15.9.2026.

Izrazito postojan toksični otpad ugrožava „mnoga, ako ne i sva, ljudska prava”

© Adobe Stock/Surasak Odlagališta otpada uzrokuju onečišćenje ispuštanjem toksičnih tekućina u lokalne izvore vode.

Izvor: UN News

Loše upravljanje toksičnim kemikalijama i opasnim otpadom ugrožava „mnoga, ako ne i sva, ljudska prava”, izjavila je u ponedjeljak pred Vijećem za ljudska prava novoimenovana neovisna stručnjakinja za ljudska prava zadužena za praćenje te rastuće prijetnje.

Bethanie Carney Almroth – znanstvenica za zaštitu okoliša i istraživačica u tom području koja je dužnost preuzela u kolovozu – izrazila je posebnu zabrinutost zbog takozvanih „vječnih kemikalija” (per- i polifluoroalkilnih tvari, odnosno PFAS-a), koje se nalaze u svakodnevnim potrošačkim proizvodima.

Prema nedavnom izvješću UN-a, jednom ispuštene, te sintetičke kemikalije mogu stoljećima ostati u okolišu, a trenutačno ne postoji način njihova uklanjanja iz onečišćenih ekosustava.

Izloženost se događa tijekom cijelog životnog ciklusa kemikalija – od mjesta proizvodnje do onečišćene vode, hrane i potrošačkih proizvoda – čime se povećavaju rizici za hormonalni sustav, rad jetre i imunološki sustav.

PFAS mogu čak proći kroz posteljicu te su otkriveni u krvi iz pupkovine i majčinom mlijeku, izlažući tako ljude u posebno osjetljivim fazama razvoja, ističe se u izvješću.

Carney Almroth je napomenula da PFAS narušavaju pravo na život, zdravlje, zdrav okoliš, sigurno i zdravo radno okruženje te pristup informacijama, „pravdi i pravnim lijekovima”.

Pitanje globalne pravde

Posljedice toksičnog onečišćenja nisu ravnomjerno raspoređene, što to pitanje čini „pitanjem globalne okolišne pravde”, naglasila je. PFAS se uglavnom proizvode u industrijaliziranim državama i šire se globalno putem emisija, trgovine i prekograničnog kretanja otpada onečišćenog tim tvarima.

Ipak, zajednice koje se već suočavaju sa siromaštvom, diskriminacijom i marginalizacijom – osobito radnici, žene, djeca, autohtoni narodi i osobe afričkog podrijetla – „najranije su i najteže izložene”, istaknula je Carney Almroth.

„Pristup utemeljen na ljudskim pravima zahtijeva od nas da se ne pitamo samo kolika je razina onečišćenja, već tko je otrovan, a tko ima koristi? Tko snosi troškove, a tko donosi pravila?” objasnila je, iznoseći viziju svog novog mandata.

Djelujte odmah

Kao bivša profesorica ekotoksikologije – kako na sve žive organizme utječu otrovni zagađivači – gđa Carney Almroth naglasila je da želi da njezina nova pozicija bude posvećena „[kretanju] uzvodno“. To znači ne samo rješavanje problema čišćenja otrovnog onečišćenja nakon što se ono dogodi, već i sprječavanje nepotrebnog ili opasnog onečišćenja uopće.

Podsjetila je na zaključak izvješća UN-a koji poziva na hitnu zabranu svih nebitnih upotreba PFAS-a, navodeći da kada je onečišćenje potencijalno nepovratno, čekanje potpune sigurnosti o njegovoj dugotrajnosti i opasnostima koje može uzrokovati samo po sebi može stvoriti trajnu štetu.

Carney Almroth također želi osigurati da države, sudovi i drugi partneri imaju pristup pouzdanim informacijama o otrovnom onečišćenju kako bi omogućili učinkovitije donošenje politika, ističući potrebu za „zaštitom neovisne znanosti od sukoba interesa, dezinformacija i proizvedene sumnje“. Također želi osigurati da se čuje glas svakoga.

„Znanost nam može pomoći u prepoznavanju štete. Ljudska prava nam govore zašto je ta šteta važna, čija prava moraju biti zaštićena i gdje leže odgovornosti. Znanje i iskustvo pogođenih ljudi pomažu nam da shvatimo koja smislena rješenja zahtijevaju“, rekla je.