Među predavanjima koja su izazvala najviše pažnje sudionika izdvajamo ono
Ive Sudec Andreis, kustosice iz Klovićevih dvora koja je govorila o sigurnosnim aspektima izložbe o ruskoj carici Katarini Velikoj, izložbe iz Državnog muzeja Ermitaž. Sudec je sudionike upoznala sa svim etapama organizacije ovako velike izložbe koja je organizirana u povodu obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva gradova St. Peterburga i Zagreba. Neprocjenjivi izlošci stigli su iz Državnog muzeja Ermitaž, a izložba u Klovićevim dvorima koja je bila otvorena do kraja srpnja, koncipirana je zajedno s kustosima ruskog Ermitaža.
I predavanje "Kratka povijest krivotvorenja umjetnina", koje je održao
Željko Jamičić, dugogodišnji voditelj Muzeja policije, na samom je kraju konferencije itekako zadržalo pažnju sudionika. Jamičić je spomenuo da je povijest krivotvorenja umjetnina pojava poznata od davnina koja se je u različitim vremenima različito tretirala. Antika je poznavala izradu kopija po uzoru na grčke skulpture i njihova izrada nije imala negativan predznak. Srednji vijek ne poznaje izradu krivotvorina. U današnjem, negativnom kontekstu, krivotvorine se pojavljuju u 18. stoljeću kad se stvara klasa bogatih trgovaca i industrijalaca. U izlaganju su istaknuti primjeri poznatih krivotvoritelja.
Jakov Vetma, predsjednik Hrvatske udruge povijesnih gradova (HUPG) govorio je o izazovima očuvanja baštine u gradovima okupljenima u ovoj udruzi kojoj je cilj povezati hrvatske povijesne gradove te poticati i promovirati njihove interese u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te osigurati prepoznavanje i odražavanje njihovih specifičnih potreba te potreba njihovih građana, dok je
Ivan Šarar, pročelnik za kulturu grada Rijeke detaljno opisao što se sve radi u Rijeci na obnovi kulturne baštine s obzirom da je taj grad odabran za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Napomenuo je da se u obnovu kulturne baštine u Rijeci nije ulagalo desetljećima a sada su u tijeku dva velika projekta nove kulturne infrastrukture - u bivšoj tvornici šećera kao i na restauraciji broda Galeb.
Dosta se razgovaralo o utjecaju turizma na kulturnu baštinu. Tako je u uvodnom govoru
Miran Bojanić Morandini, direktor TZ Varaždinske županije rekao da je jedan od glavnih destruktivnih faktora u 21. stoljeću, osim prirodnih nepogoda i turizam. "Moramo se dobro zapitati što je turizam donio povijesnog jezgri Dubrovnika, a još teži slučaj su Plitvička jezera gdje postoji opasnost da se izgubi zaštita UNESCA", poručio je Morandini.
Dogradonačelnica Varaždina
Sandra Malenica u svom je uvodnom govoru napomenula da joj je drago što se konferencija SIGART održava baš u Varaždinu jer se od 33 zaštićenih nacionalnih kulturnih dobara tri nalaze upravo u Varaždinu. "Kulturna baština je skupa za obnovu jer zahtijeva detaljiziranje. Danas se grade trgovački centri i veliki kompleksi bez uma i razuma, sve je prilagođeno komercijalizaciji", istaknula je Malenica. Njeno je mišljenje da ima više smisla ulagati u baštinu nego u moderne zgrade.
Sigurnosni izazovi su, kada je o zaštiti kulturne baštine riječ, složeni. Pored krađe ili vandalizma, požari i poplave su sve značajna pitanja u kontekstu muzeja, ali i kulturne baštine općenito. Prijetnje stižu i od slučajne štete od strane posjetitelja. Porast terorizma, dakako, predstavlja novi izazov globalnim naporima za očuvanje kulturne baštine i identiteta.
Europska komisija je ocijenila da je kulturna baština zaslužila Europsku godinu u 2018. godini obzirom na to da su kulturna blaga pod prijetnjom te da se dio baštine namjerno uništava u ratnim zonama. Stoga je 2018. proglašena
Europskom godinom kulturne baštine u kojoj se naglasak stavio na europsko bogatstvo kulturne baštine u svrhu podizanja svijesti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine. Kroz godinu je već organiziran niz događaja diljem Europe kako bi se što više ljudi uključilo u osvještavanje važnosti kulturnog naslijeđa. Kulturna baština oblikuje naš identitet i svakodnevni život, okružuje nas u europskim gradovima, prirodnim pejzažima i arheološkim nalazištima, a pored toga generira rast i radna mjesta u gradovima i regijama. Europa kao regija čini gotovo polovicu Svjetske baštine koja je na popisu UNESCO-a. U Europskoj godini kulturne baštine osvijestit će se i potreba da države članice i EU trebaju dodijeliti više sredstava za zaštitu svoje kulturne baštine.
Konferencija se bavila i rizicima koji prijete kulturnoj baštini, povratom opljačkanih umjetnina te fizičko-tehničkom zaštitom muzejskih institucija i lokaliteta kulturne baštine. Otvaranju konferencije bila je nazočna i posebna savjetnica župana Varaždinske županije
Natalija Martinčević, predsjednica Turističke zajednice Varaždinske županije.
Sponzorski konferenciju su podržale tvrtke Zarja Elektronika, Tehnomobil Elsting i Eccos inženjering. (N.G.K.)
