Božinović: Pravo je svake države da zaštiti svoje granice

Na neformalnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove razgovaralo se o europskoj politici azila, globalnim aspektima migracija i integriranom upravljanju granicom.

Migracijska kriza u 2015. godini ukazala je na potrebu reforme zajedničkog europskog sustava azila kako bi se ujednačio na europskoj razini, učinio djelotvornijim i otpornijim na migracijske pritiske te spriječila njegova zlouporaba. Reforma zajedničkog europskog sustava azila obuhvaća sedam zakonodavnih akata, među kojima centralna uloga pripada Dublinskoj uredbi, koja definira pravila za utvrđivanje države članice koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil kao i kvotu za raspodjelu u slučaju nerazmjernog broja zahtjeva za azil na pojedinu državu članicu. U skladu s odlukom Europskog vijeća iz prosinca 2017. godine namjera je postići dogovor o reformi zajedničkog europskog sustava azila do lipnja ove godine.

"Republika Hrvatska podržava reformu europskog sustava azila, pa tako i Dublinske uredbe, ali se države članice ne smiju preopteretiti preraspodjelom, a solidarnost mora biti u granicama mogućnosti svake od njih pa tako i Hrvatske", izjavio je u Sofiji ministar unutarnjih poslova Božinović.

Tijekom neformalnog sastanka raspravljalo se i o smjernicama za stajalište EU-a u pregovorima o Globalnom kompaktu o migracijama. Donošenje Kompakta obveza je koja proizlazi iz Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima koja je donesena tijekom UN-ovog Summita o izbjeglicama i migrantima održanom u rujnu prošle godine. Kompakt za cilj ima kvalitetnije upravljanje migracijskim kretanjima na globalnoj razini.

"Migracije su neminovni i nezaustavljivi civilizacijski proces suvremenog doba, to je promjena s kojim se Europa, htjela to ili ne, mora suočavati. Ovdje sam istaknuo nužnost da migracije budu zakonite kako bi bile sigurne i dobro upravljane. Stvarati jake i zakonite migracijske politike znači i smanjenje  trgovine ljudima i krijumčarenja migrantima. U ovom trenutku, od legalnih putova migracija koristi se dogovorno premještanje i preseljenje. Po osnovi preseljenja Hrvatska je iz Turske preselila 40 migranata u studenom prošle godine. Upravo danas po osnovi preseljenja u Hrvatsku stiže dodatnih 42 sirijskih izbjeglica iz Turske. Smatram kako je važno prilikom provedbe ovih obveza razmišljati o potrebama tržišta rada, obrazovanju, priznavanju kvalifikacija i uključivanju migranata u socijalni sustav. Drago mi je da je Hrvatska upravo kada je riječ o integraciji migranata u posljednjih nekoliko mjeseci napravila značajniji iskorak, i to u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije kao i predstavnicima privatnog sektora…", rekao je Božinović te dodao kako je u današnjoj ministarskoj raspravi posebno istaknuo suvereno pravo svake države da zaštiti svoje granice te odluči koga će pustiti na svoj teritorij.

Na današnjem neformalnom Vijeću raspravljalo se i o integriranom upravljanju granicom tijekom kojeg je Božinović istaknuo da je ono ključno za normalno funkcioniranje Schengenskog prostora, što je posebice važno za Hrvatsku kao članicu EU-a s najdužom vanjskom granicom koja u dogledno vrijeme namjerava postati članicom toga prostora. Izvijestio je što Hrvatska poduzima u pogledu ispunjavanja uvjeta za članstvo kao i u području zaštite svoje vanjske granice.

"Na dobar odjek naišla je vijest o tome da smo nedavno otvorili Centar granične policije u Spačvi, čime smo nadzor naše istočne granice podigli na višu razinu. Namjera nam je takve centre uspostaviti na dodatnim lokacijama i u njima održavati programe obuke zajedno s Europskom graničnom i obalnom stražom i stručnjacima država članica EU-a", istaknuo je Božinović.

Ministar se u raspravi založio za jačanje suradnje s državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u upravljanju granicama i migracijama, posebno kada je riječ o provedbi sporazuma o readmisiji i politici vraćanja.

Ministar Božinović na marginama je Vijeća održao sastanak s austrijskim ministrom unutarnjih poslova Herbertom Kicklom. Na sastanku se razgovaralo o pitanju migracija, stanju u Jugoistočnoj Europi te budućoj suradnji Hrvatske i Austrije u pripremi predsjedanja Vijećem EU. Dogovoreno je održavanje bilateralnog susreta u veljači koji će ujedno poslužiti kao priprema za sljedeći sastanak koji će se održati povodom Salzburškog Foruma kao središnjeg europskog sigurnosnog partnerstva između Hrvatske, Austrije, Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske i Slovenije. Salzburškim forumom predsjedava Austrija, a sljedeći sastanak u tom formatu održat će se kraljem veljače 2018. godine.