Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske 5. rujna 2024. godine uputilo je Nacrt prijedloga Pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara na javno savjetovanje. Ovaj prijedlog izazvao je žestoke reakcije stručnjaka, osobito profesionalnih vatrogasaca, koji su izrazili zabrinutost zbog smanjenja razine zaštite od požara i mogućih opasnih posljedica po sigurnost ljudi i imovine.
Pravilnik predviđa razvrstavanje građevina prema riziku od požara te definira minimalni broj vatrogasaca i dežurnih osoba zaduženih za zaštitu. Poseban fokus stavlja na tzv. "dežurne osobe", koje su stručno osposobljene, ali ne u potpunosti kao profesionalni vatrogasci, što je izazvalo snažne kritike.
Vatrogasci ističu kako ovaj prijedlog degradira njihovu struku te upozoravaju na smanjenje broja profesionalnih vatrogasaca u gospodarskim objektima. Jedan od komentara ističe kako će „prijedlog ostaviti bez posla stotine profesionalnih vatrogasaca koji zbog starosne dobi neće moći nastaviti raditi u Javnim vatrogasnim postrojbama“. Osim toga, navode kako „dežurne osobe, s nižim stupnjem stručne osposobljenosti, neće moći adekvatno odgovoriti na sve izazove koji dolaze s poslom profesionalnog vatrogasca“.
Drugi komentatori pitaju se tko će „preuzeti odgovornost u slučaju izbijanja požara izvan radnog vremena, kada dežurne osobe nisu prisutne“. Naglašava se da „profit ne smije biti iznad zaštite ljudskih života“A, te se postavlja pitanje adekvatnosti nove regulative. Posebno se upozorava na važnost iskustva i stručnog znanja koje vatrogasci stječu tijekom godina rada, sudjelujući u gašenju požara, vježbama i osposobljavanju za specifične intervencije.
Kritičari Pravilnika naglašavaju i da vatrogasci nisu tu samo zbog gašenja požara, već i zbog niza drugih zadataka, uključujući nadzor skladišta opasnih tvari, pružanje prve pomoći te reanimaciju ozlijeđenih. Smatraju kako prijedlog ne prepoznaje važnost njihovog rada, stavljajući sigurnost imovine i ljudi u rizične ruke nedovoljno obučenih dežurnih osoba. Dodatno, komentatori upozoravaju i smatraju da bi provedba Pravilnika koristila privatnim tvrtkama, dok bi istovremeno ugrozila sigurnost javnosti i profesionalnih vatrogasaca.
Primili smo i jedno bitno posebno mišljenje koje se tiče razgraničenja između vatrogasnih postrojbi osnovanih za javnu sigurnost i onih koje rade unutar privatnih poduzeća. Prema tom mišljenju, vatrogasne postrojbe uspostavljene u interesu javnosti trebale bi se posvetiti isključivo javnoj sigurnosti. Izazovi se pojavljuju kada te postrojbe provode vatrogasne aktivnosti unutar privatnih poduzeća, prelazeći granice svoje osnovne uloge. Stoga se sugerira da vatrogasne operacije unutar privatnih poduzeća izvode odvojene postrojbe koje osnivaju ta poduzeća ili privatni operateri, dok bi javne postrojbe trebale ostati fokusirane na zaštitu javne sigurnosti.
Prijedlog novog Pravilnika naišao je na oštre kritike profesionalnih vatrogasaca, koji upozoravaju da bi njegovo usvajanje moglo značajno smanjiti sigurnost građevina i ljudi. Smatraju da to umanjuje dignitet i profesionalnost vatrogasne struke te da bi mnogi vatrogasci mogli ostati bez posla, dok bi se sigurnost objekata prepustila nedovoljno kvalificiranim osobama. Ističe se i potreba za jasnim definiranjem ovlasti vatrogasnih postrojbi kako one namijenjene javnoj sigurnosti ne bi pružale usluge privatnim tvrtkama, čime bi se očuvao javni interes. Sve to upućuje na nužnost revizije Pravilnika i stvaranja sustava zaštite od požara koji neće ugroziti živote i imovinu. Zakonodavci bi trebali pažljivo preispitati ovaj Pravilnik, uvažiti kritike struke te osigurati da bilo kakve promjene ne ugroze opću sigurnost.
Javno savjetovanje o Nacrtu traje do 5. listopada 2024. godine, te svi zainteresirani imaju priliku uključiti se i iznijeti svoje primjedbe i prijedloge. (Eugen Antić)