U razgovoru s
Ivom Jakićem, glavnim policijskim inspektorom, Služba prevencije Ministarstva unutarnjih poslova saznajemo da se za vrijeme korištenje godišnjih odmora, domaći i strani turisti ponekad se opuste i postanu neoprezni (ostavljaju novac i vrijedne stvari na plaži, otvorene prozora na apartmanima i hotelskim sobama, i sl.) što svakako olakšava počinjenja krađa i doprinosi porastu imovinskog kriminaliteta. Također, činjenica da su građani odsutni iz svojih domova stvara povoljnu priliku za počinjenje provale, posebice ukoliko vlasnici nisu poduzeli neke od mjera samozaštitnog ponašanja.
Tijekom 2014. godine provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja rizičnih i faktora u svezi kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u odnosu na karakteristika počinjenih kaznenih djela, karakteristike žrtve/oštećenog i počinitelja, na mjere samozaštite kao i na preventivne mjere i radnje policije. Analizom reprezentativnog uzorka od svih teških krađa provaljivanjem koje su 2013. godine zabilježene na području Primorsko-goranske županije utvrđeno je slijedeće:
• u samo 2,13 posto slučajeva su bila postavljena protuprovalna vrata,
• u samo 3,57 posto slučajeva bio je ugrađen alarm,
• u samo 0,71 posto slučajeva na prozorima su bile ugrađene rešetke,
• u samo 4,29 posto slučajeva u objektu se nalazio sef,
• u samo 6,96 posto slučajeva vlasnik je za otuđene predmete dao serijske brojeve ili tehničku specifikaciju,
• u samo 2,61 posto slučajeva vlasnik je imao fotografiju otuđenih predmeta,
• u samo 16,38 posto slučajeva vlasnik je za otuđene predmete dao detaljan opis,
• ugrađen sustav video nadzora i brava na prozorima gotovo da nije ni zabilježen,
• manje od 50 posto objekata je bilo osigurano od posljedica provale.
Iz navedenih podataka vidljivo je da su kaznena djela provaljivanjem počinjena u jako malom broju kuća i stanova gdje su vlasnici poduzeli neke od mjera tehničke zaštite ili drugih mjera samozaštitnog ponašanja.
To pokazuje da poduzimanjem minimalnih mjera samozaštitnog ponašanja građani mogu smanjiti vjerojatnost da će baš oni postati žrtve. Počevši od osnovnih stvari poput zatvaranja prozora, zatvaranja i zaključavanja ulaznih vrata kuće/zgrade/stana, ne ostavljanja ključa na "sigurnom mjestu", ne puštanja u zgradu/stan/kuću svakoga tko zvoni, redovitog pražnjenja poštanskog sandučića, održavanje dvorišta urednim i preglednim, dobrih odnosa sa susjedima, pa do postavljanja sustava tehničke zaštite, građani mogu učiniti svoj dom sigurnijim mjestom.
Kod odlaska na godišnje odmore svakako bi bilo dobro da susjed, rođak ili neka druga osoba od povjerenja povremeno obilazi stan/kuću dok su stanari odsutni te da prazni poštanski sandučić, povremeno pali svjetla, diže i spušta rolete te čini druge radnje kako bi se stvorio dojam da je netko doma.
Kompletnu analizu pročitajte u elektronskom izdanju priručnika "Siguran dom",
ovdje.