3.8.2020.

Naknada štete od osiguravajućeg društva prouzročena snažnom kišom i oborinskim nevremenom

Piše: Dominik Muslin, odvjetnik
Odvjetničko društvo Musulin i suradnici d.o.o.
www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Ugovorom o osiguranju imovine, imovina se, između ostaloga, može osigurati za slučaj nastanka štete poplavom, bujicom i visokim vodama te izlijevanjem vode iz kanalizacijskih i vodovodnih cijevi.

Predmet osiguranja imovine od poplave, bujice i visokih voda mogu biti privatna i gospodarska imovina te pokretnine/stvari koje se u njima nalaze. Uvjetima osiguravajućih društava poplava je načelno definirana kao: „stihijski, neočekivano poplavljenje terena od stalnih voda (rijeka, jezera ,mora) zbog toga što se voda izlila iz korita“ te „neočekivano poplavljivanje terena vodenom masom koja se stvara na nizbrdnim terenima zbog jakih atmosferskih oborina i slijevanja ulicama i putovima“. S druge strane bujica je načelno definirana kao stihijsko i neočekivano poplavljivanje terena vodenom masom koja se stvara na nizbrdnim terenima, zbog jakih atmosferskih oborina i slijevanja ulicama i putovima. Nadalje, potrebno je ukazati kako predmetni rizik kod većine osiguratelja nije dio osnovnog/standardnog pokrića, već predstavlja dodatni rizik, radi čega je ugovaranje osiguranja za predmetni rizik potrebno posebno tražiti, te platiti dodatnu premiju osiguravajućem društvu.

Imovina se može osigurati i za slučaj nastanka štete izlijevanje vode iz kanalizacijskih i vodovodnih cijevi, što u pravilu predstavlja osnovno/standardno pokriće u policama osiguranja imovine. Prema uvjetima osiguravajućih društva izlijevanjem vode načelno se smatra „neočekivano izlijevanje vode iz vodovodnih i odvodnih (kanalizacijskih) cijevi kao i iz uređaja za grijanje toplom vodom i na parno grijanje te drugih uređaja koji su priključeni na vodovodnu mrežu, zbog oštećenja tih cijevi i aparata“. Međutim, potrebno je ukazati kako obveza osiguravajućih društva da naknade štetu koja je nastala izlijevanjem vode iz cijevi nastaje u pravilu (ovisi o konkretnoj polici osiguranja) ako je uzrok izlijevanja vode oštećenje cijevi (loma, puknuća ili otkazivanja uređaja za upravljanje i sigurnost). Stoga, ako je zbog velikih količina oborina u Zagrebu uslijed pritiska na cijevi došlo do pucanja takvih cijevi i izljeva vode, u takvom slučaju može postojati odgovornost osiguravajućeg društva za naknadu štete uslijed izljeva vode iz kanalizacijskih i vodovodnih cijevi.

U slučaju nastanka osiguranog slučaja, obveza je osiguranika da bez odgode izvijesti osiguravajuće društvo o nastanku štete i poduzme sve što je razborito kako bi se nastala šteta umanjila, odnosno spriječilo njezino daljnje povećanje.

Izvid štete

Osiguranje će nakon obavijesti o nastanku štete, provesti izvid štete te ukoliko smatra da su ispunjeni uvjeti, dostaviti ponudu osiguraniku.

U slučaju nezadovoljstva ponudom osiguratelja (npr. naknada koju osiguranje želi platiti ne obuhvaća tržišne troškove popravka i sanacije i sl.), oštećenici mogu izjaviti prigovor na ponudu, te ukoliko i nakon podnesenog prigovora, osiguranje ostane kod prvotne ponude ili odbije naknaditi štetu, moguće je utužiti nastalu štetu pokretanjem parničnog postupka pred nadležnim sudom u okviru kojega će se utvrditi stvarni/tržišni trošak popravka i sanacije osigurane nekretnine.

Treba posebno imati u vidu da će osiguranje, ako procjeni da je odgovorno, oštećeniku isplatiti iznos naknade koje smatra nespornim, tako da osiguranici ne moraju potpisivati nagodbe ili izjave o namirenju s osiguranjem, jer u slučaju potpisa takve izjave u pravilu nema mogućnosti potraživanja daljnjeg iznosa naknade - naknade koja nadoknađuje štetu u cijelosti, kao da osiguranog događaja nije bilo.

Zaključno, ukazujemo kako vlasnici nekretnina mogu prijaviti nastalu štetu Gradu Zagrebu koji je pozvao sve fizičke i pravne osobe da prijave nastala oštećenja na imovini zbog nevremena i obilne kiše, što ovisno o odluci nadležnih osoba može rezultirati novčanom pomoći. Rok za prijavu štete je produžen do 6. kolovoza 2020.g. u podne.