Eugen Antić
Više od tri desetljeća nakon vojno-redarstvene operacije "Oluja", Hrvatska živi u bitno drukčijem sigurnosnom okruženju od onoga iz ratnih godina. Nekada su glavne prijetnje bile tenkovi, topništvo, okupacija teritorija i otvorena vojna agresija. Danas se sigurnosni izazovi pojavljuju u mnogo različitih oblika – od kibernetičkih napada i hibridnog ratovanja do velikih požara, poplava, potresa, klimatskih katastrofa, ugroza kritične infrastrukture i drugih kriznih situacija.
Ipak, unatoč promjenama, jedna je stvar ostala ista: sigurnost države i njezinih građana ne nastaje sama od sebe. Ona je rezultat znanja, organizacije, spremnosti i predanosti ljudi koji su spremni djelovati kada je to najpotrebnije. Put od Oluje do današnjeg sustava domovinske sigurnosti ujedno je i priča o tome kako se Hrvatska razvijala od države koja se borila za svoj opstanak do države koja danas gradi otpornost na širok spektar suvremenih prijetnji.
Oluja kao prekretnica hrvatske sigurnosti
Vojno-redarstvena operacija Oluja, započeta 4. kolovoza 1995. godine, predstavlja jednu od najvažnijih prekretnica u modernoj hrvatskoj povijesti. U svega nekoliko dana oslobođen je najveći dio okupiranog hrvatskog teritorija, slomljena je vojna moć pobunjenih srpskih snaga u Hrvatskoj te su stvoreni preduvjeti za završetak Domovinskog rata i uspostavu mira.
Oluja nije bila samo vojna pobjeda. Bila je potvrda sposobnosti Hrvatske vojske i Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova da provedu jednu od najsloženijih operacija u hrvatskoj povijesti. U njezino planiranje i provedbu bili su uključeni brojni zapovjednici, vojnici, policajci, logističari, obavještajci, medicinsko osoblje i drugi sudionici obrambenog sustava. Za hrvatske građane Oluja je predstavljala mnogo više od oslobađanja teritorija. Bila je simbol povratka slobode, kraj dugog razdoblja neizvjesnosti i potvrda da su godine obrane i žrtve hrvatskih branitelja imale smisla. Fotografije podizanja hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi ostale su trajno upisane u kolektivno sjećanje kao simbol pobjede i državne samostalnosti. Iz sigurnosne perspektive, Oluja je pokazala koliko su važni koordinacija različitih sastavnica sigurnosnog sustava, kvalitetno planiranje, obavještajni rad, učinkovita logistika i sposobnost brzog donošenja odluka. Upravo će mnoga iskustva stečena tijekom Domovinskog rata kasnije poslužiti kao temelj za razvoj suvremenih sigurnosnih institucija Republike Hrvatske.
Danas se Oluja s pravom promatra kao jedna od najsjajnijih pobjeda hrvatske povijesti. No njezina vrijednost ne leži samo u vojnom uspjehu, već i u činjenici da je omogućila stvaranje sigurnog okruženja u kojem je bilo moguće graditi demokratske institucije, gospodarski razvoj i stabilan sigurnosni sustav.
Od obrane teritorija do zaštite društva
Tijekom Domovinskog rata glavni cilj bio je obraniti teritorijalni integritet i suverenitet države. Prijetnje su bile jasne, vidljive i dolazile su s bojišnice. Današnje sigurnosno okruženje znatno je složenije. Suvremene države moraju se nositi s nizom različitih ugroza koje ne poznaju državne granice. Sigurnost više ne znači samo obranu teritorija, već i zaštitu stanovništva, kritične infrastrukture, energetskih sustava, komunikacijskih mreža, zdravstvenog sustava i gospodarstva. Upravo zato razvijen je koncept domovinske sigurnosti koji podrazumijeva suradnju brojnih institucija i službi. Vojska i policija i dalje imaju ključnu ulogu, ali više nisu jedini nositelji sigurnosti. Sigurnost postaje zajednička odgovornost čitavog sustava.
Nova bojišta 21. stoljeća
Ratovi današnjice ne vode se samo na kopnu, moru i u zraku. Sve važniju ulogu imaju digitalni prostor, informacijske mreže i tehnološki sustavi o kojima ovisi funkcioniranje modernog društva. Kibernetički napadi mogu paralizirati državne institucije, bolnice, prometne sustave ili energetske mreže. Dezinformacijske kampanje mogu potaknuti nepovjerenje, društvene podjele i nesigurnost. Bespilotne letjelice i autonomni sustavi otvaraju potpuno nova pitanja zaštite zračnog prostora i kritične infrastrukture. Rat u Ukrajini dodatno je pokazao koliko se brzo mijenjaju sigurnosni izazovi i koliko tehnologija postaje važan čimbenik u modernim sukobima.
Hrvatska vojska – temelj obrane države
Iako se sigurnosno okruženje značajno promijenilo od završetka Domovinskog rata, temelj obrane Republike Hrvatske i dalje predstavljaju Oružane snage Republike Hrvatske. Hrvatska vojska danas je profesionalna, moderna i interoperabilna sastavnica NATO saveza, sposobna djelovati u nacionalnim i međunarodnim operacijama.
Hrvatska kopnena vojska ostaje nositelj obrambenih sposobnosti na zemljištu i ključna sastavnica odvraćanja od mogućih prijetnji. Istodobno, Hrvatska ratna mornarica osigurava nadzor i zaštitu hrvatskog dijela Jadrana, pomorskih komunikacija, teritorijalnog mora i pomorske infrastrukture, dok Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ima ključnu ulogu u zaštiti hrvatskog zračnog prostora, nadzoru granica i pružanju potpore drugim sastavnicama sustava sigurnosti. Nabavom višenamjenskih borbenih aviona Rafale, modernizacijom opreme, jačanjem sposobnosti mornarice te kontinuiranim ulaganjem u obuku i međunarodnu suradnju, Hrvatska nastavlja razvijati obrambene sposobnosti koje predstavljaju važan čimbenik nacionalne sigurnosti i stabilnosti.
Policija u promijenjenom sigurnosnom okruženju
Hrvatska policija danas obavlja znatno širi spektar zadaća nego tijekom ratnih godina. Osim zaštite javnog reda i mira, borbe protiv kriminaliteta i nadzora državne granice, policija se sve više suočava s izazovima organiziranog kriminala, kibernetičkog kriminaliteta, terorizma i hibridnih prijetnji. Posebnu važnost imaju specijalizirane policijske postrojbe koje moraju biti spremne odgovoriti na krizne situacije visokog rizika, ali i svakodnevni rad tisuća policijskih službenika koji predstavljaju prvu liniju sigurnosti za građane.
Sigurnosno-obavještajni sustav – nevidljiva linija obrane
Mnoge suvremene prijetnje otkrivaju se prije nego što postanu vidljive javnosti. Upravo zato važnu ulogu u sustavu nacionalne sigurnosti imaju sigurnosno-obavještajne službe. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) zadužena je za prikupljanje, analizu i procjenu podataka važnih za zaštitu nacionalnih interesa, ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske. U vremenu kada prijetnje mogu dolaziti kroz terorizam, ekstremizam, strane obavještajne aktivnosti, kibernetičke napade ili pokušaje ugrožavanja kritične infrastrukture, pravodobne informacije često predstavljaju prvu i najvažniju liniju obrane države. Djelovanje sigurnosno-obavještajnog sustava rijetko je vidljivo javnosti, no njegova važnost postaje posebno izražena upravo u kriznim situacijama kada pravodobno otkrivanje prijetnji može spriječiti ozbiljne posljedice za građane i institucije.
Vatrogasci, HGSS i Civilna zaštita kao stupovi otpornosti
Posljednjih godina Hrvatska je više puta svjedočila velikim požarima, poplavama, potresima i drugim izvanrednim događajima. U takvim situacijama ključnu ulogu preuzimaju vatrogasci, Hrvatska gorska služba spašavanja, Ravnateljstvo civilne zaštite, hitna medicinska služba i brojne druge operativne snage. Njihov rad pokazuje da se suvremena sigurnost ne mjeri samo sposobnošću obrane od oružanog napada, nego i sposobnošću zaštite građana od prirodnih i tehnoloških katastrofa. Požari koji posljednjih godina pogađaju Dalmaciju, potresi u Zagrebu i na Banovini te brojne akcije spašavanja na kopnu i moru potvrđuju koliko su te službe postale važan dio nacionalne sigurnosti.
Privatna zaštita i sigurnost kritične infrastrukture
Važan dio suvremenog sigurnosnog sustava čini i privatna zaštita. Zaštitari, zaštitari tehničari, operateri nadzornih centara i menadžeri sigurnosti svakodnevno sudjeluju u zaštiti ljudi, imovine i poslovnih procesa. U suvremenim krizama i izvanrednim okolnostima, privatni sektor i korporativni sigurnosni menadžeri prerasli su ulogu klasičnih čuvara imovine te predstavljaju aktivnu prvu liniju operativne otpornosti na terenu. Njihova uloga posebno dolazi do izražaja u zaštiti kritične infrastrukture poput energetskih objekata, LNG terminala, luka, zračnih luka, podatkovnih centara, financijskih institucija, telekomunikacijskih sustava, zdravstvenih ustanova i drugih objekata od posebnog značaja za funkcioniranje države. U svijetu rastućih sigurnosnih prijetnji bliska sinergija i suradnja između javnog i privatnog sektora postaje važnija nego ikada prije.
Kibernetička sigurnost – nova bojišnica bez granica
Jedan od najvećih izazova suvremenog doba jest zaštita digitalnog prostora. Državne institucije, tvrtke i građani svakodnevno su izloženi pokušajima prijevara, krađe podataka i različitim oblicima kibernetičkih napada. Zaštita informacijskih sustava postala je jednako važna kao zaštita fizičkih objekata. U mnogim slučajevima posljedice uspješnog kibernetičkog napada mogu biti usporedive s posljedicama fizičkog napada na ključnu infrastrukturu.
U Hrvatskoj o sigurnosti digitalnog prostora brinu brojne institucije. Nacionalni CERT djeluje kao središnje nacionalno tijelo za prevenciju i odgovor na računalne sigurnosne incidente, dok se kibernetičkom sigurnošću u području obrane bavi Ministarstvo obrane kroz svoje specijalizirane sposobnosti. Važnu ulogu imaju i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), Ministarstvo unutarnjih poslova, policija te druge državne institucije uključene u provedbu nacionalnih politika kibernetičke sigurnosti. Suvremeni sukobi pokazali su da napadi na računalne mreže često prethode ili prate druge oblike ugroza. Upravo zbog toga zaštita digitalnog prostora danas predstavlja jednu od ključnih sastavnica nacionalne sigurnosti.
Hrvatska sigurnost u desetljećima koja dolaze
Budućnost sigurnosti bit će obilježena brzim tehnološkim razvojem, klimatskim promjenama, demografskim izazovima i sve složenijim međunarodnim odnosima. Nijedna služba sama neće moći odgovoriti na sve prijetnje. Uspjeh će ovisiti o suradnji vojske, policije, sigurnosno-obavještajnog sustava, vatrogastva, Civilne zaštite, HGSS-a, hitne medicinske službe, privatne zaštite, stručnjaka za kibernetičku sigurnost i brojnih drugih dionika. Pritom ne smijemo zaboraviti da najnaprednija tehnologija – bila riječ o suvremenim zrakoplovima, dronovima ili naprednim video i analitičkim sustavima – vrijedi onoliko koliko vrijedi stručan, obučen i motiviran čovjek koji njome upravlja. Upravo je sinergija tehnologije, ljudskog faktora i sposobnosti zajedničkog djelovanja ono što čini pravi temelj moderne domovinske sigurnosti.
Kada se danas prisjećamo Oluje i odajemo počast hrvatskim braniteljima, ne prisjećamo se samo jedne veličanstvene vojne pobjede. Prisjećamo se trenutka koji je omogućio stvaranje slobodne i sigurne Hrvatske. Dok su hrvatski branitelji 1995. godine oslobađali okupirani teritorij i branili pravo hrvatskog naroda na slobodu, današnje generacije sigurnosnih profesionalaca svakodnevno štite građane od novih prijetnji koje dolaze iz fizičkog i digitalnog prostora. Oblici ugroza promijenili su se, tehnologija je napredovala, a sigurnosni sustav postao je složeniji nego ikada prije. No vrijednosti koje su obilježile Domovinski rat ostale su iste – odgovornost, profesionalnost, zajedništvo i spremnost na služenje domovini.
Od Oluje do domovinske sigurnosti vodi put dug više od tri desetljeća. To je put kojim je Hrvatska od obrane vlastite slobode stigla do izgradnje sustava koji svakoga dana štiti njezine građane, institucije i budućnost. Na ove dane – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja – prisjećamo se svih koji su branili hrvatsku slobodu, neovisnost i teritorijalni integritet. Prisjećamo se poginulih, nestalih, ranjenih i svih hrvatskih branitelja koji su svojim doprinosom omogućili stvaranje slobodne i demokratske Hrvatske.
Istodobno, odajemo priznanje i svim pripadnicima današnjeg sigurnosnog sustava – vojnicima, policajcima, vatrogascima, pripadnicima Civilne zaštite, HGSS-a, hitne medicinske službe, sigurnosno-obavještajnog sustava, privatne zaštite, zaštitarima te brojnim drugim profesionalcima koji svakodnevno brinu o sigurnosti građana i države. Neka nas obljetnica Oluje podsjeti da se sloboda, sigurnost i mir ne podrazumijevaju, već se čuvaju odgovornošću, zajedništvom i predanošću svakoga naraštaja.
Svim hrvatskim braniteljima, njihovim obiteljima te svim građanima Republike Hrvatske čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Hvala svima koji su pokazali da hrabrost, požrtvovnost i ljudskost nikada ne umiru.
Foto: Arhiva MORH/ T. Brandt