U varaždinskoj palači Herzer 23. listopada je održana početna radionica projekta GINEVRA - Upravljanje transformativnim inovacijama u gradovima središnje Europe: primjeri autonomnih vozila. Projekt je dio Programa INTERREG Središnja Europa 2021-2027. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a započeo je početkom ove godine. Proračun projekta je 2.536.965,40 EUR, a sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) iznosi 80 posto.
Vrijednost za Grad Varaždin, koji je jedan od projektnih partnera je 160.800 EUR. Zemlje partneri na projektu su Italija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Njemačka, Austrija, Poljska; na projektu je ukupno 11 partnera i 3 suradnika iz 7 zemalja. Nositelj projekta je CISE - Centro per l’innovazione e lo sviluppo Economico (Centre for Innovation and Economic Development - Centar za inovacije i ekonomiju).
Početnu radionicu organizirao je Grad Varaždin u suradnji s Razvojnom agencijom Sjever - DAN pri čemu je naglašeno da je glavni cilj projekta GINEVRA povećati svijest i suradnju tijela javnog sektora i drugih dionika, te poboljšati upravljanje na više razina kako bi se pripremila sigurna i građanima prilagođena implementacija autonomnih vozila u malim i srednjim gradovima Središnje Europe.
Zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina Miroslav Marković
Pametna urbana mobilnost
Napredak tehnologije kod automatizirane vožnje stvorio je prilike za pametnu urbanu mobilnost. Automatizirana vozila sada su popularna tema s porastom programa pametnih gradova. Međutim, zakonodavci, urbani administratori, kreatori politika i planeri nisu spremni nositi se s mogućim poremećajem u prometu koje donose autonomna vozila, a koja bi potencijalno mogla zamijeniti konvencionalni prijevoz. Postoji nedostatak znanja o tome kako će nove mogućnosti poremetiti rad i koje su političke strategije potrebne za rješavanje takvog poremećaja.
Kako se moglo čuti, aktivnosti transnacionalne suradnje rezultirati će poboljšanim kapacitetima javnih tijela za provedbu koordiniranih i kooperativnih procesa teritorijalnog upravljanja u smislu uvođenja autonomnih vozila, na temelju učenja o politikama i promjenama politika vezano na transport. To će u konačnici poboljšati teritorijalnu i društvenu koheziju i smanjiti razvojne prepreke.
Tehnološke inovacije transformiraju gradove s ogromnim potencijalom za poboljšanje života ljudi. Projekt GINEVRA pomaže gradovima da učinkovito upravljaju transformativnim inovacijama, kao što su autonomna vozila.
Partneri na ovom projektu zajednički razvijaju smjernice upravljanja i nove alate za uključivanje građana te ih testiraju u određenim pilot-akcijama. Također dizajniraju transnacionalnu strategiju za odgovorno upravljanje uvođenjem transformativnih inovacija.
Na otvorenju radionice zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina Miroslav Marković je napomenuo da je riječ o futurističkom projektu jer se radi o našoj budućnosti u kojoj govorimo o autonomnim vozilima. Budućnost je već tu i mi moramo vrijedno raditi kako bismo je spremno dočekali. Naglasio je da će se u ovom projektu napraviti bitni koraci prema uvođenju autonomnih vozila i tehnoloških inovacija u sustavu pametnog grada. To će olakšati život naših sugrađana u budućnosti.
„Na primjeru umjetne inteligencije vidljivo je koliko tehnologija u svijetu ubrzano napreduje i mi se za to moramo aktivno pripremati“, rekao je Marković poželio je sudionicima projekta uspješan rad podsjetivši na europsko opredjeljenje da 20 posto prijeđenih kilometara do 2030. godine bude ostvareno autonomnim vozilima.
GINEVRA-in cilj je ojačati kapacitete malih/srednjih gradova u odgovornom, višerazinskom smislu upravljanja transformativnim inovacijama. U tom smislu u projekt je uključeno 6 pilot lokacija (mali/srednji gradovi): Cesena (Italija), Ptuj (SIovenija), Varaždin (Hrvatska), Bialystok (Poljska), Bad Schönborn (Njemačka) i Nyíregyháza (Mađarska).
Grad Varaždin - partner na projektu
Kao jedan od partnera u projektu GINEVRA, Grad Varaždin će pridonijeti svim potrebnim upravljačkim aktivnostima i poduzeti aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva projekta na lokalnoj/regionalnoj i transnacionalnoj razini. Grad Varaždin će podržati sve komunikacijske aktivnosti u projektu GINEVRA. sudjelovati u svim aktivnostima u WP1 (učenje, metodologija i planiranje) s ciljem razvoja lokalnog pilotskog plana za grad Varaždin. U WP2 će pridonijeti izradi alata i uključiti osoblje i ključne dionike u različite sesije izgradnje kapaciteta. U WP3 će provesti različite faze pilota.
Voditelj odjela za EU fondove u sklopu Razvojne agencije Sjever-DAN Mario Šipek pojasnio je kako je provođenje projekta zamišljeno: „Riječ je o projektu vezanom za uspostavu sustava autonomnih vozila u gradu Varaždinu, a imat ćemo pilotno istraživanje i testiranje između druge i treće godine projekta. Autonomna vozila trebala bi u budućnosti služiti za prijevoz putnika, kao i za transport roba, a sve to kako bi se smanjio urbani intenzitet transporta u gradu“.
Grad Varaždin je odabrao za pokretanje demonstracijskog pilota, do kojeg će doći u kasnijoj fazi projekta, svoju zračnu luku koja ima sjajnu pistu koja može biti izvrsna podloga za demonstraciju pilot modela. Grad Varaždin pritom pokriva troškove opreme/osiguranja/pripreme.
Grad Varaždin je također u mogućnosti provoditi aktivnosti uključivanja lokalnog stanovništva, kako je predviđeno u pilotu. Rezultati svega provedenog i naučenog mogu se integrirati u lokalne politike, poput planova o mobilnosti i urbanizmu. Očekuje se da će Grad Varaždin steći nova znanja i vještine u pristupu odgovornog upravljanja na više razina te osigurati da se oni prenesu gradskom vijeću i dionicima na lokalnoj/ regionalnoj i nacionalnoj razini koji će biti uključeni u projektne aktivnosti.
Inteligentni transportni sustavi
Na predstavljanju projekta, Ivan Cvitković, mag. ing. traff., predavač na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost, Sveučilišta Sjever održao je predavanje "Transformiranje gradova s potencijalom za poboljšanje života ljudi uvođenjem tehnoloških inovacija". Govorio je o tehnološkim rješenjima koja već postoje u praksi te o onima pred kojima predstoji daljnji razvoj u cilju potpune autonomije vozila.
Voditelj odjela za EU fondove u sklopu Razvojne agencije Sjever-DAN Mario Šipek
Prema američkom Ministarstvu prometa, „Inteligentni transportni sustavi (ITS) primjenjuju razne tehnologije za praćenje, procjenu i upravljanje prijevoznim sustavima kako bi poboljšali učinkovitost i sigurnost.” Inteligentni transportni sustavi (ITS) mogu se definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi odvijanja prometa kroz učinkovitiji prijevoz putnika i robe, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika, smanjenje onečišćenja okoliša i itd.
Neke od prednosti ITS-a očituju se u naprednom kočenju u slučaju opasnosti, implementaciji sustava koji provjerava alkoholiziranost vozača, detekciji umora ili dekoncentriranosti, prepoznavanju i prevenciji nepažnje vozača, Crnoj kutiji odnosno snimaču tehničkih podataka u slučaju nesreće, signalizaciji zaustavljanja u nuždi te zaštiti vozača i suvozača punom širinom u slučaju sudara.
Cvitković je dodao da kooperativni inteligentni transportni sustavi predstavljaju nadogradnju i razvoj ITS-a u smjeru komunikacije između dva ili više podsustava ITS-a (vozilo, cesta, biciklist, pješak) koja će omogućiti bolju kvalitetu i poboljšanu razinu usluge ITS-a a sve kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva te broj i ozbiljnosti sudara. Takvi sustavi imaju i operativnu učinkovitost u smislu poboljšanja protoka prometa, smanjenja prometnih gužvi i poremećaja zbog incidenata, poboljšanja planiranja i upravljanja prijevozom ali pridonose i smanjenju emisije stakleničkih plinova, smanjenju potrošnje energije i goriva te smanjenju ukupne emisije buke.
Osvrnuvši se na povijest autonomnih vozila, naveo je da je još 1925. Francis Houdina autonomnim vozilom upravljao radio signalima iz pratećeg vozila koje ga je slijedilo. Godine 1969. vozač je u automobil pod nazivom Buick Century Cruiser trebao samo u elektronski sistem staviti programiranu karticu sa željenom rutom i dalje bi sustav preuzeo nadzor nad vozilom do cilja. U 1995. S klasa - prešla je udaljenost od München-Odense-München (1758 km). Na auto cesti robot je kontrolirao vozilo pri brzini od čak 175 km/h, a 158 km robot je prešao bez ijedne ljudske intervencije.¸
Pet razina AV
Cvitković je o govoreći o različitim stupnjevima autonomije vozilna, naveo pet razina autonomnih vozila. U razini 0 automatizirani sustav izdaje upozorenja i može trenutno intervenirati, ali nema stalnu kontrolu vozila. U razini 1 ("hands on") vozač i automatizirani sustav dijele kontrolu nad vozilom. Primjeri su sustavi u kojima vozač upravlja upravljačem, a automatizirani sustav kontrolira snagu motora radi održavanja zadane brzine (tempomat) ili snagu motora i kočnice za održavanje i promjenu trake. U razini 2 (hands off) automatizirani sustav preuzima potpunu kontrolu nad vozilom: ubrzanje/usporenje, kočenje i upravljanje. Vozač mora nadgledati vožnju i biti spreman odmah intervenirati u bilo kojem trenutku ako automatizirani sustav ne reagira pravilno.
Kod razine 3 (eyes off) vozač može sigurno skrenuti pozornost sa zadataka vožnje, npr. vozač može pisati poruku ili gledati film. Vozilo će se pozabaviti situacijama koje zahtijevaju hitan odgovor, poput kočenja u nuždi. Vozač se i dalje mora pripremiti za intervenciju u određenom ograničenom roku, koji je proizvođač odredio, a kada ga vozilo na to pozove. Na razini 4 (mind off) slična je situacija kao i na razini 3, ali za sigurnost se nikada ne zahtijeva pozornost vozača, npr. vozač može sigurno zaspati ili napustiti vozačko mjesto. Samovožnja je podržana samo u ograničenim prostornim područjima ili u posebnim okolnostima. Izvan ovih područja ili okolnosti, vozilo mora biti u mogućnosti sigurno prekinuti putovanje, npr. parkirati automobil ako vozač ne preuzme kontrolu. Na razini 5 (steering wheel optional) ljudska intervencija uopće nije potrebna.
Nataša Gajski Kovačić