Nezavisni mehanizam nadzora zaštite temeljnih prava u postupanju policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području zaštite granice, nezakonitih migracija i međunarodne zaštite organizirao okrugli stol pod nazivom „Kompenzacijske mjere“.
Govoreći o kompenzacijskim mjerama koje podrazumijevaju kontrolu vozila i osoba po dubini teritorija, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno podsjetio je kako su te mjere uvedene od 1. siječnja ove godine kako bi se policijskim kontrolama u dubini hrvatskog teritorija nadoknadilo ukidanje mehanizama sprječavanja krijumčarenja ljudima i iregularnih migracija na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom.
Naime, ulaskom u Schengen dosad je ukinuto pet postaja granične policije na granici prema Mađarskoj i Sloveniji. U 18 policijskih postaja ukinuta je linija rada granične policije, a u 15 policijskih postaja ustrojena su radna mjesta za provedbu kompenzacijskih mjera. Kompenzacijske mjere i suzbijanje nezakonitih migracija sada provode 742 policijska službenika koja su dosad obavljala poslove granične policije na granici prema Sloveniji i Mađarskoj.
„U prvih mjesec dana ove godine provjereno je 16.809 vozila i 24.092 osobe. Uhvatili smo 34 krijumčara, a što je povećanje u odnosu na siječanj 2022. godine. Želimo spriječiti sve vrste krijumčarenja i suzbiti prekogranični kriminal“, naveo je Ničeno dodavši kako je hrvatska policija dobila novu bazu mobilnih timova koji pokrivaju područja ciljano i odlaze na mjesta gdje se mogu očekivati pokušaji krijumčarenja.
Napomenuo je i kako je u Hrvatskoj nakon ulaska u Schengen evidentiran manji broj iregularnih migranata, ali je osjetno povećan broj osoba koje u Hrvatskoj traže međunarodnu zaštitu: „Dio iregularnih migranata više ne čeka da dođe do Slovenije i tamo zatraži međunarodnu zaštitu. Sada to rade čim uđu u Hrvatsku. Primjerice, u prosincu prošle godine evidentirano je njih 198, a u siječnju ove godine njih čak 1.390. To je, dakle, 60 posto manje iregularnih migranata u odnosu na prosinac prošle godine. Praksa pokazuje kako ti ljudi u Hrvatskoj provedu nešto više od tjedan dana, a potom kreću prema Sloveniji i drugim zemljama.“ Ničeno se dotaknuo i Pakta o azilu i migracijama rekavši kako je u interesu Hrvatske da se on što prije donese jer će obeshrabriti ekonomske migrante, ali će otvoriti prostor za migrante koji u Europi traže zaštitu zbog humanitarnih razloga.
Na okruglome stolu koji je održan u Hrvatskom Crvenom križu, govorilo se i o ulozi i načinu funkcioniranja Nezavisnog mehanizma nadzora.
Robert Markt, voditelj Koordinacijskog odbora Nezavisnog mehanizma nadzora istaknuo je kako u vrijeme osnivanja Mehanizma nigdje u Europi nije djelovao usporedivi specijalizirani mehanizam (civilnog) nadzora postupanja policije u području neregularnih migracija: „I dalje smo jedina članica Europske unije koja ima takav nezavisni mehanizam monitoringa postupanja policije prema neregularnim migrantima. Imali smo na početku dosta pritisaka, ali smo znali kako je važno uspostaviti dobru komunikaciju s Ministarstvom unutarnjih poslova kako bismo mogli kvalitetno obaviti naš dio posla.“
Nezavisni mehanizam nadzora osnovan je 2021. godine na inicijativu MUP-a, financiran je EU sredstvima i čine ga Koordinacijski odbor i neposredni provoditelji.
Članovi Koordinacijskog odbora su Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Centar za kulturu dijaloga, Hrvatski Crveni križ i nezavisna ekspertica prof. dr. sc. Iris Goldner Lang. Svaka institucija koja djeluje u Koordinacijskom odboru, nominirala je dva člana kao neposredne provoditelje – osobe koje izlaze na teren.
Markt je istaknuo kako se Mehanizam više otvara prema stručnoj javnosti, nevladinom sektoru, ali i građanima općenito. Napomenuo je i kako su s MUP-om definirani nenajavljeni posjeti zelenoj granici, ali uz poštivanje sigurnosne situacije.
Na komentar nevladine udruge Are You Syrious da i nenajavljene posjete zelenoj granici ipak treba najaviti, Markt je istaknuo kako tu ne vide ništa problematično s obzirom na to da teren uz granicu može biti miniran, ali i općenito teško pristupačan: „Pratnja policijskih službenika prilikom odlaska na zelenu granicu je isključivo u funkciji sigurnosti.“
Članica Koordinacijskog odbora Mehanizma, nezavisna ekspertica prof. dr. sc. Iris Goldner Lang napomenula je kako ne vidi puno smisla u nenajavljenim posjetima zelenoj granici: „Provoditelji nadzora neće danima sjediti u grmlju. Mogu tamo provesti nekoliko sati, ali koja je vjerojatnost da će u tom vremenu nešto vidjeti? Postoji, ali ne bih rekla da je prevelika.“
U radu okrugloga stola sudjelovali su i predstavnici ureda Pučke pravobraniteljice i Pravobraniteljice za djecu, Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, UNHCR-a, IOM-a, CMS-a, Borders None, HPC-a i inicijative Are You Syrious.