Očitovanje Hrvatskog ceha zaštitara o Zakonu o privatnoj zaštiti
"Obraćamo se u cilju potpunog informiranja javnosti o obavljanju poslova privatne zaštite u Republici Hrvatskoj, a na temelju jučer provedene rasprave u Hrvatskom saboru prilikom drugog čitanja Zakona o privatnoj zaštiti.
Privatna zaštita sigurnosna je gospodarska djelatnost, koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država. Privatna zaštita niskoakumulativna je i radnointezivna djelatnost N80.10, koja zapošljava 1,34% ukupnog broja prosječno zaposlenih, ostvaruje 0,21% ukupnih prihoda privrede RH, prosječna neto plaća u N80.10 u 2018. iznosi 3.979,00 kn i manja je 36,3% za prosječnom neto plaćom u RH.
Zaštitarke i zaštitari u Hrvatskoj svakodnevno obavljajući svoje poslove prvi su kontakt, suočavaju se sa javnošću, procjenjuju i uspješno se nose sa svim vrstama rizika koje susreću, oni su lice i duša privatne zaštite.
Da se svakodnevno osjećate sigurno dok ste u kupovini u trgovačkom centru, plaćate račune u financijskim institucijama, sudjelujete na javnim manifestacijama koristite neke od drugih usluga ili boravite na javnim prostorima, zaštitari brinu o Vašoj sigurnosti.
Prvi zakon kojim je područje privatne zaštite uređeno u Republici Hrvatskoj je Zakon o zaštiti osoba i imovine iz 1996. godine (NN br. 83/96, 90/96, 75/01 i 96/01), koji je postavio osnovu za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Nakon toga je 2003. godine donesen Zakon o privatnoj zaštiti sa izmjenama iz 2010., ima 11 podzakonskih propisa – pravilnika i Zakon o zaštiti novčarskih institucija (2015), nadzor provodi Ministarstvo unutarnjih poslova RH.
Poslovi se obavljaju temeljem licence Ministarstva unutarnjih poslova i to: licenca za tvrtku i osobnih licenci za čuvara, zaštitara, zaštitara-tehničara. Licence se izdaju nakon provedenih provjera i propisne edukacije i položenih ispita. Zaštitari provode redovita vježbovna gađanja kratkim vatrenim oružjem, kao i liječničke zdravstvene preglede.
Privatna zaštita regulirana je profesionalna djelatnost, nalazi se u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja i usklađena je na razini Europske unije, provodi se na temelju zakonskih akata ili drugih akata donesenih na temelju zakonskih ovlaštenja, a uvjetovana je posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija.
Hrvatska industrija privatne zaštite punopravni je član Europske konfederacije privatne sigurnosti i zaštite (CoESS), te aktivno sudjeluje u razvijanju industrije privatne zaštite, također se aktivnosti Europske konfederacije sigurnosti redovito održavaju u Republici Hrvatskoj.
Privatna zaštita sve više uključena je u zaštitu kritičnih infrastruktura, posebice rizičnih gospodarskih grana, zračnih luka, javnih površina, poslovnica novčarskih institucija i drugim društvenim aktivnostima.
U Strategiji nacionalne sigurnosti naglašen je sustav preventivnog djelovanja, koje je prirodno područje privatne zaštite (projektiranja sustava sigurnosti, tehničke i tjelesne zaštite) i sektor privatne zaštite uključen je kao dio sustava opće sigurnosti RH.
Gotovo pola svjetske populacije živi u zemljama u kojima je više osoba koje rade na poslovima privatne zaštite nego u policiji. Više od 40 zemalja poput Amerike, Kine, Kanade i Australije imaju više zaposlenih osoba u industriji privatne zaštite nego u policiji. Industrija privatne sigurnosti globalno raste gotovo 6%, što je brže nego rast svjetske ekonomije.
Na razini Europske unije imamo preko 45.000 tvrtki za privatnu zaštitu u kojima radi preko 2 milijuna licenciranih zaštitara, gotovo 70% pružanja usluga ove industrije su privatne korporacije i drugi oblici privatnog vlasništva što dovoljno govori o položaju i važnosti industrije privatne zaštite za sigurnost EU."