U sklopu konferencije "Dani kriznog upravljanja" na Veleučilištu Velika Gorica održan je u utorak, 25. listopada, okrugli stol na temu civilne zaštite u lokalnoj zajednici. Osim što je događaj okupio eminentne stručnjake iz sektora sigurnosti, na okruglom stolu predstavljeno je istraživanje koje je VVG provelo sa svrhom prikupljanja podataka s razine jedinca lokalne samouprave, a na temu sustava civilne zaštite.
Nakon uvodnih riječi dekana VVG-a dr. Ivana Totha, istraživanje je sudionicima prezentirao Igor Milić s Veleučilišta Velika Gorica.
„Otpornost na izvanredne događaje gradi se na lokalnoj razini sustava civilne zaštite. U Republici Hrvatskoj na lokalnoj razini sustava civilne zaštite sudjeluje 127 gradova i 428 općina što predstavlja veliki broj sudionika koji imaju za obvezu razvijati kapacitete za prevenciju, pripravnost i odgovor na izvanredne događaje, velike nesreće i katastrofe. Imajući u vidu raspoložive kapacitete te pogotovo aktualnu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19 i saniranje posljedica potresa u Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj, Karlovačkoj i Krapinsko zagorskoj županiji, razvidno je da je lokalna samouprava stavljena pred velike izazove. Na koji način prilagoditi postojeći zakonodavni okvir sustava civilne zaštite s ciljem rasterećenja lokalne samouprave u dijelu obveza izrade planskih dokumenata, stavljanja naglaska na smanjenje rizika od katastrofa i razvoja operativnih sposobnosti kroz EU fondove, predstavlja važno pitanje za jačanje kapaciteta civilne zaštite u lokalnoj zajednici“, istaknuo je Milić na predstavljanju rezultata istraživanja.
Kako je dalje Milić istaknuo, ciljevi istraživanja bili su „prikupiti primarne podatke o izazovima sa kojima se susreću jedinice lokalne samouprave u sustavu CZ-a, osigurati radnu podlogu sudionicima okruglog stola te predložiti poboljšanja zakonodavnog okvira i smjernice za razvoj sustava civilne zaštite na lokalnoj razini“.
Metoda istraživanja bio je online anketni upitnik sa 17 pitanja koji je dostavljen putem e-maila prema svima jedinicama lokalne samouprave (127 gradova i 428 općina) te putem Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa. Kroz upitnik je zaprimljeno 110 odgovora, što predstavlja 20% od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave pozvane su da anketu popuni osoba iz izvršnog tijela jedince lokalne samouprave koja poznaje sustav civilne zaštite te želi podijeliti spoznaje i ideje što u sustavu civilne zaštite treba promijeniti na bolje. U anketu nije trebalo upisivati osobne podatke kao i naziv JLS iz koje dolazi ispitanik.
Iza uvodnih napomena Milić je okupljenima prezentirao prikupljene odgovore s terena, kroz 17 postavljenih pitanja u anketi. Odgovoru su, dakako, bili raznovrsni, no informacije dobivene od sustav CZ-a s trene mogle bi biti korisne za regulativu, hijerarhiju i operativu. Primjerice, većina ispitanika (50 posto) ustvrdila je kako bi operativac trebao biti načelnik stožera civilne zaštite. Nadalje, većina ispitanika ustvrdila je da je gašenje požara kapacitet u koji treba najviše ulagati u idućih pet godina.
Nakon prezentiranog istraživanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici Ravnateljstva civilne zaštite, županijskih stožera CZ-a, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog Crvenog križa, Hitne medicinske pomoći, Hrvatske udruge kriznog menadžmenta i dr.
(Foto: VVG)