13.6.2023.

Na Twitteru došlo do naglog porasta upotrebe govora mržnje

Zemlje se moraju pozabaviti "velikom globalnom štetom" uzrokovanom širenjem mržnje i laži na internetu, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik UN-a António Guterres, lansirajući ključno izvješće osmišljeno za jačanje integriteta informacija na digitalnim platformama.

Uzbuna zbog potencijalne prijetnje koju predstavlja brzi razvoj generativne umjetne inteligencije (AI) ne smije prikriti štetu koju već čine digitalne tehnologije koje omogućuju širenje internetskog govora mržnje, kao i lažnih i dezinformacija, rekao je.

Digitalne platforme – koje uključuju kanale društvenih medija, tražilice i aplikacije za razmjenu poruka – povezuju milijarde ljudi diljem planeta, s oko tri milijarde korisnika samo Facebooka.

Donijeli su mnoge dobrobiti, od podrške zajednicama u vremenima krize i borbe, do pomoći u mobiliziranju globalnih pokreta za rasnu pravdu i jednakost spolova. UN ih također koristi za angažiranje ljudi diljem svijeta u potrazi za mirom, dostojanstvom i ljudskim pravima na zdravom planetu.

Ipak, te se iste digitalne platforme zlorabe za potkopavanje znanosti i širenje dezinformacija i mržnje, raspirujući sukobe, ugrožavajući demokraciju i ljudska prava te potkopavajući javno zdravlje i klimatske akcije.

"Na meti su neke od naših mirovnih misija UN-a i operacija humanitarne pomoći, što njihov rad čini još opasnijim", rekao je Guterres.

Varljivo, opasno i smrtonosno

Iako su dezinformacije i govor mržnje povezani i preklapaju se, oni su različite pojave. Govor mržnje odnosi se na uvredljiv ili prijeteći jezik protiv skupine ili osobe, samo zbog njihove rase, boje kože, vjere, etničke pripadnosti, nacionalnosti ili sličnih razloga.

Razlika između pogrešne i dezinformacije je namjera, iako razliku može biti teško utvrditi. Općenito, pogrešne informacije se odnose na nenamjerno širenje netočnih informacija, dok dezinformacije nisu samo netočne, već su i namijenjene zavaravanju. Bez obzira na to, sve su se pokazali opasnima, pa čak i smrtonosnima.

"Dok su tradicionalni mediji i dalje važan izvor vijesti za većinu ljudi u područjima sukoba, mržnja koja se širi na digitalnim platformama također je izazvala i potaknula nasilje", stoji u izvješću. “Neke digitalne platforme suočene su s kritikama zbog svoje uloge u sukobima, uključujući i tekući rat u Ukrajini.”

Sigurniji digitalni prostor

S obzirom na prijetnju, glavni tajnik pozvao je na koordinirano međunarodno djelovanje kako bi se digitalni prostor učinio sigurnijim i inkluzivnijim, a istovremeno štitila ljudska prava.

Uglavnom su izostali konstruktivni odgovori. Neke tehnološke tvrtke učinile su premalo kako bi spriječile da njihove platforme pridonose širenju nasilja i mržnje, dok su vlade ponekad pribjegavale drastičnim mjerama – uključujući gašenja i zabrane interneta – koje nemaju nikakvu pravnu osnovu i krše ljudska prava.

Kodeks ponašanja

Izvješće predstavlja okvir za globalno djelovanje putem Kodeksa ponašanja za integritet informacija na digitalnim platformama, koji ocrtava potencijalne zaštitne ograde dok istovremeno štiti prava na slobodu izražavanja i informacija. Gradit će se na načelima koja uključuju poštivanje ljudskih prava, potporu neovisnim medijima, povećanu transparentnost, osnaživanje korisnika i ojačano istraživanje i pristup podacima.

Glavni tajnik također je dao preporuke koje bi mogle poslužiti kao osnova za Kodeks ponašanja. One uključuju poziv vladama, tehnološkim tvrtkama i drugim dionicima da se suzdrže od korištenja, podržavanja ili širenja dezinformacija i govora mržnje u bilo koju svrhu. Vlade bi također trebale jamčiti slobodno, održivo, neovisno i pluralno medijsko okruženje, uz jaku zaštitu novinara.

U međuvremenu, digitalne platforme trebale bi dizajnom osigurati sigurnost i privatnost u svim proizvodima, uz dosljednu primjenu politika i resursa u svim zemljama i jezicima. Svi dionici trebali bi poduzeti hitne i trenutne mjere kako bi osigurali da su sve aplikacije umjetne inteligencije sigurne, sigurne, odgovorne i etičke te u skladu s obvezama u vezi s ljudskim pravima. .

Oglašivači i digitalne platforme trebaju osigurati da se oglasi ne postavljaju pored pogrešnih ili dezinformacija ili govora mržnje na internetu te da se ne promoviraju oglasi koji sadrže dezinformacije.

Naša zajednička budućnost

Politički sažetak najnoviji je u nizu od 11 izvješća temeljenih na prijedlozima sadržanim u Našem zajedničkom planu, izvješću glavnog tajnika za 2021. koje ocrtava viziju buduće globalne suradnje i multilateralnog djelovanja. Namijenjeni su informiranju za rasprave uoči summita o održivom razvoju u rujnu, koji označava sredinu prema postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030., i povezanog summita budućnosti sljedeće godine.

Foto:© Unsplash