Nataša Gajski Kovačić
Panel raspravu moderirao je Tomislav Jarmić, pomoćnik pročelnika za komunalno gospodarstvo Varaždinske županije i član Platforme, dok su panelisti bili Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, Andrej Lončarić, član Uprave tvrtke GDi, Hrvoje Sagrak, predsjednik Uprave tvrtke InfoDom i Zvonko Orehovec, konzultant u tvrtki DOK-ING.
GDi je nakon potresa u Zagrebu pružio vrlo značajnu digitalnu podršku koja je bila pomoć u procjeni šteta. Također su izradili besplatnu korona kartu, koja pokazuju broj zaraženih, bolesnih, izoliranih, prema mjestima prebivališta. GDi kao lider u području modernih geoinformacijskih tehnologija tako je istovremeno na raspolaganje stavio vrlo moćne alate za lakše upravljanje dvama velikim krizama. Lončarić je rekao da se jedan od izazova koji je ostao odnosi na pravnu stranu korištenja podataka odnosno na to kako će se podaci dalje rabiti u procesu obnove. Ključno je da budemo spremni s kompatibilnim informatičkim rješenjima kada nema vremena za klasična rješenja. Napomenuo je i da su mobilna telefonija i internet za vrijeme izolacije i nakon potresa besprijekorno funkcionirali ali da je 'blackout' za vrijeme ovakvih kriza realna mogućnost jer se lako može dogoditi situacija u kojoj se ostaje bez električne energije, a posljedično i bez svih gadgeta na koje se oslanjamo.
Što se potencijalnog 'blackouta' tiče, Pavle Kalinić je napomenuo da je Ured za upravljanje u hitnim situacijama spreman i za takve izazove jer su već prije nabavili 37 uređaja za satelitski internet za Grad Zagreb te napomenuo da bi se i drugi gradovi trebali adekvatno pripremiti za takav rizik no to se nije dogodilo. Također je rekao da što se potresa tiče u Zagrebu smo imali i malo sreće jer realni scenarij predviđa mogućnost najjačeg potresa koji bi mogao pogoditi Zagreb od 6,3 stupnjeva po Richteru, a ipak nas je zadesio slabiji potres od toga koji je svejedno odnio nekoliko života; djevojčice koja je bila direktna žrtva potresa i dvije osobe koje su u slijedećim danima bile indirektne žrtve potresa jer su pali prilikom penjanja bez adekvatne opreme na oštećene zgrade. Da nismo bili u izolaciji uslijed korone, možda bi i bilo više žrtava jer recimo u crkvi u Palmotićevoj je pao strop.
S obzirom da su sada sve stare zgrade u Zagrebu rastresene, da nas sada zadesi jači potres, on bi mogao odnijeti i više života. Kalinić je istaknuo problematiku crvenih naljepnica kojima su označene zgrade u kojima je boravak nesiguran, a dio kojih je nakon radova upitne kvalitete postalo ponovno upotrebljivo za stanovanje ili rad. Također se osvrnuo na pojavu novozaraženih od koronavirusa u Hrvatskoj istaknuvši da smo prerano popustili mjere. Izrazio je skepsu glede predstojeće turističke sezone. Naglasio je i važnost obnove pripadnika postrojbi civilne zaštite jer su većinom u njoj ljudi od 60-ak godina.
Na pitanje što bi se trebalo napraviti da poraste svijest građana o potrebi jačanja civilne zaštite, Orehovec je rekao da je potrebna edukacija u školi od najranije dobi upravo kako bi se kroz odgojno-obrazovni proces podigla razina sigurnosne kulture. Sigurnosna kultura potrebna je na svim razinama. Moglo se čuti i da, nažalost, u RH nemamo ni jedan institut koji se bavi sigurnošću na tehnološko-tehničkoj razini.
Hrvoje Sagrak je kao krucijalni problem naveo nedostatak upravljanja znanjem. I drugi val COVID-a ostavit će efekte na gospodarstvo jer nismo naučili ljude kako da se adekvatno zaštite, a i dalje nastave s poslovanjem.
Panelisti su se složili da bi država trebala imati razvojnu strategiju koja omogućuje da gospodarstvo ide dalje.