Gotovo 300 sudionika i više od 50 predavača okupilo se na 17. Konferenciji hrvatskih menadžera sigurnosti, koja se ove godine održava od 27. do 29. rujna u Kongresnoj dvorani opatijskog hotela Ambasador, a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Organizator je Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS) čiji je predsjednik Alen Ostojić okupljene pozdravio porukom da su ljudi koji se u korporacijama bave sigurnošću “od dinosaura sigurnosti postali menadžeri sigurnosti”, jer je ona sve važnija iz godine u godinu, kako se u svijetu gomilaju prijetnje. “Tvrtke su postale aktivna karika u sigurnosnom lancu”, poručio je Ostojić. Okupljene je putem videa pozdravio i Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, koja već godinama aktivno podržava HUMS-ovu konferenciju.
Sudionicima se obratio i dr. Dragan Trivan, predsjednik Asocijacije menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA), podsjetivši da bilježi deset godina regionalne suradnje.
Izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, dr. Irena Petrijevčanin, državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova, u svom je izlaganju naglasila kako su sigurnosni izazovi danas znatno veći nego prije deset ili dvadeset godina. Na stanje sigurnosti u Hrvatskoj utječu ratna zbivanja u Ukrajini, prijetnje terorističkim napadima u nekim europskim državama, cyber kriminal i klimatske promjene, rekla je Irena Petrijevčanin.
“Zadnjih godina raste broj nezakonitih migracija, posebice prošle i ove godine. Lani je zabilježen rekordan broj postupanja hrvatske policije prema ilegalnim migrantima – nezakoniti prelasci granice porasli su za 190,8 posto, a sličan rast bilježe i druge države na mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti. No, Hrvatska je i dalje sigurna zemlja, što potvrđuje i statistika Interpola: na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj su lani zabilježena 1362 kaznena djela, u Belgiji 3900, Nizozemskoj 4546, Sloveniji 2999, Švedskoj 13846, Španjolskoj 4128, Estoniji 1954…”, rekla je Irena Petrijevčanin. Prognozirala je da će u narednim godinama višestruko rasti cyber kriminal, a osvrnula se i na klimatske promjene koje su u zadnjih nekoliko godina rezultirale razornim potresima, poplavama, olujnim vjetrovima, toplinskim udarima, što je izazvalo prosječne godišnje štete od suša u visini od 90 milijuna eura, od poplava 50 milijuna eura, a od mraza 30 milijuna eura.
Sljedeće desetljeće obilježit će ekonomske i društvene krize
Na panelu “Korporacije u eri višestrukih kriza” je njegov moderator, dr. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN Zagreb te predsjednik Znanstvenog savjeta HUMS-a, za ovu je godinu rekao da je godina polikrize, što je termin preuzet od Svjetskog ekonomskog foruma. “Sljedeće desetljeće bit će obilježeno ekonomskim i društvenim krizama, od kojih će u sljedeće dvije godine najteža biti kriza troškova života, no tu su i geoekonomski sukobi, cyber kriminal, nesigurnost i migracije”, rekao je Cvrtila.
Marinko Došen, predsjednik Upravnog odbora AD Plastik je, govoreći na panelu o izazovima automobilske industrije, rekao da više neće postojati globalni logistički lanci opskrbe, no izazov je pristup sirovinama. Otkrio je i da je u posljednje četiri godine proizvodnja automobila srednje klase pala za 30 posto, a istodobno su im cijene porasle za 40 posto. Dr. Slavko Barić, predsjednik Uprave AKD-Zaštita, rekao je da zaštitarska djelatnost ima velikih problema s privlačenjem radne snage, dok su istodobno zahtjevi komitenata puno veći, a zaštitari im ne mogu odgovoriti niti brojem niti kvalitetom. Kao vojni analitičar prognozirao je da će kulminacija rata u Ukrajini biti sljedeće godine, a nakon toga moglo bi doći do zamrznutog sukoba, koji će dugo trajati. Na panelu je sudjelovala i Iva Rogović Lekić, CEO predsjednica MARSH McLennan Croatia, koja je skrenula pažnju da je sve teže osigurati cyber rizike te da samo ove godine šteta od cyber napada iznosi 8 trilijuna dolara.
O Umjetnoj inteligenciji i sigurnosti govorio je dr. Robert Kopal, predsjednik Uprave veleučilišta Effectus, naglasivši da AI nikad neće zamijeniti ljudsko rasuđivanje.
Razgovor 1+1 forma je u kojoj su se ove godine okušali Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a i Ante Gašpar, potpredsjednik Coca Cola European Partners za korporativnu sigurnost i predsjednik Udruge za sigurnost u poslovanju Berlin-Branderburg e.V. Razgovarali su o formuli uspjeha u korporativnoj sigurnosti, a za Gašpara je u tome najbitnija dobra komunikacija među odjelima i s ljudima pojedinačno.
Aleksandar Klaić iz Nacionalnog Vijeća za kibernetičku sigurnost je u svom izlaganju Upravljanje kibernetičkom sigurnošću u RH predstavio što donosi NIS2 direktiva Europske unije, koja će obuhvatiti zajedničke mjere cyber sigurnosti za 27 članica EU. Ciljevi direktive su regulirani pristup i suradnja na nacionalnoj i međudržavnoj razini.
Zloupotrebe u primjeni tehnologije prepoznavanja lica
U fokusu današnjeg prvog dana od niza panela 5. Foruma o urbanoj sigurnosti, koji je organiziran u okviru Hrvatskih dana sigurnosti 2023 kao paralelna i dvodnevna konferencija, raspravljalo se o primjenama video adzora i drugih najnovijih dostignuća tehnologija, poput biometrije lica, u prostorima gradskih javnih površina i zgrada, kao i o potrebi donošenja niza novih pravnih regulativa, a prvenstveno strategije o urbanoj sigurnosti zajednice.
„Urbana sigurnost nije samo praćenje i preventiva kriminaliteta na lokalnoj razini, kako još i danas dio struke o njoj promišlja. Promišljanje o tome što je urbana sigurnost podrazumijeva jedan holistički pristup i društvenu integraciju koja za cilj ima osnaživanje zajednice na sve oblike ugroza sigurnosti. Od nasilja pa sve do proaktivnog upravljanja lokalne vlasti gradovima za slučajeve klimatskih nepogoda, terorizma i u konačnici upravljanje u aktualnim procesima migracija ljudi. Ključnu ulogu tu imaju nositelji vlasti, ali postizanje visokih razina urbane sigurnosti moguće je kad su svi uključeni. Danas više od 50 posto ljudi u Hrvatskoj živi u urbanim sredinama, a istodobno moramo biti svjesni i velikih promjena života u gradovima koje za posljedicu imaju povećanje nesigurnosti iz više izvora. Ako urbanoj sigurnosti, koju bih definirao kao nepostojanje ozbiljne prijetnje za sigurnost građana, pristupamo na sustavan i organiziran način, puno se toga može predvidjeti i biti proaktivan u prevenciji“, naglasio je uvodno dr. Krunoslav Borovec, član Znanstvenog savjeta Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
Sam koncept urbane sigurnosti nastao je u okviru UN programa za razvoj sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. UN je u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definirao šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.
Dr. Irena Cajner Mraović s Hrvatskih studija i također članica Znanstvenog savjeta Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, podsjetila je kako je Vijeće Europe 2002. godine, upravo za nositelje vlasti na lokalnim razinama, izradilo priručnik o prevenciji kriminaliteta u urbanim sredinama kao vodič za lokalne uprave kako da se nose s izazovima ugroza u gradovima. Bilo je to u vrijeme kada se intenzivno počelo promišljati i osvještavati ta pitanja. Treba donositi strategije urbane sigurnosti zajednica iz kojih bi se temeljem praćenja, istraživanja i predviđanja počele provoditi politike urbane sigurnosti.
„Već postoji svijest da se nekako moramo organizirati i osigurati neku sustavniju edukaciju. Tri četvrtine Europljana živi u gradovima, a predviđa se da će do 2050. 80 posto stanovništva živjeti u urbanim sredinama. One već danas nose mnoge probleme i izazove po pitanjima sigurnosti. Gradovi su prenapučeni, stanovništvo je heterogeno, a istodobno je prisutna otuđenost i anonimnost, što je plodno tlo širenju kriminala i nasilja. S druge strane, kada govorimo o pravima, građani imaju pravo živjeti u sigurnom gradu. Sprječavanje kriminala je jeftinije od represije i kad to osvijestimo ulažemo u prevenciju, ne samo kriminala nego i u planiranje i predviđanje drugih događaja kao što su razne prirodne i tehničke katastrofe. Stvaramo otpornost na rizike, lakše se nosimo s posljedicama nepogoda, lakše pomažemo pogođenima, žrtvama, ali i obnovi pogođenih područja grada. Zato je važno ulagati u urbani dizajn kod gradnje škola, igrališta, cestovne infrastrukture, javnog prijevoza, a naročito je važno o tome obrazovati djecu i mlade. Kad se govori o sigurnosti svi misle na velike probleme, međutim, urbana sigurnost je usko vezana s različitim drugim područjima kao što su socijalna politika, zdravstvo, socijalna skrb i obrazovanje, to je ono što je prava prevencija kod mlađih dobnih skupina koje se tek formiraju“, naglasila je Irena Cajner Mraović govoreći kako valja osvijestiti da policija i pravosuđe već dugo nisu jedini koji su odgovorni za sprječavanje kriminala i nereda.
Kad je riječ o primjeni raznih tehnologija za prevenciju urbane sigurnosti Forum je otvorio temu primjene video nadzora, biometrije lica te umjetne inteligencije u javnom prostoru. Niz je tu još pravnih i etičkih nedoumica. Zakonodavstvo kaska za razvojem tehnologije u tom području, pa su lokalne vlasti, načelnici, gradonačelnici i župani često u nedefiniranim pravnim okvirima kad donose odluke o primjeni tehnologija za nadzor javnog prostora.
O pravnim i etičkim izazovima korištenja tehnologije prepoznavanja lica u zaštiti javnih površina govorio je dr. Mišo Mudrić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Osvrnuo se i na aktualnu debatu po tom pitanju koja se vodi u EU Parlamentu, čiji su stavovi za sada skloni donošenju rezolucije kojom bi se biometrija lica što više ograničila u korist zaštite identiteta građana u skladu s GDPR-om.
„Danas umjetna inteligencija može potpuno kopirati identitet stvarne osobe, od izgleda do glasa. Kako to u praksi izgleda imamo niz primjera primjene alata kojima se, ilegalno, prikupljaju podaci o ljudima, skidaju s društvenih mreža, interneta. Kina o svojim investicijama u tom smjeru i radi i govori otvoreno što je dovelo do toga da je 2019. stvorila sustav izrade digitalnih profila svojih građana. To nije samo biometrija lica, nego evidentiranje i praćenje što jedete, kako se oblačite, s kim se družite, gdje se krećete… Sustav ih boduje da bi one koji skupljaju negativne bodove zbog nekih prekršaja kažnjavao, od nemogućnosti rada u javnim službama do slanja na rehabilitaciju. Ti se podaci koriste i u progonu politički neistomišljenika. Kina je danas najveći proizvođač tehnologije prepoznavanja lica, drugi je SAD. Cijeli je svijet njome pokriven, a tehnologija prepoznavanja lica na javnim površinama je danas postala standard. Možete zamisliti koja je moć onih kompanija koje se time bave, posjeduju milijarde zapisa lica, ulaze u društvene mreže i uzimaju slike, preprodaju, pokazalo se bez pristanka osoba o čijim se prikazima radi, a istovremeno su države ograničene to zaustaviti. Tržište obrade podataka je ogromno i teško stotine milijardi dolara i to je nešto o čemu treba razmišljati u kontekstu sigurnosti. Ako ne postoji svijest o tome nećemo ni znati što radimo i što se događa. Treba razmišljati kako štititi podatke. Je li naš obrazovni sustav spreman suočiti se s takvim izazovima? Sve se digitalizira, cijeli se narativ mijenja, i danas su pojedinci u mogućnosti dirigirati svijetom. EU Parlament je usvojio stav da bometriju treba iznimno koristiti, jer su osobni podaci temeljne vrijednosti EU-a. S druge strane imamo zahtjeve sigurnosti da se koriste svi alati koji su na raspolaganju. I to je debata koja se danas vodi“, istaknuo je Mišo Mudrić.
Na Forumu se govorilo i o obvezama gradova i općina koji razvijaju sustav video nadzora javnih površina naspram GDPR-u, pa su primjere iz prakse i primjene pravnih regulativa izložili Ines i Marko Krečak iz Feralis privacy center Rijeka, koji pruža usluge savjetovanja iz područja zaštite osobnih podataka.
O videonadzoru u primjeni poslova privatne zaštite i video nadzoru na javnim površinama govorio je Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH: „Naš je posao inspekcije security, ne safety. U fokusu su nam krađe i narušavanje javnog reda. Novi smo propis donijeli 2020. s intencijom ovu granu dići na viši nivo. Mi potičemo gospodarsku djelatnost na javnoj površini jer imamo bolju sigurnost na terenu, a pravo na korištenje javnih površina ostvaruje se javnim odobravanjem koje donosi nadležno tijelo”.
Izvor i foto: HDS/Danisigurnosti.hr