Slike Karipbeka Kuyukova, kazahstanskog umjetnika i aktivista za svijet bez nuklearnog oružja, impresioniraju ljude svojom istinitošću o opasnosti od zračenja u slučaju upotrebe nuklearnog oružja.
UN News/Kulpash Konyrova
Autor: Evgeniya Kleshcheva
Globalni sustav koji upravlja nuklearnim razoružanjem suočava se s najozbiljnijom krizom u desetljećima, potaknut rastućim nepovjerenjem među velikim silama i stalnom erozijom sporazuma o kontroli naoružanja, upozorila je viša stručnjakinja za razoružanje.
No, čak i dok arhitektura slabi, znakovi napretka – uključujući zone bez nuklearnog oružja i rastući angažman mladih – nude osnovu za opreznu nadu, rekao je UN-ov istraživač za neširenje nuklearnog oružja za UN News.
Gaukhar Mukhatzhanova, suradnica UN-ovog Instituta za istraživanje razoružanja (UNIDIR) – autonomnog instituta koji proučava pitanja razoružanja i međunarodne sigurnosti – rekla je da su desetljeća kontrole naoružanja izgrađene kroz mukotrpne pregovore sada u opasnosti od raspada. „Situacija je trenutno vrlo teška“, dodala je.
.jpg)
„Promatramo raspad arhitekture kontrole naoružanja koja je izgrađena prvenstveno kroz pregovore između [tadašnjeg] Sovjetskog Saveza – a potom i Rusije – i Sjedinjenih Država.“
Gaukhar Mukhatzhanova, direktorica Programa za međunarodne organizacije i neširenje oružja (IONP) Bečkog centra za razoružanje i neširenje oružja, izvještava Vijeće sigurnosti na sastanku o nuklearnom razoružanju i neširenju oružja.
Arhitektura kontrole naoružanja pod pritiskom
Ta erozija učinila je globalni režim neširenja nuklearnog oružja sve krhkijim, a većina sporazuma iz doba Hladnog rata je ili napuštena ili istekla. Sporazum New START između SAD-a i Rusije iz 2010. – koji je ograničio razmještaj strateških nuklearnih bojevih glava – istekao je ovog tjedna bez nasljednika.
Iako su i američki i ruski predsjednik priznali opasnosti od obnovljene utrke u nuklearnom naoružanju, trenutno se ne pregovara o zamjeni za New START. Ovo je zabrinjavajuća pozadina za sljedeću konferenciju o pregledu Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), zakazanu za travanj-svibanj u New Yorku, rekla je Mukhatzhanova.
Otvoren za potpisivanje 1968. i produžen na neodređeno vrijeme 1995., NPT ostaje jedini obvezujući multilateralni ugovor koji od država s nuklearnim oružjem zahtijeva razoružanje. Međutim, politički uvjeti koji su nekoć omogućavali suradnju naglo su se pogoršali, dodala je Mukhatzhanova.
„Vratili smo se u razdoblje ozbiljnog nepovjerenja između glavnih aktera – vjerojatno gore nego tijekom Hladnog rata“, rekla je.
Izazovi i novi rizici
Izjave SAD-a koje sugeriraju mogući nastavak određenih oblika nuklearnog testiranja izazvale su uzbunu, čak i ako su ograničene na takozvane „subkritične eksperimente“ – visokoeksplozivne testove gdje nema lančane reakcije. Takvi potezi, rekla je Mukhatzhanova, riskiraju potkopavanje Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) i ponovno otvaranje pitanja za koja su se mnogi nadali da su riješena.
„Ako bi se vratilo testiranje eksploziva u punom opsegu“, upozorila je, „govorimo o doista drastičnoj i vrlo negativnoj promjeni – onoj koja bi otvorila vrata drugima da nastave s nuklearnim testiranjem.“
Nova tehnologija, novi rizici
Hipersonično oružje, autonomni sustavi i umjetna inteligencija ubrzavaju konkurenciju u naoružanju i povećavaju rizik od pogrešnih procjena.
„Zabrinutost je da je previše toga prepušteno odluci stroja“, rekla je Mukhatzhanova, upozoravajući da sustavi ranog upozoravanja vođeni umjetnom inteligencijom mogu pogrešno protumačiti podatke i izazvati nenamjernu eskalaciju.
Istaknula je nedavne rezolucije UN-a koje pozivaju na „značajnu ljudsku kontrolu“ nad tehnologijama povezanim s nuklearnim oružjem.
Hirošima, ubrzo nakon što je na ovaj grad u kolovozu 1945. bačena nuklearna bomba.
Fotografija UN-a/Mitsugu Kishida
Prostor za napredak
Unatoč sumornim izgledima, istaknula je područja u kojima se napredak nastavlja. Zone bez nuklearnog oružja – koje obuhvaćaju Latinsku Ameriku i Karibe, Afriku, jugoistočnu Aziju, Južni Pacifik i Srednju Aziju – pokazuju kako države mogu težiti sigurnosti bez nuklearnog oružja.
„To su priče koje će vas razveseliti“, rekla je, opisujući ih kao praktične primjere suradnje čak i usred globalnih napetosti. Srednjoazijska zona ističe se po svojim snažnim standardima provjere i vezama sa širim obvezama neširenja nuklearnog oružja.
Angažiranje mladih
Muhatzhanova je rekla da je prisutan sve veći angažman mlađih generacija, koje sve više dovode u pitanje dugogodišnju naraciju da nuklearno oružje jamči sigurnost.
„Spremni su osporiti taj okvir“, rekla je. „To mi daje nadu.“
Iako je sustav kontrole naoružanja možda oslabljen, tvrdi je da povijest pokazuje da se može obnoviti.