28.12.2020.

Može li elektrokemijska zaštita biti tako učinkovita da odvrati kriminalce od napada na bankomate ili time štitimo samo novac?

Piše: Kristian Družeta

Napadi na bankomate se izvode na različite načine, a koje možemo podijeliti u dvije osnovne kategorije. Prva kategorija su prijevare povezane s bankomatima, a to se odnosi na logičke napade i napade zlonamjernim softverom. Druga kategorija su fizički napadi kako bi se iz bankomata uzeo novac. U nastavku se bavimo samo fizičkim napadima na bankomate.

Fizički napadi na bankomate predstavljaju nasilne upade fizičkim sredstvima kako bi se ispraznio novac. Takvi nasilni upadi mogu se izvršiti posebnim alatima, izbijanjem i izvlačenjem sa mjesta gdje je lociran, te upotrebom eksploziva. Kod upotrebe eksploziva govorimo u korištenju plina i krutih eksploziva koji su usmjereni na fizičko probijanje sefa. Izvlačenje bankomata iz instalacijskog okruženja se izvodi pomoću vozila i lanaca ili sajli. Posebni alati koji se mogu koristiti za  probijanje sefa jesu razne bušilice, udarni čekići, oksiacetilenske baklje i drugi alati za lomljenje i rezanje.

Izmjena i dopuna Zakona

U Republici Hrvatskoj je trenutno u proceduri izmjena i dopuna Zakona o zaštiti novčarskih institucija  gdje predlagatelj zakona tvrdi da je jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate ugrađivanje elektrokemijske zaštite u uređaje. Da je takav način zaštite i prevencije iznimno učinkovit, navodi kao primjer da su se uvođenjem sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca, od 2007. do danas gotovo suzbila razbojništva na specijalna oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki.

Da bi se mogli obraniti od napadača poželjno ja poznavati njegov način djelovanja. Još je davno Sun Tzu rekao: „Upoznaj protivnika kao što poznaješ sebe, i pobjeda je zagarantirana“. Pogledajmo u nastavku na koji način kriminalne skupine organiziraju i provode napade na bankomate.
Kriminalci koji se odluče za napad na bankomat, posebice oni koji su organizirani i specijalizirani, prolaze kroz ciklus pripreme napada koji može trajati duži vremenski period. Osim što svoj napad pripremaju kroz više faza od kojih možemo nabrojiti inicijalno izviđanje, odabir mete, izviđanje prije napada, planiranje, uvježbavanje, napad i bijeg sa mjesta, potrebno je da si na području gdje će izvesti napad osiguraju određenu logističku potporu. U određenim fazama pripreme kriminalci utvrđuje okruženje u kojem se nalazi bankomat, rute prilaza i bijega sa mjesta napada, doba dana kada se bankomat puni, tehničke karakteristike bankomata, mjere zaštite bankomata.

Prije samog napada moguće je da će onesposobiti javnu rasvjetu, tehničku zaštitu (alarm i videokamere), dovod električne energije do objekta i telekomunikaciju, zatim mogu postaviti prepreke na smjerovima moguće intervencije zaštitarskih službi i policije ili u potpunosti onesposobiti njihova vozila. Počinitelji takvih kaznenih djela mogu sve odraditi samostalno ili mogu imati lokalne kontakte koji im osiguravaju potrebnu logističku potporu. Moguće je da se izviđanje prepusti lokalnim kontaktima, a samo izvođenja napada provodi druga skupina koja dolazi neposredno pred sam napad.

Pristup gotovini

Bankomati omogućavaju kriminalcima trenutni pristup gotovini, a fizički napadi na bankomate jedan je načina na koji to postižu. Kod napada ne postoji direktan otpor osoba zaduženih za zaštitu, klijenata u poslovnicama ili savjesnih građana koji će ih omesti u naumu da se domognu plijena. Ono što im je potrebnu za uspješan napad na bankomat i pristup novcu je stručnost i tehničko znanje. Potrebna stručnost i tehničko znanje značajno ovise o obliku napada i oni predstavljaju bitan čimbenik uspješnosti napada. Ovisno o prije navedenim oblicima napada: primjenom posebnih alata, izbijanje i izvlačenje, te upotreba eksploziva, ovise i potrebne sposobnosti i osobine počinitelja, te stručnost i tehničko znanje. Hrabrost i upotreba grube sile karakteristika je napada kod kojih se bankomati izbijaju i izvlače iz instalacijskog okruženja. Za takav napad ne treba posebna stručnost i tehničko znanje osim rukovanja posebnim alatima kao i kod napada takvim alatima na mjestu gdje se nalazi bankomat. Zato za napade plinom i eksplozivom kriminalci trebaju određenu stručnost, uz sve one druge karakteristike osobnost i sposobnosti počinitelja ovakvih kaznenih djela.

Kriminalne skupine uglavnom ciljaju na eksterne bankomate kao i bankomate određenih pružatelja usluga čije značajke olakšavaju napad na bankomat. Ovdje se može ukazati da sama visinu ugroze kao i procjenu rizika treba provesti temeljito, a trebala bi uključiti cijeli lanac sigurnosti i zaštite novca od tranzita do isporuke za pohranu u bankomat.

Prevencija i proaktivan pristup svih uključenih u ovu problematiku je ključan. To se odnosi na MUP kao regulator poslova privatne zaštite, novčarske institucije, zaštitarske tvrtke i obrte, te ustanove za izobrazbu u području zaštite. Jedino zajedničkim snagama i sinergijom svih potencijala svakog od prije navedenih može se postići zadani cilj.

Preventivne mjere trebaju biti  usmjerene na smanjenje namjere i sposobnosti počinitelja, a to se može postići kroz tkz „model prepreka“ koji se recimo pokazao efikasan u Nizozemskoj. Isto tako mogući pristup je strategija smanjenja nagrada, povećanje rizika za počinitelje i povećanje napora za pristup plijenu kao što predlaže i dokument „Sprječavanje fizičkih napada na ATM uređaje - RAZVOJ UČINKOVITOG PRISTUPA“ u izdanju EUCPN-a i EUROPOL-a.

Teške mete

U zaštiti osoba i imovine ključno je razumjeti pojam „teške mete“. To je ona meta koja nije pogodna za napad i koja ne dovodi napadača do željene i tražene nagrade. Dokle god kod kriminalaca postoji percepcija o „lakom novcu“ koji se nalazi u bankomatu dotle će postojati fizički napadi na bankomate. Zato je smanjenje nagrade od kaznenog djela prva vodilja u sprječavanju fizičkih napada na bankomate. Ukoliko smanjimo očekivanja kriminalaca smanjiti ćemo i njihovu želju za ovakvim kaznenim djelima.

Druga vodilja za sprječavanje fizičkih napada na bankomate je odvraćanje kriminalaca od počinjenja kaznenih djela povećanjem rizika od otkrivanja i kažnjavanja. Ovaj pristup se temelji na razmjeni informacija, ranom otkrivanju priprema napada, otkrivanja napada u trenutku kritičnog događaja, jačanje operativnog pristupa, osuđivanje recidivista, razmjeni forenzičkih podataka na europskoj razini, ugradnji videonadzora i uređaji za slušanje. zapriječene kazne i rehabilitacija za počinitelje kaznenih djela.

Treća vodilja za sprječavanje fizičkih napada na bankomate čini one radnje i postupke koje kriminalcu počinjenje kaznenog djela čini zahtjevnijim, odnosno od njega traži povećanje napora. Te mjere prema prije navedenom dokumentu čine uspostavljanje okruženja otpornog na kriminal, napuštanje visokorizičnih lokacija za bankomate, primjerene mjere tehničke zaštite bankomata, nadzor bankomata, ojačavanje bankomata zasunima otpornim na plin ili krute eksplozive, određene arhitektonske mjere sa stražnjim pristupom bankomatu  te sustavi sigurnosne magle.
Da bi sve prije navedene vodilje i mjere koje ih čine bile učinkovite potrebnu su i paralelne mjere. Postoji niz paralelnih mjera koje su neophodne za omogućavanje ili jačanje integrativnog  preventivnog i operativnog pristupa u borbi protiv fizičkih napada na bankomate.

Odvraćanje kriminalaca od fizičkih napada na bankomate vjerojatno će ih preusmjeriti na neka druga kaznena djela kojima će zadovoljiti svoje potrebe, a to je nešto što isto tako treba pravovremeno prepoznati. Zato je važnost umrežavanja, razmjena informacija, preventivnih mjera nadzora i protunadzora te drugih suvremenih taktika, metoda, mjera i postupaka iznimno važno pravovremeno implementirati u praksu. Kao što su recimo Francuzi IBNS uveli kao zakonsku normu 2015. godine kada smo i mi imali priliku. Kod nas će punu primjenu zakon sa svojim izmjenama i dopunama  imati točno 10 godina nakon njih. Kasnimo li ili su kod nas samo drugačiji uvjeti koji možda ne traže ono što se traži na razini cijele EU, a to je ipak jedinstvenost u pristupu prevencije kaznenih djela i posljedica koje takva djela donose. Možda „samo“ četrdesetak kaznenih djela kaznenih djela teške krađe odnosno pokušaja teške krađe provaljivanjem u bankomate, prilikom koji se nešto malo manje koristio plin ili eksploziva u 2020. godini, nije dovoljno bitna za javnu sigurnost i sigurnost građana u cjelini.

Ostaje pitanje da li će uvođenjem eura kao službene valute, našu zemlju zbog zakašnjelih mjera učiniti „El Doradom“ za kriminalce u narednih pet godina i možemo li ipak učiniti nešto više od prebacivanja odgovornosti samo na novčarske institucije obavezujući ih na elektrokemijsku zaštitu novca u bankomatima. Da, uvjeren sam da će elektrokemijska zaštita učiniti bankomate teškim metama i odvratiti kriminalne skupine od fizičkih napada na bankomate, kao što sam uvjeren da postoje i druge mjere koje će osim zaštite novca odvraćati kriminalce od fizičkih napada na bankomate. Takve, druge mjere, su nam sigurno potrebne u narednih 5 godina dok svi visoko rizični bankomati ne postanu teške mete zbog elektrokemijske zaštite novca.