29.3.2021.

Google i društvene mreže znaju više o nama nego mi sami

Korisnici društvenih mreža i različitih usluga na internetu, čini se, nisu svjesni da svaki njihov pregled ostaje zabilježen, smatra auditorica informacijske sigurnosti i privatnosti Natalija Parlov Una koja se za HRT osvrnula na segmenti (ne)sigurnosti interneta i društvenih mreža.

„Uglavnom korisnici nisu svjesni jer kod nas još ne postoji takva kultura informacijske sigurnosti da bi se o tome informirali. Važno je znati da svaki klik koji ste ikada napravili na internetu, svaki sadržaj koji ste ikada postavili na internet ostaje zabilježen negdje u bespućima interneta. Kako i kada će se to kasnije upotrebljavati to ne znamo jer su tehnološke mogućnosti toliko napredne da ih čak regulatorni okvir ne može pratiti“, upozorava Parlov Una.

„Sam Google, da ne spominjem društvene mreže, o meni zna više nego što ja znam jer mi mnoge odluke donosimo na nesvjesnoj razini. Google zna točno zašto ih donosimo i kako će utjecati na njih. Apsolutno profiliranje je doseglo tolike razine da se vrši 'mikroprofiliranje' - točno se zna kako će netko nešto odlučiti, što će odlučiti, koju će potrebu imati, kakav problem trenutno ima i slično“, tvrdi Parlov Una.

Društvene platforme po njoj nisu altruistički modeli, jer je u njihov razvoj utrošeno vrijeme i novac koji treba na neki način vratiti. „One moraju napredovati iz dana u dan što se tiče sigurnosnih aspekata i jedini razlog zbog kojeg su napravljene jest da prikupljaju, obrađuju i kapitaliziraju vaše osobne podatke“.

„Regulativa koja bi trebala utvrđivati pravila postoji. Osim GDPR uredbe postoje i popratne direktive koje sve više uređuju to područje. Međutim, u obzir moramo uzeti činjenicu da tehnologija napreduje puno više nego je zakoni mogu pratiti. Koliko god da mi kaskamo s tim, zapravo sve ono što se u tom smjeru donosi je za nas povoljno. To se može vidjeti po tome što su društvene mreže i 'online' servisi užasnuti pojavom GDPR-a te visokim kaznama koje se vezano za to propisuju. One ukazuju na to da je velika količina osobnih podataka bila iskorištena, a u neku ruku i zloupotrebljavana“, zaključuje na HRT-u Natalija Parlov Una.