sustava zaštite kritične infrastrukture.
Boris Mijolović, voditelj regije u tvrtki Securitas Hrvatska, predstavio je temu "Sigurnost luka i odgovor na krizne situacije", s naglaskom na sigurnosne izazove u lučkom okruženju te važnost pripremljenosti, koordinacije i pravodobnog postupanja u slučaju sigurnosnih incidenata.
Modul je zaključen panel-raspravom u kojoj su sudjelovali Dražen Štajduhar iz Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Boris Mijolović iz Securitasa Hrvatska i Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatska, pod moderiranjem Tonća Prodana sa Sveučilišta u Splitu i Hrvatskog ceha zaštitara.
Rasprava je bila usmjerena na provedbu sustava zaštite kritične infrastrukture, suradnju nadležnih institucija i operatera te važnost učinkovite koordinacije i odgovora na krizne situacije. Posebno je istaknuta potreba za jasnim definiranjem odgovornosti, razmjenom informacija i povezivanjem operativnih kapaciteta svih uključenih dionika.
Tijekom konferencije potvrđena je važnost privatne zaštite kao sastavnog dijela integriranog sustava sigurnosti pomorskih luka. Privatni sektor sigurnosti svojim stručnim i operativnim kapacitetima sudjeluje u svakodnevnoj zaštiti prostora, kontroli pristupa, nadzoru, zaštiti ljudi i imovine te ranom prepoznavanju potencijalnih sigurnosnih prijetnji.
Jednako tako, naglašena je važnost suradnje privatne zaštite s lučkim upravama, lučkim operaterima, lučkim kapetanijama, policijom, carinom, vatrogasnim i hitnim službama te stručnjacima za informacijsku i kibernetičku sigurnost.
Zaključna poruka konferencije bila je da se suvremena sigurnost pomorskih luka ne može temeljiti isključivo na pojedinačnim sigurnosnim mjerama i tehnologijama. Potrebno je razvijati integrirani model zaštite koji povezuje ljude, znanja, informacije, procedure, tehnologiju i odgovornost svih sudionika.
Organizacijom ove konferencije Hrvatski ceh zaštitara nastavlja svoju aktivnu ulogu u razvoju sigurnosne struke i promicanju suradnje javnog i privatnog sektora, međunarodnih strukovnih organizacija i akademske zajednice.
Cilj konferencije nije samo razmjena stručnih informacija i predstavljanje novih tehnologija, već i poticanje konkretnih partnerstava, unapređenje stručnih i operativnih kapaciteta te razvoj otpornijeg sustava zaštite pomorske infrastrukture.
Četvrta međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Pomorska sigurnost 2026.“ još je jednom potvrdila da su znanje, stručnost, odgovornost i koordinirano djelovanje svih dionika ključni preduvjeti za sigurnost i otpornost pomorskih luka kao jednog od najvažnijih dijelova kritične infrastrukture.