On je tom prigodom zahvalio organizatorima konferencije što su sudionicima omogućili priliku da razmijene mišljenja o izazovima i ugrozama suvremenog doba koji utječu i na sigurnost naše domovine.
Rekao je da sigurnosni aspekti fenomena poput migrantske krize ili posljedica klimatskih promjena snažno utječu na našu svakodnevnicu: "Stoga dopustite da naglasim značaj ulaganja u sigurnosne mjere poput preventive urbanih rizika i zaštite kritične infrastrukture. Danas smo svjedoci vrlo turbulentnog razdoblja u Europi i svijetu, obilježenog političkom i sigurnosnom nestabilnošću, pojavama ekstremizma, vjerskog radikalizma i terorizma, velikim migracijskim valovima, kibernetičkim napadima, oružanim sukobima i nasilnim promjenama granica. U ovakvom sigurnosnom kontekstu, trend stalne migracije ljudi iz ruralnih u urbana područja i porast populacije koja živi u gradovima još više naglašava važnost urbane sigurnosti te nameće potrebu redefiniranja pristupa sveukupnoj nacionalnoj sigurnosti. Gradovi sve više postaju središta ubrzanog socijalnog, gospodarskog i tehnološkog razvoja, mjesta velikih mogućnosti i prilika", naglasio je Ivić na otvaranju skupa.
Dodao je da istodobno gradovi postaju i prostori velikih sigurnosnih rizika i izazova, kako za njihove stanovnike tako i za tijela vlasti i pravne subjekte zadužene za održavanje sigurnosti. Zajednička zadaća svih nas je raditi na jačanju otpornosti naših sustava i održivosti funkcioniranja gradova, posebno u kriznim situacijama. To podrazumijeva senzibiliziranje i educiranje stručne i opće javnosti o značaju urbane sigurnosti te nastavak rada na izgradnji odgovarajućih materijalno-tehničkih kapaciteta i sposobnosti.
"Uvjeren sam da će ova konferencija biti korisna platforma za razmjenu ideja, znanja i iskustava između predstavnika znanosti, struke, civilnog društva i provoditelja poslova sigurnosti u državnoj, regionalnoj i lokalnoj upravi i samoupravi. Samo koordiniranim djelovanjem i suradnjom svih nadležnih institucija bit ćemo u mogućnosti uspješno se nositi s aktualnim izazovima naše sigurnosti. Ovakav integrirani, sveobuhvatni i uključivi pristup sigurnosti nit je vodilja i koncepta domovinske sigurnosti koji će biti implementiran kroz novu Strategiju nacionalne sigurnosti RH i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, dokumente koje ova Vlada namjerava izgraditi u idućih nekoliko mjeseci."
Ivić je sudionicima konferencije naglasio da skupovi poput konferencije o sigurnosti gradova zasigurno predstavljaju idealnu priliku za interakciju stručnjaka za sigurnost i ostalih zainteresiranih sudionika, s ciljem boljeg upoznavanja s rizicima i prijetnjama urbanoj sigurnosti te iznalaženja adekvatnih pravnih, konceptualnih i tehnoloških rješenja za njezino unaprjeđenje: "Nadam se da će ovaj skup doprinijeti našem zajedničkom cilju – jačanju ekspertize i poboljšanju komunikacije između svih nadležnih dionika, na dobrobit naših urbanih zajednica i Republike Hrvatske u cjelini".
Sudionike skupa pozdravio je i gradonačelnik Opatije
Ivo Dujmić, koji je naglasio aspekte sigurnosti tog grada, a uvodno se obratio i
Goran Petrc, pročelnik Ureda Primorsko-goranske županije.
Konferencija je održana u organizaciji časopisa Zaštita i Hrvatskog foruma za urbanu sigurnost, a pokrovitelj konferencije bio je, osim Vlade Republike Hrvatske, i Grad Zagreb. Potporu konferenciji dali su Grad Opatija, Alpe Adria, Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa, Udruga gradova u RH, Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj i Francuski institut.
Konferencija je počela dodjelom priznanja za najbolje projekte preventive u lokalnoj zajednici. Priznanja su uručena Gradu Opatiji za projekt Siguran gost, zadovoljan gost i Gradu Puli za projekt Pula Pet Plus.
I ove je godine za sve sudionike konferencije pripremljen izuzetno zanimljiv i aktualan program, a dvije velike teme koje je nametnula aktualna situacija su zaštita kritične infrastrukture i urbani rizici u kontekstu klimatskih promjena. Uz to su predstavljeni i rezultati istraživanja deset najsigurnijih gradova u Hrvatskoj, od kojih će pet najboljih dobiti i priznanja. Riječ je o istraživanju koje časopis Zaštita provodi temeljem podataka MUP-a u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb.
Na dvodnevnoj konferenciji se tako moglo čuti: tko drži ključ sigurnosti hrvatskih gradova? Koji su gradovi u Hrvatskoj najsigurniji po statističkim pokazateljima, a koji po subjektivnom osjećaju građana? Tko ima najbolji projekt prevencije lokalne zajednice? Kakve je izazove pred nas postavila migrantska kriza, koja je i dalje goruće pitanje u Hrvatskoj? Što je to kritična infrastruktura i kako je na najbolji način zaštititi? Hoće li klimatske promjene donijeti nove sigurnosne izazove u urbanim područjima?
