© Adobe Stock/Yi Antenski niz funkcionira tako da se više manjih antena grupiraju kako bi djelovale kao jedna velika, snažna antena.
Piše: Sachin Gaur
Od konvoja s humanitarnom pomoći u zonama sukoba do putničkih zrakoplova i teretnih brodova daleko na otvorenom moru, sigurna putovanja ovise o GPS-u, satelitskoj navigaciji i klasičnim radijskim prijenosima. No, ti se signali sve češće blokiraju ili krivotvore – a cijenu za to plaćaju civili. Ti signali putuju kroz elektromagnetski spektar, koji je ujedno temelj suvremenih vojnih operacija i koji je i sam postao poprište sukoba.
„Što se više oslanjamo na te tehnologije, to smo izloženiji smetnjama, manipulacijama i prekidima”, izjavio je za UN News Federico Mantellassi, istraživač u Programu za sigurnost i tehnologiju pri Institutu Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružanja (UNIDIR).
Ometanje i krivotvorenje signala
Dvije glavne prijetnje su ometanje (engl. *jamming*), koje blokira signale, te krivotvorenje (engl. *spoofing*), pri čemu se sustavima šalju lažni signali. Procjene UNIDIR-a pokazuju da je krivotvorenje GPS signala u civilnom zrakoplovstvu između siječnja i kolovoza 2024. poraslo za 500 posto, što je utjecalo na stotine letova.
Početkom 2026. godine, tijekom krize na Bliskom istoku, zabilježena je najveća koncentracija ometanja signala u pomorskom prometu ikad. Mantellassi je nedavno moderirao raspravu o tim poremećajima i njihovim posljedicama za mir i sigurnost, u sklopu UNIDIR-ova Dijaloga o inovacijama 2026. (Innovations Dialogue 2026) održanog u Ženevi.
Što je elektromagnetski spektar?
Spektar obuhvaća cijeli raspon elektromagnetskih valova, od radiovalova i mikrovalova do infracrvenog zračenja, vidljive svjetlosti, rendgenskih zraka i gama-zraka. Vojske i druge grane vojske sve više ovise o spektru kako bi povezale svoje sustave za nadzor, prijenos podataka, navođenje oružja i mreže na bojištu.
Stručnjak UNIDIR-a primijetio je da „vojna upotreba elektromagnetskog spektra datira s početka 20. stoljeća, a sazrela je u Drugom svjetskom ratu. Ono što se promijenilo jest eksponencijalni rast broja uređaja i sustava koji emitiraju i primaju signale te ovise o kontinuiranom pristupu spektru.“
Posljedice za civile
Elektroničko ratovanje na prvoj crti bojišnice ne mora uvijek izravno utjecati na civile. Ali kada se sukob približi svakodnevnom životu i trgovini, upozorio je g. Mantellassi, posljedice mogu biti široko rasprostranjene.
Ranije ove godine, tijekom rata izazvanog američko-izraelskim napadima na Iran, medijska izvješća pokazala su porast lažiranja i ometanja u Adenskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu, povećavajući rizik od sudara na moru.
Poremećaji također mogu ostaviti humanitarne radnike, mirovne snage i hitne službe nesposobnima za navigaciju i komunikacije. Može pogoditi mobilne i internetske usluge, spasilačke napore, javni prijevoz i financijske sustave.
„Te vrste usluga i humanitarci stvarno pate i vidljivo vide kaskadne učinke povećanih poremećaja“, rekao je.
„Isti učinci mogu se osjetiti u zrakoplovnim operacijama gdje je već vrlo složeno operativno okruženje“, objasnio je, sa sustavima za pozicioniranje zrakoplova koji daju pogrešnu lokaciju i pilotima koji su prisiljeni oslanjati se na druge instrumente.
„Upravo smo imali konferenciju i jedan od govornika iz Međunarodne agencije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) rekao je da ako ste ikada letjeli, vrlo je vjerojatno da ste bili na letu koji je bio ometan ili lažiran“, dodao je.
Umjetna inteligencija ulazi u jednadžbu
UN već dugo upozorava na rizike umjetne inteligencije (UI), a Vijeće sigurnosti raspravljat će o prijetnjama od novih tehnologija na sastanku na visokoj razini kasnije ovog mjeseca. U tom se spektru sada pojavljuje i utrka u naoružanju oružjem koje pokreće umjetna inteligencija (UI). To je posebno zabrinjavajuće u slučajevima kada se strojevima prepušta identificiranje i odabir ciljeva te izvođenje napada, bez ikakvog ljudskog nadzora.
Kako se ometanje (jamming) i zavaravanje (spoofing) signala šire, vojske se prilagođavaju, što potiče ciklus mjera i protumjera, ističe g. Mantellassi.
„Jedno od ključnih opravdanja za uvođenje umjetne inteligencije (UI) u oružane sustave jest to da se – u situacijama kada je okruženje kompromitirano ometanjem i zavaravanjem signala, te nije moguće održati radiovezu za upravljanje bespilotnom letjelicom – možete osloniti na UI kako bi se letjelica kretala, odabirala ciljeve, a ponekad ih i napadala, bez potrebe za vezom”, rekao je.
Tko postavlja pravila?
Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) dodjeljuje radiofrekvencije različitim uslugama, upravlja smetnjama između zemalja i postavlja obvezujuća međunarodna pravila o njihovoj upotrebi.
„Kada dođe do smetnji, države članice mogu prijaviti incidente ITU-u, koji pruža mehanizme za koordinaciju, rješavanje sporova i eskalaciju odgovora“, rekao je Mantellassi. No, pravila ITU-a isključuju vojnu upotrebu radiofrekvencija, tako da ovi okviri uglavnom prestaju tamo gdje počinje vojna aktivnost.
„Očito postoji međunarodno humanitarno pravo koje uređuje oružane sukobe, a različite vrste aktivnosti i dalje se moraju pridržavati međunarodnog humanitarnog prava. Dakle, postoji okvir koji se i dalje primjenjuje. Ali očito je malo kompliciraniji.“
Novi prioritet
Mantellassi je rekao da poremećaji i odgovori koje izazivaju zaslužuju pozornost zajednice za razoružanje. Kroz svoj Inovacijski dijalog, UNIDIR je posljednjih godina istraživao umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije i neurotehnologije. Poremećaji u elektromagnetskom spektru njegov su najnoviji fokus – pitanje koje je važno ne samo za razoružanje, već i za javnu sgurnost.
Photo by Everson Vansoski on Unsplash