Čovjek lovi ribu sjedeći na vrećama pijeska koje štite otočnu državu Tuvalu u Tihom oceanu od erozije mora
© UNICEF/Lasse Bak Mejlvang
Amazonski grad Belém u Brazilu bit će globalno središte napora za rješavanje klimatske krize u studenom 2025., kada će biti domaćin jedne od najznačajnijih konferencija UN-a o klimi u posljednjih nekoliko godina.
Međutim, tijekom godine bit će puno prilika za postizanje važnog napretka u nekoliko pitanja povezanih s klimom, od zapanjujućih razina plastičnog onečišćenja do financiranja prijelaza na čišću globalnu ekonomiju.
1. Možemo li održati 1,5 na životu?
“Keep 1.5 alive” je poklič UN-a već nekoliko godina, referenca na cilj da se osigura da prosječne globalne temperature ne skoče iznad 1.5 stupnjeva više od predindustrijskih razina. Znanstveni konsenzus je da bi nedostatak akcije imao katastrofalne posljedice, ne samo za takozvane "države na prvoj liniji", kao što su otočne nacije u razvoju koje bi mogle nestati pod oceanom, kako razina mora raste.
Na COP30, konferenciji UN-a o klimi koja bi se trebala održati između 10. i 21. studenog 2025., ublažavanje (drugim riječima, akcije i politike osmišljene za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji pridonose porastu temperatura) vjerojatno će biti ključni fokus.
Nacije svijeta stići će s nadograđenim, ambicioznijim obvezama smanjenja stakleničkih plinova. Ovo je i priznanje da su postojeća obećanja potpuno neadekvatna, u smislu snižavanja temperatura, i dio dogovora koji su države članice potpisale 2015. na pariškom COP-u (očekuje se da će države "pojačati" svoje obveze svakih pet godina . Zadnji put se to dogodilo na COP-u u Glasgowu, koji je odgođen godinu dana zbog pandemije COVID-19.
2. Zaštita prirode
Održavanje COP30 u regiji amazonske prašume u Brazilu od simbolične je važnosti. Podsjeća na rane dane međunarodnih pokušaja zaštite okoliša: ključni "Earth Summit", koji je doveo do uspostavljanja tri ekološka sporazuma o klimatskim promjenama, bioraznolikosti i dezertifikaciji, održan je u brazilskom gradu Rio de Janeiru 1992. godine.
Lokacija također naglašava ulogu koju priroda mora odigrati u klimatskoj krizi. Prašuma je masivni "ponor ugljika", sustav koji usisava i skladišti CO2, staklenički plin, i sprječava ga da uđe u atmosferu, gdje doprinosi zagrijavanju.
Nažalost, prašume i druga "rješenja temeljena na prirodi" suočavaju se s prijetnjama ljudskog razvoja, poput ilegalne sječe koja je opustošila ogromne dijelove regije. UN će nastaviti napore započete 2024. za poboljšanje zaštite prašume i drugih ekosustava, na razgovorima o bioraznolikosti koji bi se trebali nastaviti u Rimu u veljači.
3. Tko će sve ovo platiti?
Financije su dugo bile škakljivo pitanje u međunarodnim pregovorima o klimi. Zemlje u razvoju tvrde da bi bogate nacije trebale mnogo više pridonijeti projektima i inicijativama koje će im omogućiti da se odmaknu od fosilnih goriva i pokreću svoja gospodarstva na čistim izvorima energije. Bogate zemlje protive se tome da bi brzorastuća gospodarstva poput Kine, koja je sada najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, također trebala platiti svoj dio.
Na konferenciji COP29 u Bakuu, u Azerbajdžanu, napravljen je svojevrsni iskorak, usvajanjem sporazuma o utrostručavanju iznosa klimatskih financijskih sredstava koja se plaćaju zemljama u razvoju, na 300 milijardi dolara godišnje, do 2035. Dogovor je definitivan korak naprijed, ali konačna svota daleko je manja od 1,3 trilijuna dolara za koje stručnjaci za klimu kažu da su tim zemljama potrebne kako bi se prilagodile krizi.
Očekuje se veći napredak u financiranju 2025., na summitu u Španjolskoj krajem lipnja. Konferencije o financiranju razvoja održavaju se samo jednom svakih 10 godina, a izdanje sljedeće godine naplaćuje se kao prilika za radikalne promjene u međunarodnoj financijskoj arhitekturi. Pojavit će se zabrinutost za okoliš i klimu, a na stolu će biti i potencijalna rješenja kao što su ekološko oporezivanje, cijene ugljika i subvencije.
4. Uspostavljanje zakona
Kada je pozornost Međunarodnog suda pravde usmjerena na klimatske promjene u prosincu, to je pozdravljeno kao prekretnica u pogledu pravnih obveza država prema međunarodnom pravu.
Vanuatu često doživljava destruktivne ekstremne vremenske prilike, kao što su tajfuni, koji su bili pogoršani klimatskim promjenama.
Vanuatu, pacifička otočna država koja je posebno osjetljiva na krizu, zatražila je od suda savjetničko mjesto, kako bi razjasnila obveze država u pogledu klimatskih promjena i informirala o svim budućim sudskim postupcima.
U razdoblju od dva tjedna, 96 zemalja i 11 regionalnih organizacija sudjelovalo je u javnim raspravama pred Sudom, uključujući Vanuatu i skupinu drugih pacifičkih otočnih država, te velika gospodarstva uključujući Kinu i SAD.
ICJ će raspravljati nekoliko mjeseci prije nego što donese svoje savjetodavno mišljenje o ovoj temi. Iako će ovo mišljenje biti neobvezujuće, očekuje se da će ono biti smjernica budućeg međunarodnog zakona o klimi.
5. Onečišćenje plastikom
Pregovori koje je sazvao UN o suočavanju s globalnom epidemijom plastičnog onečišćenja približili su se dogovoru tijekom pregovora u Busanu u Južnoj Koreji. Neki ključni pomaci postignuti su tijekom razgovora u studenom 2024. – petog kruga pregovora nakon rezolucije Skupštine UN-a za okoliš iz 2022. kojom se poziva na međunarodni pravno obvezujući instrument o onečišćenju plastikom, uključujući morski okoliš.
Potrebno je postići dogovor o tri ključna područja: plastičnim proizvodima, uključujući pitanje kemikalija; održiva proizvodnja i potrošnja; i financiranje.
Države članice sada su zadužene za pronalaženje političkih rješenja za svoje razlike prije početka nastavljene sjednice i za postizanje konačnog dogovora koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike i daje sve veći globalni zamah za zaustavljanje onečišćenja plastikom.
"Jasno je da svijet još uvijek želi i zahtijeva kraj plastičnom onečišćenju", rekla je izvršna direktorica Programa UN-a za okoliš (UNEP) Inger Andersen. “Moramo osigurati da izradimo instrument koji snažno pogađa problem umjesto da ga udari ispod svoje potencijalne težine. Pozivam sve države članice da se priklone.”