EU je globalno prepoznata kao vodeći regulator digitalnih usluga i sadržaja, a 2024. godina predstavlja prijelomni trenutak po tom pitanju. Na snagu stupa niz novih, izravno primjenjivih uredbi. Primjerice, Akt o digitalnim uslugama zahtijeva informiranje korisnika o oglasima koje vide, npr. zašto im se prikazuju i tko ih je platio. Uredba o tržištima kriptoimovine uvodi obveze koje se primjenjuju na izdavatelje kriptoimovine.
Ove su regulatorne novine bile tema stručnog skupa održanog danas u HGK Pravo i politika digitalnog tržišta na prekretnici – što donosi novi europski regulatorni okvir?, koji organiziraju Međunarodna trgovačka komora (ICC) Hrvatska i Hrvatska gospodarska komora. Sponzori skupa bili su tvrtke Span i Andersen Croatia te odvjetničko društvo Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka.
"Nova su pravila izuzetno opsežna i specifična te su se u praksi već pojavile pravne i tehničke nedoumice oko provedbe. Govorimo o sustavu u kojem se teško snaći, posebice manjim i srednjim poduzetnicima. U cilju pravilne primjene novih rješenja i izbjegavanja strogih sankcija, bit će potrebna suradnja pravnih, informacijsko-komunikacijskih, ekonomskih i financijskih stručnjaka. Stoga smo organizirali današnji skup kako bi se tvrtke bolje upoznale s novom regulativom i njihovom primjenom u svakodnevnom poslovanju", poručila je glavna tajnica HGK i glavna tajnica ICC-ja Hrvatska Marina Rožić.
Primjerice, u Aktu o digitalnim uslugama, koji se primjenjuje od veljače ove godine, sve internetske platforme s korisnicima u EU imaju nove obveze. Iznimka su mala poduzeća i mikropoduzeća s manje od 50 zaposlenika i godišnjim prometom manjim od 10 milijuna eura. Nove obveze tiču se tako i objavljivanja izvješća o postupcima moderiranja sadržaja najmanje jednom godišnje. Platforme ili tražilice koje nisu u kategoriji vrlo velikih nadzirat će neovisno regulatorno tijelo na razini države u svojstvu nacionalnog koordinatora za digitalne usluge. Kao koordinator za digitalne usluge u Hrvatskoj imenovana je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.
"Prvi put u ljudskoj povijesti svjedočimo pojavi da 'kod stvara pravo', odnosno činjenici da tvorci informacijsko-komunikacijskih alata određuju tko, kako, kada i pod kojim pretpostavkama može kročiti na digitalno tržište bilo kao ponuditelj bilo kao primatelj roba i usluga. EU je prepoznala specifičnosti i rizike koje to sa sobom nosi te je recentnim reformskim zahvatom odlučila detaljno urediti prava, obveze i odgovornosti ključnih dionika digitalnog tržišta, od internetskih platformi do financijskih institucija. Do kraja 2024. godine, europsko i hrvatsko digitalno tržište morat će se prilagoditi vrlo ambicioznim i sveobuhvatnim regulatornim zahtjevima koje donose nove uredbe u područjima kibernetičke sigurnosti, digitalnih usluga, ekonomije podataka, tržišnog natjecanja i kriptoimovine", rekao je predsjednik Komisije ICC-ja Hrvatska za trgovačko pravo i praksu s Katedre za poslovno pravo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu doc. dr. sc. Kristijan Poljanec.
Aktom o upravljanju podacima želi se staviti više podataka na raspolaganje za ponovnu uporabu i olakšati razmjena podataka u područjima kao što su zdravlje, okoliš, energija, poljoprivreda, mobilnost, financije, proizvodnja, javna uprava i vještine u korist građana i poduzeća EU, stvaranja radnih mjesta i poticanja inovacija. Akt se primjenjuje od rujna prošle godine, a uključuje i okvir za podatkovni altruizam – dobrovoljno dijeljenje podataka i bez nagrade.
Uredba o tržištima kriptoimovine primjenjuje se od prosinca ove godine. Cilj je popuniti pravnu prazninu i stvoriti holistički pristup regulaciji ovog područja. Cilj je i zaštita potrošača, ulagatelja i integriteta tržišta s obzirom na povezane rizike, a posebice kada govorimo o manipuliranju tržištem i povlaštenim informacijama. Propisani su i uvjeti za izdavanje odobrenja za rad i pravila poslovnog ponašanja pružatelja usluga.
"Ostvarivanje digitalne strategije Europske unije i digitalnih ciljeva Unije za 2030. godinu veliki je izazov za Europsku uniju i države članice. U procesima digitalizacije posebno se mora voditi računa o zaštiti temeljnih prava i načela na kojima počiva Europska unija. Raspravlja se čak i o proširenju kataloga temeljnih prava novim digitalnim pravima i načelima. Do sada su na razini Europske unije ostvareni značajni rezultati u svim područjima važnim za razvoj digitalnog tržišta. Ipak, da bi se potpuno ostvarili europski digitalni ciljevi do 2030. godine digitalna transformacija i provedba reformi morali bi biti još intenzivniji. Zakonodavni procesi usmjereni na uspostavu transparentnog i usklađenog regulatornog okvira za digitalno tržište trebali bi biti jednostavniji i brži, a njegova implementacija u državama članicama potpuna i efikasna", rekla je prof. dr. sc. Tatjana Josipović s Katedre za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na događaju su sudjelovali vodeći hrvatski stručnjaci, predstavnici akademske zajednice, odvjetničke profesije, korporativni pravnici te stručnjaci iz monetarnog, financijskog i IT sektora.