Linija crvenih plutača u oceanu, s brodom za polaganje kabela i malim brodovima u daljini, predstavlja Međunarodni summit o otpornosti podmorskih kabela 2026. Crvene plutače označavaju putanju podmorskog kabela koji se polaže u oceanu.
Fotografija ljubaznošću ASN-a
Autor: Sachin Gaur
Svaki dan šaljemo bezbroj e-poruka, sudjelujemo u videopozivima, koristimo tražilice i usluge streaminga, dok istovremeno besprijekorno bankarimo online. Razmjena podataka u tren oka postala je uobičajena u većem dijelu svijeta - a ipak rijetko zastanemo da razmislimo o tome što sve to omogućuje: složena globalna mreža kabela u dubinama oceana koja nas tiho povezuje.
U modernom informacijskom dobu, podmorski kabeli postali su snažan temelj digitalne povezivosti, rekao je Tomas Lamanauskas, zamjenik glavnog tajnika Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), za UN News, uoči globalnog summita o tom pitanju u Portugalu.
Trilijuni dolara transakcija u globalnom gospodarstvu i kontinuirana dostupnost informacija odvijaju se putem njih.
„Oko 99 posto međunarodnog internetskog prometa odvija se podmorskim kabelima. Čak se i razgovor koji vi i ja upravo vodimo odvija putem tih kabela“, rekao je.
„Ljudi poznaju vidljive pristupne točke, poput mobilnih mreža, satelita i fiksnog interneta, ali temeljna infrastruktura koja ih podržava je ogromna mreža podmorskih kabela - naše digitalne autoceste.“
Ove nevidljive autoceste, koje se sastoje od optičkih žica koje povezuju točke slijetanja, postavljaju se stotinama metara ispod površine oceana brodovima koji polažu kabele. Lamanauskas je naglasio kako naša ovisnost o digitalnoj povezivosti nastavlja rasti, jačanje otpornosti tih kabela i razvoj kolektivnih strategija postaju sve važniji.
Brzi prijenos podataka
Povezivanje različitih dijelova svijeta komunikacijskim kabelima nije nova ideja. Godine 1850. Engleska i Francuska prvi su put povezane podmorskim telegrafskim kabelom.
Od tada se tehnologija stalno razvijala, od telegrafskih usluga do telefonskih mreža, a sada do brzog interneta koji se prenosi optičkim kabelima. Danas stotine terabita podataka prolaze u sekundi kroz ove kabele položene duž morskog dna.
Diljem svijeta postoji preko 500 komercijalnih podmorskih kabela koji povezuju kontinente, tržišta i kućanstva.
Relativno tanki i otprilike širine vrtnog crijeva, ovi kabeli protežu se oko 1,7 milijuna kilometara - dovoljno dugi da se nekoliko puta omotaju oko Zemlje.
Za njihovo polaganje, morsko dno se istražuje kako bi se pronašle rute s manje rizika i manjim utjecajem na okoliš. Zatim posebni brodovi odmotavaju velike role optičkog kabela na oceansko dno.
Prekid kabelskog prometa
S obzirom na to da ovi kabeli sve više čine okosnicu globalnog gospodarstva, svaki prekid protoka podataka može postati odmah uočljiv, utječući na gospodarske aktivnosti, hitne i tehnološke službe, sigurnosne sustave i pristup internetu za milijarde ljudi diljem svijeta.Obično se godišnje dogodi 150 do 200 kabelskih incidenata, u prosjeku oko tri do četiri tjedno.
Visoki dužnosnik ITU-a podsjetio je da je „posljednjih godina bilo dosta visokoprofilnih incidenata, od Crvenog mora do zapadne i istočne Afrike.
„Na primjer, 2024. godine incidenti s podmorskim kabelima u Crvenom moru poremetili su procijenjenih 25 posto podatkovnog prometa između Europe i Azije.“
Prekidi kabelske veze mogu biti posljedica potresa, podvodnih klizišta i vulkanskih erupcija. Međutim, statistike pokazuju da je oko 80 posto incidenata uzrokovano ljudskom aktivnošću, oštećenjem kabela od strane sidara brodova ili ribarskih koćarica.
Svaka milisekunda je važna
Lamanauskas je naveo primjer Tonge, koja je od 2019. godine doživjela tri velika poremećaja uzrokovana potresom, vulkanskim erupcijama i nepravilnim sidrenjem. Zbog nedostatka raznolike mreže u udaljenim regijama, kada se kabel prekine, golemo područje može ostati bez mreže.
„Zamislite da ste vi i cijela vaša zajednica tjedan dana bez mreže, bez pristupa bitnim uslugama poput digitalne zdravstvene zaštite, pristupa informacijama i obrazovanja.“
„Zamislite utjecaj na burzovne trgovce u Neu Yorku čak i ako dođe do milisekundnog kašnjenja zbog zagušenja kabela ili incidenta s podmorskim kabelom. Svaki trenutak je važan.”
Popravak nevidljivih autocesta
Osim abrazije i prirodnog trošenja, „dio kabelske infrastrukture postavljene oko dot-com procvata 2000. godine sada doseže zrelost, jer su ti kabeli dizajnirani za prosječni vijek trajanja od 25 godina“, dodao je.
U slučaju incidenta inženjeri obično brzo mogu identificirati pogođeno područje i sam popravak nije uvijek najkompliciraniji dio. Često je složenije osigurati sve potrebne dozvole i licence, posebno kada je uključeno više ili preklapajuće jurisdikcije.
Ovisno o lokaciji i opsegu oštećenja, pozivanje kabelskih brodova i popravci mogu trajati od dana, tjedana do mjeseci. Na prometnim lokacijama ovi su brodovi obično u blizini, ali dolazak do udaljenih područja može potrajati dulje. U mnogim zemljama, nedostatak jasne kontaktne točke za upravljanje ovim operativnim zahtjevima dodatno otežava situaciju.
Polaganje novih kabela često je višegodišnji projekt koji oduzima znatno vrijeme. „Uključeno je opsežno planiranje i obično je i skupo. Dok kraći kabeli koštaju milijune, dulji mogu doseći cijenu u stotinama milijuna.“
Što radi ITU?
Kao agencija UN-a za digitalne tehnologije, ITU radi na poboljšanju otpornosti globalnih podmorskih kabela kroz suradnju, postavljanje standarda i tehničko vodstvo. Prioriteti uključuju razvoj mjera otpornosti, pojednostavljenje procesa održavanja i popravka te usvajanje održivijih praksi.
„Tijekom posljednjih 40 godina, kapacitet ovih optičkih kabela povećavao se za 40 posto godišnje. To je eksponencijalni rast koji zauzvrat pokreće eksponencijalni rast interneta“, dodao je. Lamanauskas.
ITU se usredotočuje na stvaranje pravog poticajnog okruženja skraćivanjem rokova za izdavanje dozvola, uspostavljanjem jasnih kontaktnih točaka, podizanjem svijesti kako bi se spriječila slučajna oštećenja i olakšavanjem bržih popravaka. Kako potražnja za povezivošću i podacima raste neviđenom brzinom, ovi će napori igrati ključnu ulogu u jačanju temelja za zajednički napredak i oblikovanju budućnosti globalnog digitalnog krajolika.