Klimatski raspored za sezonu uragana 2024. u sjevernom Atlantiku ukazuje na vrlo aktivnu sezonu koja je pred nama. Prema sadašnjim prognozama, broj tropskih ciklona mogao bi biti znatno veći od dugogodišnjeg prosjeka. Teško je predvidjeti koliko će ih stići do kopna - ili gdje. Ali veći broj oluja znači veću vjerojatnost višestrukih padanja. Osim toga, ove bi godine mogao postojati veći rizik od oluja u Meksičkom zaljevu i Karipskom moru, što zauzvrat znači veći rizik od oluja koje će doći do kopna u tim regijama.
U brojkama
Na temelju klimatoloških uvjeta, Munich Re očekuje natprosječnu aktivnost uragana u 2024. Što se tiče očekivanog broja tropskih ciklona, vodeći istraživački instituti1 predviđaju približno 23 imenovana ciklona u tropskom sjevernom Atlantiku za sezonu 2024. Otprilike jedanaest od njih moglo bi se razviti u uragane, od kojih bi pet moglo postati jaki uragani s brzinama vjetra većim od 110 mph (177 km/h).
Te su procjene znatno više od dugoročnog prosjeka između 1950. i 2023. (12,0 imenovanih oluja, od kojih su 6,4 bili uragani, s 2,8 jakih uragana). Prognoze također znatno premašuju aktivnosti oluja u cikličkoj toploj fazi u sjevernom Atlantiku od sredine 1990-ih (15,7 tropskih oluja, od kojih su 7,5 bili uragani, s 3,3 jaka uragana). Sezona uragana službeno počinje 1. lipnja i traje do kraja studenog, budući da je izvan tog razdoblja vjerojatnost razvoja tropskih ciklona općenito znatno manja.
Temperature površine mora u tropskom sjevernom Atlantiku trenutno su na rekordno visokim razinama, između 0,5 i 1,0°C više od dugoročnog prosjeka, a očekuje se da će ostati visoke tijekom vrhunca sezone uragana. U međuvremenu, prirodna klimatska oscilacija ENSO (El Niño/Southern Oscillation) u Pacifiku će vrlo vjerojatno prijeći u tzv. La Niña fazu, čije djelovanje na daljinu također pogoduje razvoju jakih uragana u sjevernom Atlantiku.
Na aktivnost atlantskih uragana 2024. uvelike će utjecati ova dva čimbenika: dobro je poznato da toplije oceanske temperature u tropskom sjevernom Atlantiku, poput onih koje trenutno prevladavaju, daju više goriva za potencijalni razvoj i intenziviranje tropskih ciklona. ENSO ciklus 2023. karakterizirali su jaki El Niño uvjeti – suprotno od faze La Niña za koju se očekuje da će se razviti ove godine. Godine El Niña obično su popraćene jakim vjetrovima na velikim visinama iznad sjevernog Atlantika. To je poznato kao vertikalno smicanje vjetra, koje sprječava razvoj tropskih ciklona jer doslovno razdire olujne sustave. U uvjetima La Niñe, smicanje vjetra na velikim visinama je smanjeno, što olakšava razvoj tropskih ciklona.
Daljnji mogući učinak La Niñe utječe na tragove oluja. Obično postoji veliko područje visokog tlaka između Azora i Bermuda. Njegov intenzitet utječe na to koliko će zapadno pojedine oluje ići prije nego što odlutaju prema sjeveru. Tijekom faze La Niña, ovo područje visokog tlaka često je izraženije, pa se oluje mogu pomaknuti dalje prema zapadu, čime se potencijalno povećava rizik za Karibe i Meksički zaljev.
Uragani i klimatske promjene
Istraživači vjeruju da klimatske promjene pridonose većem udjelu posebno jakih uragana i oluja s ekstremnom količinom oborina, ali ne nužno većem ukupnom broju oluja. Međutim, većina klimatologa smatra da klimatske promjene igraju značajnu ulogu u iznimno visokim temperaturama vode u sjevernom Atlantiku.
Anja Rädler, meteorologinja i stručnjakinja za klimu u Munich Re-u, kaže: “Prognoze aktivnosti oluja u sezoni uragana uvijek treba tretirati s oprezom. Međutim, ove godine imamo dva važna faktora koji će vjerojatno pogodovati ciklonama – razvoj faze La Niña u kombinaciji s vrlo visokim temperaturama vode u tropskom sjevernom Atlantiku, području formiranja uragana. Zbog toga se čini da su prognoze ovoga puta pouzdanije.”
Razaranje i olujni udari: uragani uzrokuju gubitke u milijardama dolara
"Ako jaki uragani stignu do obale SAD-a, za sobom često ostavljaju gubitke od više milijardi dolara. Dalje u unutrašnjosti, olujni udari i poplave koje obično prate uragane uvelike utječu na razmjere štete. Uragani ne pogađaju samo južne i jugoistočne države SAD-a, već i sjeveroistočnu obalu Sjeverne Amerike uključujući Kanadu. Sukladno tome, kako bi se smanjili gubici i zaštitili ljudski životi, potrebna je prevencija u obliku robusnih zgrada i optimalnih sustava ranog upozoravanja", kaže član Uprave Munich Re, Thomas Blunck. Dodaje da prognoze za sezonu uragana šalju jasan signal: prevencija gubitaka je ključna. Nepotrebno je reći da je nemoguće mjesecima unaprijed predvidjeti gdje i kada će uragan stići do kopna. Ali ulaganje u stabilnije strukture uvijek ima smisla jer sprječava gubitke i može spasiti ljudske živote. Zbog toga Munich Re već dugi niz godina podržava Insurance Institute for Business & Home Safety (IBHS) u SAD-u. Ova organizacija testira stabilnost kuća u punoj veličini u zračnom tunelu i daje preporuke za robusnije metode gradnje.
U 2023. godini u sjevernom Atlantiku zabilježeno je 20 tropskih ciklona, od kojih su sedam bili uragani, od kojih su se tri razvila u jake uragane u najvišoj kategoriji 3-5. Gubici uzrokovani olujama ostali su relativno niski usprkos kopnu uragana Idalia, velikog uragana koji je srećom došao do obale duž rijetko naseljenog dijela obale. Većina drugih oluja u 2023. razvila se na otvorenom Atlantiku, skrećući prema sjeveru i istoku bez padanja na kopno.
S druge strane, uragan Otis razorio je ljetovalište Acapulco na pacifičkoj obali Meksika u listopadu 2023. s vjetrom brzine 265 km/h. Otis je bio najteži ciklon koji je ikad pogodio pacifičku obalu Meksika, kopno nezapamćene jačine duž meksičke obale koje će vjerojatno donijeti značajne promjene u izgradnji zgrada duž obale koja se prvenstveno gradi kako bi se smanjio seizmički rizik.
U zapadnom dijelu sjevernog Pacifika, ENSO uvjeti također utječu na sezonu tajfuna u regiji, ali s otprilike suprotnim učinkom od onog na ciklone u sjevernom Atlantiku: La Niña se često povezuje s aktivnošću tajfuna koja je ispod dugoročnog prosjek. U razdoblju od 1980. do 2023. ova je regija doživjela prosječno 25,3 imenovane oluje, 15,9 tajfuna i 8,8 velikih tajfuna u kategoriji 3-5 svake godine.