8.9.2020.

Čak 90 posto zemalja doživjelo poremećaj u radu svojih zdravstvenih usluga zbog koronavirusa

U globalnom istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije 90 posto zemalja izvještava o prekidu rada osnovnih zdravstvenih usluga od izbijanja pandemije COVID-19.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je  prvo indikativno istraživanje o utjecaju COVID-19 na zdravstvene sustave na temelju izvještaja 105 zemalja. Podaci prikupljeni iz pet regija tijekom razdoblja od ožujka do lipnja 2020. pokazuju da je gotovo svaka zemlja (90 posto) doživjela poremećaj u radu svojih zdravstvenih usluga, a zemlje s niskim i srednjim prihodima imale su najveće poteškoće. Većina zemalja izvijestila je da su mnoge rutinske i izborne usluge obustavljene, dok je kritična skrb - poput probira i liječenja karcinoma i terapije HIV-om - imala visoko rizične prekide u zemljama s niskim primanjima.

"Istraživanje osvjetljava pukotine u našim zdravstvenim sustavima, ali služi i za prikupljanje novih strategija za poboljšanje pružanja zdravstvene zaštite tijekom pandemije i nakon nje", rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO. "COVID-19 bi trebao biti lekcija svim zemljama da zdravlje nije jednadžba 'ili-ili'. Moramo se bolje pripremiti za hitne slučajeve, ali i nastaviti ulagati u zdravstvene sustave koji u potpunosti odgovaraju potrebama ljudi tijekom cijelog životnog vijeka. "

Poremećaji rada hitnih službi

Najčešće prijavljena područja s poremećajima uključuju rutinsku imunizaciju - terenske usluge (70 posto) i usluge u ustanovama (61 posto), dijagnostiku i liječenje nezaraznih bolesti (69 posto), planiranje obitelji i kontracepcija (68 posto), liječenje psihičkih bolesnika (61 posto, dijagnoza i liječenje raka (55 posto).

Zemlje su također prijavile poremećaje u dijagnozi i liječenju malarije (46 posto), otkrivanju i liječenju slučajeva tuberkuloze (42 posto) i antiretrovirusnom liječenju (32 posto). Iako su neka područja zdravstvene zaštite, poput zubarske njege i rehabilitacije, možda namjerno obustavljena u skladu s vladinim protokolima, očekuje se da će prekid rada mnogih drugih usluga imati kratkoročne, srednje i dugotrajne štetne učinke na zdravlje stanovništva.

Hitne službe poremećene su u gotovo četvrtini zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. Na primjer, poremećaji u radu 24-satne hitne službe pogođeni su u 22 posto zemalja, hitna transfuzija krvi poremećena je u 23 posto zemalja, hitna kirurgija pogođena je u 19 posto zemalja.

Mnoge su zemlje počele provoditi neke od preporučenih WHO strategija za ublažavanje poremećaja u pružanju usluga, poput triažiranja radi utvrđivanja prioriteta, prelaska na on-line konzultacije s pacijentima, promjena u praksi propisivanja i lancu opskrbe te informacijama o javnom zdravstvu. Međutim, samo 14 posto zemalja izvijestilo je o nenaplaćivanju naknada, što WHO preporučuje kako bi se nadoknadile potencijalne financijske poteškoće za pacijente.

WHO će nastaviti surađivati ​​sa zemljama i pružati potporne alate za rješavanje posljedica COVID-19. S obzirom na hitnu potražnju zemalja za pomoći tijekom odgovora na pandemiju, WHO razvija COVID19: Centar za učenje zdravstvenih usluga, mrežnu platformu koja će omogućiti razmjenu iskustava i učenje iz inovativnih državnih praksi koje mogu potaknuti kolektivni globalni odgovor. WHO također osmišljava dodatna istraživanja na nacionalnim razinama i u zdravstvenim ustanovama kako bi se procijenio dugoročni učinak poremećaja i pomoglo zemljama da odvagnu koristi i rizike provođenja različitih strategija ublažavanja. (N.G.K.)