Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti (SZZD) je osnovan s plemenitom namjerom zaštite radnih prava zaposlenika u toj industriji, ali se suočava s mnogim izazovima. Iako je imao početnu podršku, sindikat nije privukao značajan broj članova niti ostvario svoje ciljeve. Kako bi SZZD postao efikasan i moćan zagovornik prava zaštitara, mora poduzeti nekoliko ključnih koraka.
Zaposlenici u industriji zaštite često se suočavaju s prekovremenim radom, niskim plaćama i lošim uvjetima rada. Sindikati bi trebali služiti kao sredstvo za borbu protiv ovih izazova. Putem sindikata, zaštitari imaju mogućnost boriti se za bolje radne uvjete putem kolektivnih pregovora s poslodavcima. Izlažemo razloge zašto SZZD nije privukao veći broj zaštitara. Mnogi od njih možda nisu vjerovali sindikatu zbog loših iskustava s ranijim sindikatima ili zbog općenitog nepovjerenja prema sindikalnim organizacijama, što je u Hrvatskoj često slučaj. Nesigurnost zaposlenja i strah od otkaza mogli su odvratiti zaštitare od pridruživanja sindikatu. Također, ako sindikat nije jasno definirao svoje ciljeve, strategije i podršku, bilo je teško potaknuti članove na aktivno uključivanje. Osim toga, nedostatak financijskih sredstava predstavljao je značajnu prepreku za sindikalne aktivnosti i kampanje koje bi privukle nove članove. Mnogi su sugerirali da je neuspjeh sindikata možda bio uzrokovan vodstvom, optužujući ga za nedostatak iskustva, kompetencije i brojnosti, što je navodno utjecalo na povjerenje članova i sposobnost sindikata da postigne svoje ciljeve. No, te optužbe nisu potkrijepljene činjenicama, osim možda u dijelu koji se odnosi na brojnost vodstva. Pravi razlog neuspjeha SZZD-a u razvoju platforme i privlačenju većeg broja zaštitara isključivo je zbog zaštitara koji nisu odgovorili na njihov poziv.
Što SZZD mora učiniti da se ponovno postavio na noge?
Vodstvo sindikata treba redovito komunicirati s članovima o ciljevima, strategijama i dostignućima. Informiranje članova o pregovorima i aktivnostima sindikata je ključno za izgradnju povjerenja. Financijska i operativna transparentnost mogu znatno povećati povjerenje članova. Redoviti financijski izvještaji i otvorene sjednice daju članovima uvid u rad sindikata. Investicije u obuku lidera sindikata mogu znatno poboljšati njihovu efikasnost. Pregovaračke sposobnosti, poznavanje pravnih aspekata radnog zakonodavstva i organizacijske vještine su esencijalni za uspjeh. Davanje prava glasa članovima u donošenju bitnih odluka povećava njihovo sudjelovanje i osjećaj pripadnosti. Informiranje zaštitara o njihovim pravima i prednostima članstva u sindikatu može pomoći u privlačenju novih članova. Organizacija kampanja koje adresiraju specifične probleme zaštitara, kao što su dugi radni sati ili niske plaće, može privući više članova. Pružanje pravne pomoći članovima u radnim sporovima može biti snažan motivator za učlanjenje. Uvođenje programa financijske pomoći za članove u teškoćama može povećati atraktivnost sindikata. Razvijanje jasnog plana za kolektivne pregovore s konkretnim ciljevima i taktikama za poboljšanje radnih uvjeta. Udruživanje s drugim sindikatima može pojačati pregovaračku snagu i dovesti do boljih ishoda. Implementacija sistema za anonimno prijavljivanje radnih problema može učiniti zaposlenike sigurnijima. Rad na podizanju svijesti javnosti i stvaranju podrške u zajednici može umanjiti strah od odmazde.
Sindikat zaposlenika u sektoru zaštite (SZZD) ima potencijal postati moćan alat za zaštitu prava radnika u privatnom sektoru sigurnosti. Za ostvarenje tog cilja, potrebno je poduzeti ključne korake: poboljšati povjerenje, organizaciju i vodstvo, provesti učinkovite kampanje za regrutaciju, pružiti članovima konkretne usluge, pojačati kolektivno pregovaranje i ukloniti strah od odmazde. Implementacija ovih mjera može pridonijeti obnovi SZZD-a, povećanju članstva i boljoj zaštiti prava radnika u privatnom sektoru sigurnosti. Međutim, ključno pitanje ostaje: može li Sindikat zaposlenika u zaštitarskoj djelatnosti postići sve to? (Eugen Antić)