U Gradskom ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost grada Zagreba održana je 10. sjednica Izvršnog odbora Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa. Članove Platforme uvodno je pozdravio Josip Juranek, zamjenik pročelnika Gradskog ureda poručivši im da imaju sugovornike u tom Uredu s kojima mogu dogovarati zajedničke aktivnosti. Predsjednik Platforme Marijan Vundać je zahvalio na dosadašnjoj suradnji i izrazio nadu u buduću, još aktivniju, suradnju.
Tijekom sjednice prezentiran je projekt Potresni rizik grada Zagreba koji je dio šireg projekta „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“. Kako se moglo čuti, Grad Zagreb, radi procjene rizika kao i ostali gradovi, a potresni rizik predstavlja neprihvatljiv rizik. Grad Zagreb se ozbiljnije krenuo baviti potresnim rizikom od 2009. nakon potresa u Italiji. Potres u L'Aquili je, prema riječima, seizmologa Krešimira Kuka, ogledni primjer što bi i Zagreb moglo zadesiti jer sve posljedice koje su se tamo dogodile mogle bi se odnositi i na naš glavni grad. Kao što smo, nažalost, i saznali 11 godina kasnije, potres se dogodio i u Zagrebu. Potres od 5,5 Richtera 2020. donio je velike štete, a najviše je stradala kulturna baština i vjerski objekti . Nakon potresa u Zagrebu nastala je bata podataka svih pregledanih zgrada, njih 25 000, a iskustva iz Zagreba pomogla su i pri pregledavanju zgrada u kasnijem potresu u Petrinji.
Cilj projekta Potresni rizik grada Zagreba, kako je rekla Kristina Martinović iz Ureda bio je izraditi metodologiju primjenjivu za sve veće gradove u RH, definirati potresnu opasnost i utvrditi rizik za imovinu i ljude te osigurati podatke hitnim službama. U prvoj fazi projekta Potresni rizik Grada Zagreba, izračunat je seizmički hazard na osnovnoj stijeni za cijelo područje Grada Zagreba i povratna razdoblja od 95 i 475 godina korištenjem programskog paketa OpenQuake. U drugoj fazi je, na temelju dostupnih podataka o brzinama Vs30, izračunat seizmički hazard na površini za područje Grada Zagreba. U oba slučaja rezultati su prikazani kartama seizmičkog hazarda, krivuljama hazarda i UHS spektrima.
Za podsljemensku zonu Grada Zagreba postojali su podaci mjerenih brzina Vs30 na 150 lokacija, dok je za 404 lokacije postojao samo podatak o tipu tla prema klasifikaciji Eurocode 8 (E8), te su kao ulazni podatak za račun amplifikacije tla uzete srednje vrijednosti Vs30 za odgovarajući tip tla. Na području južno od Ilice i Maksimirske ulice postojali su podaci za Vs30 na samo osam lokacija. S obzirom da je to područje vrlo velike površine i izuzetno heterogeno zbog riječnih nanosa različitih debljina i vrsta (pijesak, šljunak, mulj), kao i zbog visokih razina podzemnih voda u nekim područjima, samo osam točaka je nedostatno za kvalitetne rezultate. Podaci o dubinama na kojima transverzalni valovi dostižu brzine od 1000 m/s (Z1.0) i 2500 m/s (Z2.5) nisu bili dostupni, pa su te brzine izračunate pomoću publiciranih relacija i raspoloživih brzina Vs30.
Projekt “Potresni rizik Grada Zagreba” je pilot-projekt za računanje seizmičkog rizika u urbanim sredinama Republike Hrvatske, pa shodno tome treba naglasiti da računanju seizmičkog hazarda, na bilo kojem mjestu, mora prethoditi detaljno seizmičko mikrozoniranje i prikupljanje svih raspoloživih geotehničkih elaborata za istraživano područje, kako bi se raspolagalo što gušćom mrežom točaka s poznatim brzinama Vs30 i dubinama Z1.0 i Z2.5.
Prof. Josip Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo detaljno je pojasnio kako se rade procjene rizika od katastrofa te je rekao da je na cjelini države potres označen kao neprihvatljivi rizik jer može ugroziti stabilnost države, s obzirom na to da štete koje uzrokuje mogu biti veličine državnog proračuna.
U nastavku sjednice Platforme, prihvaćen je zapisnik s prošle sjednice Platforme te je dogovorena izborna skupština koja će se održati 21. i 22. 3. u Lovranu u sklopu konferencije "Civilna zaštita i sigurnost gradova" koju organizira časopis Zaštita. Ujedno je dogovoren i nastavak suradnje s časopisom Zaštita.