13.5.2020.

Finska perspektiva: „Ako izgubimo Arktik, izgubit ćemo i svijet“

Finska je smještena u regije Arktičkog i Baltičkog mora koje obrambeni planeri sve više doživljavaju kao jedno, sjevernoeuropsko operativno područje. Široki geopolitički interes prema arktičkoj regiji teško da je nova pojava. Osim nekoliko desetljeća nakon Hladnog rata, veliki vojno-strateški značaj Arktika bio je nepromijenjen tijekom većine od posljednjih 80 godina.

Arktik nije izoliran od šire globalne sigurnosne dinamike i izazova, bilo da je riječ o velikim nadmetanjima moći ili utjecajima klimatskih promjena. Rusija je ključni akter na Arktiku, posebno vojno. Ona kontrolira značajan dio arktičke obalne linije i ima snažne ekonomske i sigurnosne interese u regiji. Uz to, Kina je uključila područje Arktičkog mora u svoju inicijativu Polarni put svile te je zainteresirana za arktičku infrastrukturu, digitalnu povezanost i prirodne resurse.

S druge strane, finska vlada priprema novu strategiju za arktičku politiku koja će dugoročno odrediti ciljeve kao i resurse potrebne za njihovo postizanje. Arktička pitanja također igraju važnu ulogu u finskoj vanjskoj politici i međunarodnoj ulozi. Prema njihovom mišljenju, međunarodni poslovi na krajnjem sjeveru prvenstveno bi trebali biti odgovornost arktičkih zemalja. Finska je naporno radila na promicanju suradnje među ovom skupinom tijekom nedavnog predsjedavanja Arktičkim vijećem.

Za naciju koja se nalazi toliko sjeverno, kao što je to Finska, arktički uvjeti moraju biti uzeti u obzir u svemu što rade. Tako npr. oni nemaju specifičnu arktičku obrambenu strategiju jednostavno zato što je sve u obrani zamišljeno da djeluje u arktičkim uvjetima. Suradnja u području obrane s partnerima važan je element finske obrambene politike. Suradnja na sjeveru vrlo je bliska s Norveškom i Švedskom. Također imaju koristi od šire regionalne suradnje u okviru nordijske obrambene suradnje koja uključuje Dansku, Finsku, Island, Norvešku i Švedsku.

Druga važna skupina su Zajedničke ekspedicijske snage pod vodstvom Britanaca, koje uključuju devet zemalja sjeverne Europe. Vježbe igraju ključnu ulogu u razvoju interoperabilnosti i međusobnog razumijevanja. Finske obrambene snage provode redovne nacionalne vježbe u arktičkim uvjetima. Neki od njih uključuju međunarodno sudjelovanje, poput predstojeće glavne zajedničke vježbe Arctic Lock 2021. godine, koja će pružiti svestrane mogućnosti za testiranje interoperabilnosti u sjevernom okruženju.

Finci također sudjeluju u arktičkim vježbama u inozemstvu. Dobar primjer je zračna borbena vježba Arctic Challenge, koju svake druge godine zajednički izvršavaju Danska, Finska, Norveška i Švedska s rotacijom glavnih uloga, dok zračne snage Sjedinjenih Država pružaju značajnu podršku. Ova vježba šalje jasan signal snažnih veza između nordijskih zemalja i preko Atlantika, a služi kao stabilizator u regiji.

U odnosu prema regiji, vojni planeri održavaju konvenciju o Arktiku kao području „niskih napetosti“. Iako je rizik od vojnog sukoba na Arktiku za sada još uvijek mali, mogućnost prelijevanja sukoba iz drugih mjesta mora se uzeti u obzir. Daleko najveći razlog za zabrinutost je utjecaj klimatskih promjena na Arktik.

Upravo u toj regiji su se osjetile neke od prvih posljedica globalnog zatopljenja. Arktički ekosustav je vrlo krhak, dok je porast temperatura viši od globalnog prosjeka. A ono što se događa na Arktiku ima posljedice za ostatak svijeta, jer otapanje arktičkog ledenog pokrivača ubrzava klimatske promjene na globalnoj razini. Kao što je finski predsjednik često govorio: „Ako izgubimo Arktik, izgubit ćemo i svijet“.

Stoga, ono što je potrebno jest dobar dijalog i suradnja za rješavanje zajedničkih pitanja, bilo da se radi o sigurnosti i obrani ili klimatskim problemima. Umjesto militarizacije Arktika, trebalo bi se posvetiti održavanju i korištenju obrambene sposobnosti te povećanju svijesti o problemima u toj regiji. Zajedno sa svojim partnerima, Finska se zalaže za nastavak promicanja stabilnosti u arktičkoj regiji.