Čelnica važne razvojne banke, šef velike ICT tvrtke i državni tajnik u ministarstvu u trenu su se složili da je u Hrvatskoj majka svih bitaka ipak – bitka za ljude. Obrazovane, educirane, ambiciozne, talentirane, s traženim vještinama.
12. konferencija Dan otvorenih integracija pod nazivom "Digitalizacija. Inovacija. Revolucija" govorila je upravo o Hrvatskoj i njezinim velikim projektima, o njenim komparativnim prednostima i nedostacima te prioritetima u vremenu globalne 4. industrijske revolucije, dok Vedrana Kašić Jelušić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku hrvatske prednosti vidi u lokaciji, makroekonomskim trendovima i slobodnom pristupu tržištu EU. Jelušić pak nedostatke uočava u nedovoljno fleksibilnom tržištu rada, velikoj zaduženosti hrvatskog gospodarstva i ponajprije u slaboj inovativnosti te u kvaliteti radne snage.
Nekoliko ilustrativnih podataka: EBRD je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj s više od 3,6 milijardi eura investicija u 195 projekta od 1994. godine. To daje težinu nekim zaključcima EBRD-a: najveća prepreka ulaganjima je administracija i pravni okvir; tržište kapitala je plitko, a produktivnost rada niža je nego u zemljama EU 28, veća je samo u IT industriji, financijama i poljoprivredi. U Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. Hrvatska zauzima 74. mjesto od ukupno 138 sudionika ankete, a nepovoljan rang u kategoriji Inovacije najviše je uzrokovan manje razvijenom infrastrukturom za inovacije i nedostatkom suradnje industrije i obrazovnih institucija u istraživanju i razvoju.
Imovina hrvatskih državnih kompanija doseže oko 80 posto BDP-a, no unatoč visokoj vrijednosti imovine državnih poduzeća, prihodi državnih kompanija iznose samo 15 posto BDP-a, ispod razine usporedivih država.
Također, visok iznos nenaplativih zajmova i visoka zaduženost povećavaju premiju rizika te smanjuju broj kreditno sposobnih kompanija. Oko 17.000 kompanija i dalje potpada pod kategoriju prezaduženih. Dug prezaduženih kompanija je visoko koncentriran – na 2,8% prezaduženih kompanija (otprilike njih 200) otpada 60 posto ukupnog duga.
Otvarajući konferenciju koja je i ove godine okupila gotovo petsto sudionika, predsjednik Uprave KING ICT-a Plamenko Barišić sa zadovoljstvom je konstatirao da je povjerenje klijenata i partnera tvrtku dovelo do izvrsnih 630 milijuna kuna konsolidiranih prihoda u 2016., do zapošljavanja više od stotine novih ljudi i tako osnažen, KING ICT ima zdrave temelje za daljnji rast.
Barišić se osvrnuo na brojke koje se moraju promijeniti. "Imamo izrazito slabu poziciju u Europskoj uniji po ulaganjima u inovacije i istraživanje, ulažemo tek 0,85 posto BDP-a", naglasio je Barišić koji povlačenje novca iz europskih fondova smatra jednim od prioriteta. Ipak, najveći problem vidi u nedovoljnom broju talentiranih stručnjaka. "Ne možemo ih spriječiti da odlaze, ali stvaramo uvjete da se nakon nekoliko godina iskustava u inozemstvu žele vratiti", apelirao je predsjednik Uprave KING ICT-a.
Govoreći o Akcijskom planu teškom čak 880 milijuna kuna kojim Hrvatska kroči prema učinkovitoj, brzoj i pravednoj javnoj upravi, Mihovil Škarica, državni tajnik u Ministarstvu uprave osvrnuo se na naziv DOI konferencije. Od digitalizacije, inovacije i revolucije, javnoj upravi ponajviše treba ovo posljednje, rekao je Škarica objašnjavajući da digitalizacija ima svoj smisao kada su posložene sve kockice, sve organizacijske pretpostavke i procesi, svi ljudi i njihove kompetencije. Zato smatra da je reforma javne uprave u servis građanima i poduzetnicima golem projekt koji nema baš nikakve političke konotacije jer je potreban svima. Između ostaloga, najavio je projekt e-poslovanje u sklopu kojeg će se procesi i postupci s kojima se "suočavaju" poduzetnici digitalizirati.
Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić prezentirao je jedan od prvih velikih hrvatskih projekata koji je pridobio povjerenje Europske komisije, ukupno težak 225 milijuna eura. "Kažu da je Dubrovnik raj, a kao što znamo, u raj je teško doći", rekao je Tolić posvjedočivši ipak da u raj mnogi dolaze, jer je u 2016. godini Zračna luka Dubrovnik obarala rekorde – 294 milijuna kuna prihoda, 85 milijuna kuna dobiti, dva milijuna putnika, suradnja s 55 avioprijevoznika… "Proširenje i modernizacija dubrovačkog aerodroma donijet će koristi svima na hrvatskom jugu, a u tom su projektu svoje mjesto našli mnogi hrvatski izvođači", poručio je Tolić.
Još je jedan veliki projekt prezentiran na ovogodišnjoj DOI konferenciji – ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, projekt u kojem je većina zadataka obavljena i u kojem je iskorišteno 116,7 milijuna eura, odnosno 97 posto sredstava, što nas svrstava na peto mjesto među državama jugoistočne Europe po iskorištenosti Schengenskih instrumenta. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić prezentirao je niz uspješno implementiranih zadataka i projekata pod zajedničkim nazivom Schengen, uključujući nadzor tzv. Zelene i Plave granice.
I na kraju medvjedić, žirafa i lav koji samo izgledaju bezazleno, a zapravo su pravi i sve veći, inovativni biznis raširen na sve kontinente u kojem su partneri tvrtke s Forbesove "liste 500".
Josipa Majić ispričala je inspirativnu priču o studenticama koje su bez kapitala, infrastrukture i znanja o biznisu u samo nekoliko godina inovacijama, uvažavanjem potreba klijenata i učenjem, stvorile tvrtku koja surađuje s najvećim korporacijama i organizacijama, ima cijeli portfelj patenata i sve čvršće gospodari svojom tržišnom nišom – biometrijskim signalima. Danas su nekadašnje cure s medvjedićem, Teddy the Guardianom koji djeci mjeri temperaturu, ozbiljne poduzetnice povezane s odjelima istraživanja i razvoja u velikim tvrtkama i sjedištem u Londonu. Bila je to jedna od boljih priča o talentu i inovativnosti, kao stvorena za ovogodišnju DOI konferenciju.
Na konferenciji Dan otvorenih integracija pozornost je, kao i uvijek, plijenila Demo soba u kojoj je predstavljen niz rješenja, inovacija i sustava koji štite, nadziru, analiziraju i povezuju različite procese, donoseći sigurnost i efikasnost u poslovanje, od aerodroma do upravljanja ljudskim potencijalima.
Na nizu radionica, sudionici DOI konferencije upoznali su se iz prve ruke s pojedinim rješenjima i tehnologijama.