Održana konferencija Korporativna sigurnost 2015.
Riječ je o najvećem regionalnom skupu koji jednom godišnje okuplja stručnjake za poslove sigurnosti iz javnih i privatnih institucija, predstavnike najvažnijih sigurnosnih tvrtki iz Hrvatske te članove uprava vodećih kompanija. Oni čine cjelinu bez koje nema sigurnosti i koji su vrlo bitna karika u lancu sigurnosti gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Glavni cilj konferencije je unaprijediti svijest o potrebi aktivnog upravljanja pitanjima sigurnosti u tvrtkama, bankama i financijskim institucijama te tijelima državne uprave. Konferencija je dala odgovore na pitanja poput onoga koliko je sigurno beskontaktno plaćanje karticama i pametnim telefonima, koliko su mobilni operativni sustavi i mobilne aplikacije sigurni, je li IT sigurnost države mit ili stvarnost, kako država osigurava sigurno okruženje za gospodarsku djelatnost.
Otvarajući 8. konferenciji o korporativnoj sigurnosti Bono Marjanović, stručnjak za sigurnost pojasnio je važnost korporativne sigurnosti u tvrtkama, dok je Avgustin Pavičić iz MUP-a kazao da MUP priprema nekoliko zakona koji će osigurati još bolju sigurnost osoba i imovine poput Zakona o protuminskom djelovanju, Zakona o novčarskim institucijama, Zakona o privatnoj zaštiti. Naglasio je da je Hrvatska sigurna zemlja i za život i za poslovanje te je izrazio nadu da će konferencija polučiti određene zaključke koji će pridonijeti dodatnoj sigurnosti.
Na konferenciji se moglo čuti sve ono što bi menadžeri korporativne sigurnostu trebali znati vezano uz ranjivost računalnih sustava. Marko Stanec, inženjer za računalnu sigurnost CERT-a upoznao je pridsutne s time da CERT redovno vrši provjeru ranjivosti sustava pa tako godiišnje imaju oko 250 provjera ranjivosti tvrtki. Kazao je i da svaki sustav ima neki propust no pitanje je hoće li netko tu ranjivost otkriti i zloporabiti.
Inače kibernetički rizici su u 2015. procijenjeni kao vrlo visoki a smatra se da tvrtke nisu pripremljene za primjereni odgovor na te prijetnje. Dok su velike korporacije, posebice banke i trgovački lanci svjesniji rizika jer su i izloženiji raznim napadima, kod većine tvrtki postoji tek djelomična svijest o rizicima koje nose loša IT rješenja.
Uvid u mehanizme koji omogućavaju manipulacije zaposlenika te moguće oblike prevencije sudionicima je dao Kosta Bovan s Fakulteta političkih znanosti, dok je o sigurnosti beskontaktnog plaćanja čip karticama i mobilnim uređajima, osim u predavanju Nebojše Avramovića, bilo riječi i na okruglom stolu.
O IT sigurnosti države pričao je Miroslav Bača s Fakulteta organizacije i informatike dok je Joško Morić iz Zagrebačkog holdinga pojasnio ulogu države kao bodyguarda korporativnog sektora. Konferencija je zaključena okruglim stolom "Stvara li država sigurno okruženje za gospodarsku djelatnost" , pod palicom Dragana Lozančića. (N. K.)