Hrvatska je sigurna i stabilna demokracija, u kojoj ne postoje ekstremistički pokreti
Također, postoji stalni rizik od tzv. vukova samotnjaka koji bi mogli samostalno izvesti teroristički akt, potaknuti javno objavljenim pozivima terorističkih skupina na počinjenje napada. Te osobe ne moraju biti izravno povezane s terorističkim organizacijama, a mogu se samoradikalizirati preko interneta i društvenih mreža, što otežava njihovo otkrivanje. Isto tako, veliki broj samostalnih terorističkih napada izvele su osobe s psihičkim poremećajima. Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i pet žena. Ni jedna od njih nije radikalizirana u Republici Hrvatskoj, niti se pridružila ISIL-u iz Republike Hrvatske.
Po dostupnim nepotvrđenim podacima, dvojica muškaraca su poginula u borbama na strani ISIL-a, dok se pojedine žene nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDFu Siriji. Žene su se ISIL-u pridruživale u pravilu kao pratnja svojim supruzima "džihadistima", a neke su tijekom boravka u Siriji i Iraku rodile djecu. Njihova točna lokacija i sudbina se još trebaju potvrditi zbog kaotične situacije nakon sloma ISIL-a, stoji to u najnovijem Javnom izvješću za 2018. godinu Sigurnosno-obavještajne agencije.
Sigurnosno-obavještajna agencija petu je godinu zaredom objavila Javno izvješće kojim upoznaju građane s rezultatima svoga rada
Republika Hrvatska sigurna je i stabilna demokracija, u kojoj ne postoje ekstremistički pokreti koji bi ju mogli destabilizirati, zaključak je izvješća. U izvještaju se također navodi da je lani broj ilegalnih migranata prema Europi smanjen, ali se za oko trećinu povećao njihov broj na tzv. balkanskoj ruti koja prolazi kroz Hrvatsku. Tako se navodi da migranti sve više koriste rutu preko Albanije, Crne Gore, BiH prema Hrvatskoj. Usprkos većem priljevu migranata, u Hrvatskoj, ne postoji ozbiljniji antimigracijski ekstremizam. No, trend jačanja antimigracijskih pokreta u Europi srednjoročno bi mogao voditi jačanju takvih skupina i kod nas. Također se navodi kako u Hrvatskoj niti jedna vrsta ekstremizma nema širu potporu javnosti niti značajan broj sljedbenika. Pripadnici ekstremističkih skupina imaju vrlo malu sposobnost izazivanja nasilja ili sukoba većih razmjera.
Kao jednu od sve većih prijetnji nacionalnoj sigurnosti u izvještaju se navode kibernetički napadi kojih je Hrvatska posljednjih godina sve više meta. Riječ je o tzv. APT napadima koje karakterizira visoka razina stručnosti i prikrivenosti u dužem razdoblju, a mete su vladina tijela, kritična infrastruktura državnih institucija članica NATO-a i EU, s ciljem prikupljanja podataka o njihovim diplomatskim, vojnim i gospodarskim aktivnostima i sl. Zbog složenosti i troškova takvih napada opravdano se sumnja da su APT napadi sponzorirani od strane pojedinih država, navodi se u izvještaju. U SOA-i smatraju kako s obzirom na predsjedanje Hrvatske Vijećem EU 2020., postoji rizik da se poveća broj APT napada na informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela.
Izvještaj upozorava i na djelovanje organiziranog kriminala koji nastoji koruptivno djelovati prema pojedincima u državnim institucijama koji zlouporabom položaja i ovlasti pogoduju organiziranom kriminalu. Također se navodi da je tijekom prošle godine spriječeno više pokušaja krijumčarenja oružja prema zapadnoj Europi preko Hrvatske te da su kriminalne skupine sve aktivnije u krijumčarenju ljudi na balkanskoj ruti.