Motociklisti, znate li koja su vaša prava i obveze?

Način kretanja motocikala, često je povezan sa zaobilaženjem zaustavljenih kolona vozila, te kretanjem kroz gradsku gužvu "provlačenjem", a na otvorenoj cesti često se kreću uz središnju liniju. Takvo kretanje i zvuk motocikla pri većim brzinama kod ostalih vozača potiče dodatan oprez i pažnju. To je osobito opravdano zbog činjenice da su vozači motocikala vrlo "ranjiva skupina". Naime, nisu zaštićeni kabinom vozila zbog čega su ozljede koje u prometnoj nesreći najčešće zadobiju i posljedice koje nakon nesreće mogu zaostati vrlo teške.

Također, vozači motocikla dužni su imati vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije, ovisno o snazi motora; propisanu zaštitnu opremu te, naravno, motorkotači trebaju biti registrirani i osigurani. Sve to regulirano je i određeno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje: ZOSPC, NN 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) koji je donesen 30. svibnja 2008. godine, a stupio je na snagu 17. lipnja 2008. Posljednje izmjene Zakona u primjeni su od pristupa Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013., a objavljene u Narodnim Novinama br. 80/13.

Važno je naglasiti da su odredbama Novog Zakona o prekršajima određene i mogućnosti blažeg kažnjavanja kod plaćanja. Naime, ako okrivljenik plati dvije trećine novčane kazne u roku 15 dana, primijenit će se odredba članka 34. Prekršajnog zakona kojim će se novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

Koja vozila moraju biti pokrivena osiguranjem? Prema čl. 3. st. 1. t. 9., Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje: ZOOP), vozilom se smatra svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim onih koja se kreću tračnicama. Prema točki 11. istog članka, priključno vozilo je svako vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo. Razlog za uvođenje obveznog osiguranja od odgovornosti je dobar način zaštite trećih osoba. Funkcija zaštite vozača za štetu koju možda počine osobnim vozilom i zaštita oštećenih osoba da štetu naplate, tzv. osiguranje od automobilske odgovornosti, no pravo oštećenih postoji čak i ako vozilo nije osigurano.

I promet mopeda i motocikala reguliran je člankom 112. ZOSPC-a koji kaže da, ako se dva ili više vozača mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga, a novčanom kaznom u iznosu od 300 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Također je Zakonom određen i način upravljanja, pa prema članku 113. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozači mopeda i motocikla moraju upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. Novčanom kaznom u iznosu od 300 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi ovoga članka.

Važan je i članak 114. ZOSPC-a koji radi zaštite vozača motociklista propisuje obveze vozača motocikla ili mopeda i osoba koje se prevoze na tim vozilima. Oni moraju za vrijeme vožnje na cesti na glavi nositi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina. Novčanom kaznom u iznosu od 1000 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motocikla ili mopeda i osoba koja se prevozi ako za vrijeme vožnje na glavi ne nosi zaštitnu kacigu.

Kategorije motocikala
Vozačka dozvola za upravljanje motociklima izdaje se nakon položenog vozačkog ispita, a svrstana je u četiri kategorije vozila i to AM, A1, A2 i A kategorije vozila. Pod kategoriju AM spadaju mopedi i motokultivatori te je predviđena minimalna dob za polaganje vozačke dozvole za navedenu kategoriju 15 godina.

U kategoriju A1 spadaju motocikli sa ili bez bočne prikolice, radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora od najviše 11 kW te odnosom snage i mase koji ne prelazi 0,1 kW/kg, kao i motorna vozila na tri kotača čija snaga nije veća od 15 kW te je predviđena minimalna dob za polaganje vozačke dozvole za navedenu kategoriju 16 godina.

Pod kategoriju A2 spadaju motocikli sa ili bez bočne prikolice čija snaga ne prelazi 35 kW i čiji omjer snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potječu od vozila čija je snaga dvostruko veća i više te je predviđena minimalna dob za polaganje vozačke dozvole za navedenu kategoriju 18 godina.

Pod kategoriju A spadaju motocikli sa ili bez bočne prikolice i motorna vozila na tri kotača čija je snaga veća od 15kw. Minimalna starosna dob za kategoriju A je 24 godine, odnosno 20 godina ukoliko vozač ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine. Minimalna starosna dob za vozilo na tri kotača A kategorije je 21 godina.

Sukladno članku 2. stavku 1. t. 39. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, motociklom se smatra motorno vozilo s dva kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3, s bočnom prikolicom ili bez nje, a koje na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 45 km/h. Također, motornim vozilom i tramvajem u prometu na cesti, sukladno čl. 196. st. 1. ZOSPC-a, može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj, odnosno inozemnu ili međunarodnu vozačku dozvolu, i to za onu kategoriju vozila kojom upravlja u prometu na cesti.

Istim člankom propisano je da vozač vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Iznimno, može koristiti mobitel za vrijeme vožnje samo ako se koristi naprava koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke. Novčanom kaznom od 1000 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti, a isteklo mu je važenje vozačke dozvole ili mu nije izdana vozačka dozvola, dok će se novčanom kaznom od 500 kuna kazniti vozač koji se ne koristi pomagalima koja su upisana u vozačku dozvolu, odnosno koristi mobitel bez naprava za njegovo korištenje bez ruku.

Situacije u prometu
Brzina kretanja koja je daleko veća od dopuštene utječe na podijeljenu odgovornost ako bi nesreća bila izbjegnuta da se motociklist kretao dodopuštenom brzinom, a razlog je i za prekršajno kažnjavanje.

Vozač motocikla koji je započeo pretjecanje preko isprekidane uzdužne crte bijele boje na kolniku, zbog čega je na njega naletjelo osobno vozilo koje je započelo skretati ulijevo, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je označena kao cesta s prednošću prolaska, počinio je prekršaj propisan Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u čl. 70 st. 1, a koji je kažnjiv po čl. 70. st. 3. s primjenom članka 293. st. 2. istog Zakona. Zbog počinjenog prekršaja vozač motocikla kažnjen je novčanom kaznom od 5000 kuna, koja će se ranije citiranom odredbom članka 34. Prekršajnog zakona smatrati plaćenom u cjelini ako bude u roku 8 dana plaćena u iznosu dvije trećine izrečene kazne. Također, zbog predmetnoga nesretnog događaja vozaču motocikla izrečena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom kategorije A u trajanju od dva mjeseca, a sve na temelju čl. 58. Prekršajnog zakona.

Pravo na naknadu
Prema čl. 1093. Zakona o obveznim odnosima, tko drugome nanese ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, pa tako i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Isplata naknade izgubljene zarade moguća je u jednokratnom roku ili u obliku rente. Budući da je naknada štete zbog izgubljene zarade izvorno novčani zahtjev, odgovorna je osoba dužna isplatiti onaj broj novčanih jedinica koliko je utvrđeno da iznosi šteta (čl. 21. ZOO-a), s tim da prema čl. 1103. ZOO-a oštećenik ima pravo i na zakonske zatezne kamate od trenutka kada su dospjeli pojedini iznosi zarade, odnosno od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate.

Također, ozlijeđena osoba ima pravo dobiti naknadu za tuđu pomoć i njegu koja joj je bila potrebna za vrijeme liječenja, ako se radilo o takvim ozljedama zbog kojih je bilo potrebno mirovati, naknadu za zaostalo naruženje ako su ostali vidljivi ožiljci nakon nesreće ili radi operacije. Ako je zbog načina nastanka štetnog događaja, pada s motocikla, klizanja po tlu ili takve ozljede da su liječnici odjeću razrezali, uništena odjeća koju je na sebi imao, kao i kaciga i motociklistička oprema, oštećeni također ima pravo na naknadu. Također ima pravo potraživati naknadu za svu ostalu štetu koju trpi, a koja se može očitovati u troškovima liječenja, u vidu plaćanja lijekova, participacija, kao i izgubljene zarada zbog korištenja bolovanja, a sve gore navedeno oštećena osoba može potraživati od osiguravajućeg društva kod kojeg je vozilo s kojim je nesreća skrivljena osigurano.

ZOOP (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) u čl. 2 propisuje kao obvezna osiguranja u prometu osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornost za štete nanesene trećim osobama, osiguranje zračnog prijevoznika, odnosno operatora zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i putnicima te osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon odnosno jahte od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama.

Navedenim zakonom u čl. 4. propisano je da je vlasnik prijevoznog sredstva dužan prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u prometu. Također, ako prijevozno sredstvo podliježe obvezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati prometnu dozvolu, tijelo nadležno za registraciju smije izdati prometnu dozvolu ili drugu odgovarajuću ispravu, odnosno produljiti njezinu valjanost tek nakon što vlasnik prijevoznog sredstva predoči dokaz o tome da je sklopio obvezan ugovor o osiguranju. Vozač je obvezan za vrijeme uporabe prijevoznog sredstva u prometu imati policu osiguranja ili kakav drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju koji mora predočiti na zahtjev ovlaštene službene osobe.

Pravo na naknadu za zaostali invaliditet
Prilikom podnošenja zahtjeva, osiguranje traži ovjereni formular o Prijavi nesretnog slučaja i medicinsku dokumentaciju. Visinu naknade štete za zaostali invaliditet osiguranje određuje sukladno Tablicama za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda oštećenika.

Prilikom prijave nesretnog slučaja potrebno je dostaviti: ispunjenu prijavu o nezgodi, policu osiguranja, dokaz o uplaćenoj premiji, dokaz o okolnostima nastanka nesretnog slučaja i medicinsku dokumentaciju radi određivanja konačnog postotka trajnog invaliditeta.
Konačni postotak invaliditeta određuje osiguratelj prema Tablici za određivanje postotka trajnoga gubitka opće radne sposobnosti osiguranika kao posljedice nesretnog slučaja. Ako neko oštećenje nije predviđeno u Tablici invaliditeta, postotak invaliditeta određuje se u skladu sa sličnim oštećenjima koja su predviđena u Tablici invaliditeta, a sukladno Općim odredbama Tablica. Individualne sposobnosti, socijalni položaj i zanimanje, odnosno profesionalne sposobnosti osiguranika ne uzimaju se u obzir pri određivanju postotka invaliditeta.

Međutim, problem koji mogu nastati kod korištenja police nezgode kojim je prošireno pokriće za vozača motocikla i suputnika je što je Općim uvjetima za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja, koji su sastavni dio predmetnog ugovora o osiguranju, dakle takve police osiguranja i to u čl. 9. st.1., propisano da su isključene u cijelosti sve obveze osiguranja ako je nesretni slučaj nastao, među ostalim, pri upravljanju motornim vozilima bez propisane službene isprave koja je ovlaštenje vozaču za upravljanje i vožnju tom vrstom motornog vozila. Dakle, ako vozač motocikla ima vozačku dozvolu za upravljanje motociklima zapremnine motora do 125 cm kubnih, a motocikl kojim je upravljao ima zapremninu motora od 200 cm kubnih.

Ako je vozač motocikla zadobio teške ozljede koje su sukladno Tablicama i Uvjetima osiguranja uz policu taksativno navedene kao ozljede za koje postoji pravo na naknadu za invaliditet, ima pravo na naknadu štete na temelju medicinske dokumentacije o liječenju.
Motociklist neće imati pravo na odštetu ako je upravljao motociklom bez važeće dozvole za upravljanje, a što je jedan od razloga za isključenje obveze osiguravajućeg društva za  isplatu odštete. Naime, u Općim uvjetima za osiguranje osoba od posljedica nezgode osiguravajuća društva  stavila su i odredbu u kojoj su taksativno navedeni razlozi isključenja njihove obveze da oštećeniku isplate odštetu.
Takvi razlozi isključenja njihove obveze su, primjerice, nesretni slučajevi nastali zbog potresa, ratnih događaja, pokušaja ili izvršenja samoubojstva osiguranika, djelovanja alkohola ili opojnih droga, pa tako između ostalog i nesretni slučaj nastao pri upravljanju vozilom bez važeće dozvole za upravljanje istim.

Alkoholiziranom vozaču motocikla koji nije skrivio prometnu nesreću problem je, međutim, i Zahtjev za odštetu sa proširene police vozila u kojem se vozač nalazio, a koja pokriva mogućnost osiguranja za slučaj trajnog invaliditeta ili slučaj smrti vozača i putnika na motociklu. Naime, ako je ugovorena takva polica osiguranja, prilikom isplate ugovorenog iznosa primjenjuju se Opći uvjeti osiguratelja kod kojeg je polica zaključena. Osiguravajuće društvo bi, naime, prilikom prodaje takve police trebalo uručiti i uvjete osiguranja, a u kojima, među ostalim, stoji ako je kod vozača koncentracija alkohola u organizmu za nastanka nezgode bila veća od 0,5 g/kg, osiguratelj je isključio u cijelosti obvezu plaćanja odštete, sukladno čl. 9. st. 1. točke općih uvjeta osiguravatelja (u istoj stoji da se otklanja osigurateljeva obveza ako se kod vozača metodom mjerenja količine alkohola u krvi ili organizma, poslije nastanka nezgode utvrdi više od 0,5 g/kg).

Vozač motocikla može dokazivati da alkoholiziranost nije utjecala na predmetnu nesreću. Prema čl. 3. t. 1. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti koje se primjenjuju na konkretan slučaj, osiguranik gubi prava iz osiguranja ako je u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola. Međutim, dalje prema st. 3. toč. 3 osiguranik ne gubi prava iz prethodne odredbe ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj vezi s činjenicom da je vozač u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola, pa nema prava regresa ako tijekom sudskog postupka nije dokazana veza između alkoholiziranost vozača i mehanizma nastanka nesreće. Naime, iako postoji presumpcija da je vozač pod utjecajem alkohola, ako se utvrdi da je u organizmu imao 0,5 g/kg, isto se može u sudskom postupku dokazivati, i to provođenjem toksikološkog vještačenja, pa ako vještak toksikološke struke u Nalazu i mišljenju utvrdi niži stupanj alkoholiziranosti u vrijeme nastanka predmetne nesreće, te da bi sama nesreća nastala zbog alkoholiziranosti vozača, a nalazom i mišljenjem vještaka prometne struke analizom nesreće utvrdi da je moguće i tehnički i životno da je vozač prouzročio štetni događaj koji ne bi imao uzročnu vezu s alkoholiziranosti, nema prava regresa.