Hrvatska po pitanju kopnene zaštite stoji jako dobro, ali nam je zaštita Jadranskog mora prilično slaba

Okrugli stol „EU Strategija bioraznolikosti do 2030. - zajednički pristup za zaštitu 30% Jadranskog mora” dao je odgovore na neka od najvažnijih pitanja oko zaštite našeg mora u skladu s budućom europskom Uredbom o zaštiti prirode

12.7.2023.

Izglasan oslabljen Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu

Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su Zakon o obnovi prirode koji je jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije. Taj je cilj postignut unatoč kampanji dezinformacija koju su proveli konzervativni i desničarski političari te lobiji za poljoprivredu i ribarstvo s ciljem povlačenja tog zakona

17.1.2023.

Novi WWF-ov Filter rizika bioraznolikosti pomaže kompanijama identificirati svoje rizike utjecaja na prirodu

Jedinstvena platforma predstavljena na Svjetskom ekonomskom forumu objedinjuje veliku i raznovrsnu količinu podataka usmjerenih na analizu rizika povezanih sa bioraznolikošću u korporacijama i financijskim institucijama.

25.2.2021.

WWF: za oporavak bioraznolikosti i ribarstva potrebno je zaštititi 30 posto Sredozemnog mora

Riblji stokovi u Sredozemnom moru, uključujući komercijalno najvažnije poput oslića, mogu se oporaviti ako uspijemo učinkovito zaštititi 30% mora. Danas je manje od 10% Sredozemnog mora zaštićeno, od čega je u samo 1,27% zaštićenih morskih područja zaštita zaista učinkovita.

2.10.2015.

Europsku biološku raznolikost uništava politička neaktivnost

Strategija koju su poduprle sve države članice Europske unije u 2011. godini, obuhvaća šest glavnih ciljeva koje treba ispuniti kako bi osigurali da europske životinjske i biljne vrste od vitalnog značaja za našu egzistenciju ne nestanu. Nakon četiri godine implementacije napredak je primjetan tek na jednome cilju, dok se primjerice u poljoprivredi ili šumarstvu ne prepoznaje nikakav pomak. Političko djelovanje u tim je sektorima nedovoljno. Nedavno su u Velikoj Britaniji WWF i druge nevladine organizacije tužile vladu zbog neuspjeha sektora poljoprivrede u borbi protiv zagađenja koje onemogućuje obnovu prirodnih staništa.

Zahvaljujući EU direktivama o pticama i staništima stanje mnogih staništa i vrsta poboljšalo se diljem Europe. Svjedoci smo oporavka ugroženih vrsta poput medvjeda, vuka, dabra i vidre. Prednosti za prirodu, ljude i gospodarstvo koji proizlaze iz tog procesa znatno su porasle. To pokazuje da je postojeći zakonski okvir učinkovit te je potrebna samo stroga provedba.

„Prije nekoliko dana u New Yorku smo mogli čuti potpredsjednika Europske komisije Timmermansa da je potrebno ciljeve održivog razvoja pretvoriti u jake političke akcije. Od Svjetskog summit-a 1992. očuvanje biološke raznolikosti bilo je u središtu agende za održivi razvoj. Današnju reviziju EU Strategije biološke raznolikosti treba promatrati kao priliku za pojačanje očuvanja biološke raznolikosti u Europi i na globalnoj razini“, rekla je Genevieve Pons- Deladriere, voditeljica WWF Ureda za europsku politiku.

„Komisija mora iskoristiti svoju moć kako bi države članice primijenile i provele direktive o pticama i staništima te popravile svoje energetske i prometne te poljoprivredne politike. Intenzivnu poljoprivredu, kao jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti, bilo bi potrebno sagledati posebno ozbiljno: proizvodnja hrane ovisi o prirodi i treba doprinijeti njenom očuvanju a ne nestanku“, rekla je Martina Mlinarić, savjetnica za biološku raznolikost i vode u WWF-ova ureda za europsku politiku.