Izvor: HGK
Spremnici su postavljeni, odvoz je organiziran, kampanje su provedene, a rezultati i dalje izostaju. Vrećice uz spremnike, nečistoće u odvojeno prikupljenom otpadu i glomazni otpad na ulici prizori su koje poznaje gotovo svako komunalno društvo. Usluga postoji, ali ponašanje zapinje. Upravo tu počinje bihevioralni dizajn na kojem se temelji HGK program "Dijagnoza ponašanja i dizajn intervencija za unaprjeđenje gospodarenja komunalnim otpadom", a pokriva pitanja od "zašto građani ne žele" do pitanja "što im otežava"
Čak 80 posto građana u Hrvatskoj tvrdi da odvaja otpad, a stvarni podaci o kvaliteti odvojeno prikupljenog otpada pokazuju bitno drukčiju sliku. Taj raskorak između namjere i ponašanja jedan je od temeljnih uvida bihevioralne znanosti. Pokazuje zašto dosadašnji pristup, utemeljen ponajprije na informiranju i kaznama, često ne donosi željene rezultate, jer znati što treba učiniti nije isto što i to učiniti.
Bihevioralna znanost mijenja perspektivu. Umjesto pretpostavke da građani ne odvajaju otpad jer ih to ne zanima, polazi se od pitanja što im u stvarnoj situaciji otežava pravilno postupanje. Odgovor je često neočekivan. Isti prizor na terenu može imati posve različite uzroke, pa i rješenja moraju biti različita. Zato je prvo načelo programa prvo razumjeti, a tek onda mijenjati.
Rješenja utemeljena na podacima, ne na pretpostavkama
Program je osmišljen kao strukturiran proces, a ne kao klasična edukacija. Na prvoj radionici polaznici su definirali ponašanja koja žele promijeniti i pretpostavili zašto se događaju. Tijekom ljeta te su pretpostavke provjerili izravno s građanima, pet gradova prikupilo je gotovo 900 anketa. Neke su pretpostavke potvrđene, neke opovrgnute, a pojavile su se i prepreke koje nitko nije očekivao. Nalazi su izdvojili šest ključnih vrsta prepreka pravilnom postupanju s otpadom, od povjerenja u sustav do fizičkih uvjeta u kojima građani odlažu otpad, a svaka od njih traži drukčije rješenje.
Fokus druge radionice, koju su vodile voditeljica programa, bihevioralna znanstvenica Andrijana Mušura Gabor, i psihologinja Marta Dumančić, bilo je osmišljavanje intervencija. Polaznici su upoznali načela bihevioralnog dizajna i primjere njihove primjene te ih povezali s nalazima istraživanja u svojim sredinama. Intervencije o kojima je riječ promjene su u usluzi, okruženju ili komunikaciji koje uklanjaju stvarnu prepreku, a ne još jedna kampanja.
Praktična rješenja, brzo primjenjiva i mjerljiva
Ono što ovaj pristup čini posebno vrijednim za komunalna društva jest njegova primjenjivost. Polaznici odlaze s jasno dokumentiranom dijagnozom problema i smjerom rješenja, ali i s alatom koji mogu primijeniti na bilo koji novi problem. Intervencije se u pravilu mogu pokrenuti u kratkom roku, u okviru redovitog rada i uz minimalna ulaganja. Svaka se najprije testira na manjem području, a učinak se mjeri, pa se o širenju odlučuje na temelju dokaza. Rezultati ujedno daju argumente za razgovor s gradom i osnivačima. Iskustva iz Europe pokazuju da i male, dobro osmišljene promjene mogu imati značajan učinak, nerijetko veći od skupih infrastrukturnih ulaganja.
Primjena bihevioralnih uvida u javnim politikama posljednjih je godina jedan od najdinamičnijih trendova u Europi i svijetu. OECD, Europska komisija i njezin Zajednički istraživački centar (JRC) sustavno je potiču kao alat za učinkovitije javne politike. Prema podacima Eurofounda, bihevioralne uvide u zelenim politikama danas primjenjuje 14 država članica Europske unije, a Irska i Nizozemska ugradile su ih u sustav donošenja odluka.
"Hrvatska je na tom putu tek na početku, ali ovaj je program važan iskorak. Komunalna društva i gradovi dobili su znanje i alate da bihevioralni dizajn primijene na stvarne probleme gospodarenja otpadom, čime su stvoreni preduvjeti za prve intervencije na terenu. To je posebno važno s obzirom na europske ciljeve recikliranja i smanjenja odlaganja koje Hrvatska tek treba dostići", kazala je Anamarija Damjanović iz Sektora za energetiku i održivi razvoj.
Interes komunalnih društava je velik
Nakon predstavljanja rezultata prvog ciklusa na sjednici Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom HGK provedena je anketa među predstavnicima komunalnih društava, od kojih su tri četvrtine članovi uprava i rukovoditelji. Čak 94 posto sudionika bihevioralni pristup smatra korisnim za svoje društvo, a 83 posto bi osobno podržalo provedbu pilot-projekta. Za drugi ciklus radionica zainteresirano je 58 posto sudionika, još četvrtina želi dodatne informacije, a nitko nije odgovorio da nije zainteresiran.
Anketa je pokazala i gdje su prepreke. Komunalna društva ih ne vide u spremnosti vlastitog vodstva ni u nedostatku podataka, nego ponajprije u potrebi za odobrenjem grada i ograničenom budžetu. Upravo zato je program osmišljen tako da rješenja budu jeftina i brzo provediva, a rezultati pilot-projekata služe kao argument u razgovoru s gradom i osnivačima.
Zanimljivo je da većina sudionika i dalje smatra da bez kazni i nadzora građani neće promijeniti ponašanje. Nadzor i sankcije ostaju važan dio sustava, ali bihevioralni dizajn otvara i drugo pitanje: što u samoj usluzi i okruženju građanima otežava da postupe pravilno, i kako to promijeniti.
Sljedeći korak su pilot-projekti u kojima bi se rješenja razradila i testirala na terenu. Drugi ciklus programa započet će iduće godine i bit će otvoren za komunalna društva i gradove koji žele drukčije pristupiti svojim problemima.