Na interne krađe zaposlenika otpada 39 posto, na eksterne krađe 38 posto, na administrativne greške 16 posto, dok su dobavljači odgovorni za 7 posto gubitaka. Te brojke zorno prikazuju problematiku krađa u trgovinama. A odgovor kako se boriti protiv toga, pružila je 2. međunarodna konferencija Sigurnost u trgovini - SIGSHOP 2017 koja se u organizaciji Hrvatskog foruma za urbanu sigurnost i časopisa Zaštita održala u četvrtak u Westin hotelu u Zagrebu. Prema policijskim pokazateljima u 2016. godini u hrvatskim trgovinama izvršeno je 1439 krađa što je porast od 11,8 posto u odnosu na 2015. kada ih je bilo 1287. U 2016. je razriješeno 948 takvih krađa što je porast u razriješenosti od 35 posto u odnosu na godinu ranije kada ih je razriješeno 700. Došlo je i do porasta naknadno utvrđenih krađa u 2016. u odnosu na godinu prije od čak 30 posto. Takvih je krađa lani otkriveno 810. Provalnih krađa je u 2016. bilo 1157, a u 2015. 1344 što je pad od 14 posto, naknadno otkrivenih provalnih krađa u 2016. je zabilježeno 370, a u 2015. godini njih 372.
Kada je o kioscima riječ, prijavljenih kaznenih djela provalnih krađa u kioske bilo je 364, što je značajan pad u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 684. Riječ je o padu od 46,8 posto. Dok je u 2015. razriješeno 227 djela, u 2016. razriješeno ih je 122. Naknadno otkrivenih provalnih krađa u kioske u 2015. zabilježeno je 215, a u 2016. njih 114.
Sudska praksa pokazuje da se kada je o organiziranom kriminalitetu riječ gotovo uvijek krade roba veće kvalitete i za unaprijed dogovoreno tržište a većinom je riječ o suhomesnatim proizvodima, kvalitetnijim sirevima poznatim začinima, skupljim pićima i parfemima. Vidljivo je i da je odabir predmeta krađe dosta uvjetovan stupnjem i vrstom zaštite.
Konferencija je pokušala osvijestiti problem da je i najmanja krađa svejedno krađa jer za trgovca u maloj trgovini na godišnjoj razinu gubitak koji se nagomila od takvih krađa može značiti čak i kraj poslovanja.
Sigurnost je jedan od važnih uvjeta za kvalitetan rad i poslovni uspjeh, a s obzirom na promjenjive i nestabilne uvjete današnjice nužno je uvođenje korporativne sigurnosti kao poslovne funkcije u kompanijama. Kako to učiniti sudionici konferencije mogli su saznati među ostalima i od Darka Dundovića iz British American Tobacco: koji je govorio upravo o korporativnoj sigurnosti u logističkom poslovanju, dok je menadžer sigurnosti Kristian Družeta dao uvid u proaktivni pristup zaštiti i osiguranju robe tijekom transporta.
Rafael Krešić je nakon dugogodišnjeg rada kao sudac ove godine otvorio vlastiti Odvjetnički ured, a govorio je o pojavnosti imovinskih delikata kroz sve faze proizvodnog i distributivnog procesa.
Sigurnosni stručnjak iz tvrtke Pevec, Albin Majstorović predstavio je na koji način kvalitetan i ispravno korišten centralni dojavni sustav (CDS) povećava sigurnost. Pojasnio je razloge osnivanja upravljačko nadzornog centra Pevec radi povećanja razine sigurnosti, smanjivanja utjecaja ljudskog faktora na sigurnost u prodajnom centru tijekom noći, racionalizacije troškova, dok je kriminalist Josip Pavliček, profesor na Visokoj policijskoj školi govorio o načinima istražnog intervjuiranja kao alatu za otkrivanje i razjašnjavanje internih krađa. Riječ je o metodama koje su primarno razvijene za potrebe policije i sigurnosnih službi, a sve više se koriste za potrebe privatne sigurnosti diljem svijeta. Posebno su zanimljive metode brze selekcije potencijalnih osumnjičenika za interne krađe i taktike njihovog istražnog intervjuiranja.
Tihomir Žegrec iz Carinske uprave prezentirao je što se sve radi na zaštiti prava intelektualnog vlasništva vezanog uz robu koja pristiže na carinsko područje Europske unije, odnosno Republike Hrvatske iz trećih zemalja, potom na postupak uvoznog carinjenja, a isto tako i robe koja se nalazi na domaćem tržištu, te se izlaže prodaji, dok je Josip Turkalj iz tvrtke Badel 1862 govorio o postupcima i metodama zaštite od krivotvorenja. Sutkinja Rahela Valentić u svom se predavanju fokusirala na najčešća imovinska kaznena djela u trgovinama i njihove načine počinjenja kroz izlaganje primjera iz prakse. Odgovorila je i na pitanje kako postupiti sa osobom zatečenoj u počinjenju tih djela, a govorila je i o značenju videonadzora u sudskom postupku, kao i o načinu prikupljanja dokaza na mjestu događaja.
Jošua Lerga iz tvrtke Alarm automatika predavaao je o tehničkoj zaštiti u svrsi povećanja dobiti, a Krešimir Đuračić iz tvrtke IN2 Trace o serijalizaciji proizvoda - tehnologiji prevencije krivotvorenja.
Kriminalitet se neprestano mijenja i prilagođava se sigurnosnim mjerama koje su poduzimaju kako bi se on spriječio. Zato se kradljivci orijentiraju na slabije zaštićene trgovine gdje im se ostavlja dostatan prostor za pouzdan uspjeh bez velikih posljedica. Roba koja nije nadohvat ruke, potencijalnim počiniteljima ugrožavanja nesumnjivo predstavlja veliku prepreku i rizik, jer im se ne ostavlja puno prostora za pouzdan uspjeh bez velikih posljedica. Trgovci stoga nastoje prilike za lopove smanjiti na najmanju moguću mjeru različitim preventivnim mjerama. Najčešće je to izlaganje robe tako da ne bude na dohvat ruke kradljivcima. U tu svrhu na police se stavlja prazna ambalaža pojedinih artikala, pa kupac s police uzima praznu kutiju, a proizvod dobije tek na blagajni kada ga plati. Skupa alkoholna pića izlažu se na police u neposrednoj blizini blagajne. Roba malog volumena, a velike vrijednosti zaključava se u staklene vitrine te se može razgledati samo uz prisustvo trgovca.
Kako se kradljivci svakim danom koriste sve naprednijim metodama i tehnikama, trgovci su primorani na uvođenje sve većih i složenijih mjera zaštite. Najčešće se uvodi elektronska zaštita prodajnih artikala kojom se svaki pokušaj iznošenja ukradene robe kroz blagajnu ili kroz izlazna vrata trgovine alarmira. Sustavi elektroničke zaštite artikala od krađe i videonadzora su sustavi tehničke zaštite koji se najviše koriste u maloprodaji.
Zanimljivo je da u Europi 78 posto trgovina koristi sustave zaštite artikala, a videonadzora 72 posto. U Hrvatskoj su ti postoci manji, ali vidljiva je povećana potražnja za oba sustava. U maloprodajnoj industriji, videonadzor je obično glavni stup koncepta sigurnosti. Smanjenje manjkova i pružanje dokaza u slučaju krađe tradicionalno su glavni razlozi za instalaciju kamere. Kamere nove generacije pružaju briljantne slike visoke rezolucije čak i pod teškim uvjetima osvjetljenja. Kamere se postavljaju u prostoru trgovine, skladištima, deponijima, s vanjske strane trgovina i na parkiralištima. Iako ne predstavljaju fizičku zapreku, kamere omogućavaju identifikaciju počinitelja štetnog događaja, a snimljeni materijal omogućava naknadnu rekonstrukciju štetnog događaja koji se dogodio u štićenom prostoru. Protuprovala je neizbježna u trgovinama koje su samostalne što znači da nisu u trgovačkom centru jer omogućava zaštitu i dojavu u slučaju alarma van radnog vremena trgovine.
Za postizanje optimalne zaštite trgovačkih centara neminovno je objediniti zaštitno djelovanje zaštitara i tehnička sredstva i naprave u jedinstvenu zaštitnu cjelinu – sustav integralne zaštite. Kako sinergija tehničke i tjelesne zaštite iziskuje značajna ulaganja koja si manji trgovci uglavnom ne mogu priuštiti, upravo je u takvim prodavaonicama i mogućnost krađe veća.
Problem je i što krađa robe do 1000 kuna ne podliježe kaznenom progonu nego isključivo progonu po privatnoj tužbi, a većina trgovačkih lanaca se rijetko odlučuje za takav progon počinitelja zbog nedostatka vremena i upitnosti osude kradljivaca.
Nema nikakve sumnje da svakodnevno kriminalci postaju sve kreativniji u načinima na koje manipuliraju maloprodajnim opskrbnim lancem. Borba protiv organiziranog maloprodajnog kriminaliteta je posao s punim radnim vremenom a riječ je o stalnoj bitci koju vode i male i velike maloprodajne industrije kako bi ostale korak ispred lukavih kriminalaca. Organizirani kriminal nastavlja rasti, prema tvrdnjama čak 83 posto trgovaca, pokazuje istraživanje. Svi oni izvještavaju o povećanju kriminala u protekloj godini, barem ako je suditi prema 12. godišnjoj studiji o organiziranom kriminalitetu u maloprodaji koju je provela Američke nacionalna federacija trgovaca u maloprodaji. Svakog dana kriminalci su sve kreativniji u načinima na koje manipuliraju maloprodajnim opskrbnim lancem.
I dok organizirani maloprodajni kriminalitet uvelike utječe na trgovce, ustvari više no ikada prije, istovremeno i krađe prilikom transporta robe nastavljaju rasti, točnije 44 posto naspram 38 posto iz 2015 koliko je pokazalo istraživanje. Najčešće roba nestaje na putu iz tvornice prema skladištu maloprodaje ili čak od skladišta do trgovine. Organizirane krađe komercijalnih vozila i njihovog tereta na razini Europe koštaju poslovni sektor 8.2 milijarde eura godišnje.
Nataša Gajski Kovačić