Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Kako je najučinkovitija obrana od društvenog inženjeringa obrazovanje potencijalnih žrtava, podizanje svijesti javnosti o ovom fenomenu u kriminalu provodilo se komunikacijskom kampanjom putem kanala društvenih medija i nacionalnih policijskih službi, bankovnih udruženja i financijskih ustanova.
Po završetku kampanje je na ovu temu u Ravnateljstvu policije održana konferencija, kako bi još jednom podsjetili građane na jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.
Predsjednik Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka
Milan Parat istaknuo je kako se banke jako dobro nose s pokušajima internetskih prijevara međutim opreza nikad dovoljno. "Kako nam se bliže dani povećane potrošnje građani bi trebali posebno paziti prilikom on-line kupovine kako ne bi postali žrtve kaznenog djela. Ono što je posebno istaknuo jest da iako njihovi zaposlenici kontaktiraju klijente telefonom ili elektroničkom poštom nikad ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i sl. U slučaju da se to dogodi klijent ne smije dati takve podatke već odmah takav pokušaj prijaviti banci i policiji", upozorio je Parat.
Voditelj Službe kibernetičke sigurnosti
Renato Grgurić osvrnuo se na tzv. CEO ili direktorske prijevare koje su u posljednje vrijeme jedan od najčešćih oblika internetskih prijevara.
Marko Vrkljan, policijski službenik Službe kibernetičke sigurnosti, detaljno je objasnio direktorsku prijevaru te napomenuo kako se radi se o načinu prijevare u kojoj počinitelj zaposleniku ovlaštenom za izvršavanje plaćanja pošalje e-mail u kojem se predstavlja kao njegov nadređeni i navodi ga na plaćanje lažne fakture ili neovlašteni prijenos sredstava s računa tvrtke. Kako su obojica istaknuli, u velikom broju slučajeva počinitelji su iz afričkih zemalja koje su i zemlje podrijetla internetskih prijevara te s poboljšanjem računalne infrastrukture u ovim zemljama javljaju se i novi, sve kreativniji i uvjerljiviji, oblici internetskih prijevara. U ovim slučajevima puno je teže doći do počinitelja zbog otežane razmjene podataka sa policijskim službama tih zemalja dok je razmjena podataka sa zemljama EU putem EUROPOL-a i više nego dobra.
Savjete građanima kako se zaštititi od ove vrste prijevara dao je policijski službenik za prevenciju
Ivo Jakić koji je, kao i svi ostali, istaknuo da je zbog načina počinjenja i činjenice da su počinitelji najčešće izvan Hrvatske najbolja zaštita prevencija, odnosno da građani ne nasjedaju na ponude koje zvuče predobro da bi bile istinite jer u najvećem broju slučajeva one to i jesu.
Korisni savjeti:
- dobro pazite na osobne podatke
- dobro razmislite kakve podatke dijelite putem društvenih mreža
- on-line plaćanja radite samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične)
- svaku sumnju u vezi vašeg on-line računa odmah prijavite banci
- pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva.
U svrhu ove kampanje proizveden je promotivni materijal na 27 jezika, dostupan je za preuzimanje na adresi public download, a uključuje informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
- CEO ili direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
- Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
- Krađa identiteta/ krađa identiteta SMS porukom / lažni telefonski pozivi: varalice vas zovu, šalju tekstualnu poruku ili e-poštu i prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.
- Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
- Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
- Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
- Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.