Blaženka Musulin
Odvjetnik / Attorney at law
Vijest da je nakon prometne nesreće krivac napustio mjesto nesreće i nije pomogao unesrećenima više je pravilo nego iznimka.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/2008 i dr. dalje u tekstu: “ZSPC”) propisane su obveze sudionika prometne nesreće te posljedice u slučaju ne izvršavanja tih obveza, a koje obveze i posljedice se razlikuju ovisno o tome radi li se o prometnoj nesreći u kojoj je nastala samo materijalna šteta ili je u prometnoj nesreći netko ozlijeđen ili je smrtno stradao.
U takvim prometnim situacijama važno je pozvati prometnu policiju radi provođenja očevida i da svjedoci nesreće ostanu na licu mjesta dati izjave kako bi vozilo i počinitelj koji je pobjegao bio pronađen. Ako je netko od očevidaca uz marku i boju vozila zapamtio barem dio registarskih oznaka velika je vjerojatnost da će i vozilo biti pronađeno.
U takvom slučaju pravno je situacija još ozbiljnija ako ozlijeđenom nije odmah pružena liječnička pomoć, jer vozaču-krivcu se navedeno uzima kao otegotno prilikom određivanja kazne, pa uz djelo izazivanja prometne nesreće kao poseban prekršaj može biti kažnjen i za napuštanje mjesta nesreće.
U situaciji kada je u prometnoj nesreći bilo ozlijeđenih osoba prema članku 175. stavkom 1. točkom 1. i 3. ZSPC-a propisano da je da je sudionik u prometnoj nesreći dužan:
1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije,
3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid.
Stavkom 3., 4. i 5. istog članka propisano je (i) da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit za prekršaj vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće, (ii) izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje 12 mjeseci te (iii) u evidenciju će mu se upisati šest negativnih prekršajnih bodova.
Stavkom 5., 6. i 7. istog članka propisano je (i) da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće, (ii) izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci te (iii) u evidenciju će mu se upisati tri negativna prekršajna boda.
Zaključno odredbom članka 293. ZSPC-a propisano je da će se za prekršaje kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura, a ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 260,00 eura.
Iz svega gore iznesenog proizlazi kako je odredbama ZSPC-a, regulirano ukoliko je vozač sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj je ozlijeđen pješak, a nije pritom ostao na mjestu nesreće te je istu napustio izložen je prekršajnoj odgovornosti, odnosno izricanju novčane kazne ili kazne zatvora uz izricanje zabrane upravljanja motornim vozilom te upisom negativnih prekršajnih bodova, sve to bez obzir na činjenicu da će biti kažnjen i za izazivanje prometne nezgode za koju je propisana kazna.
Pokretanje prekršajnog postupka je na temelju optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja (nadležne policijske postaje) i provodi se pred nadležnim prekršajnim sudom.
Procedura nakon prometne nesreće u kojoj je prouzročena smrt sudionika
Radi se o kaznenom djelu iz čl.. 227. Kaznenog zakona, u svezi izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.
U takvom slučaju na lice mjesta izlazi policija koja obavlja očevid te po obavljeno očevid podnosi kaznenu prijavu nadležnom odvjetništvu u kojem, između ostalog, navodi dokaze na temelju kojeg proizlazi osnovana sumnja da je vozač počinio kazneno djelo iz čl. 227. KZ-a, a to su uobičajeno nalaz kojim je konstatirana smrt, izvješće o očevidu, fotoelaborat, skica mjesta događaja i dr.
Policija obavlja očevid na temelju čl. 207. ZKPa prema kojemu ukoliko postoji osnovna sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, policija ima pravo i dužnost poduzeti potrebne mjere:
1) da se pronađe počinitelj kaznenog djela, da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne,
2) da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica te
3) da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka.
Navedene radnje se odnose na tzv. Prethodni stadiji kaznenog postupka i to na izvide, a a na temelju tako porvedenih izvida policija, u skladu s posebnim propisom, sastavlja kaznenu prijavu ili izvješće o provedenim izvidima u kojemu navodi dokaze za koje je saznala.
U tom smislu, usko su povezana prava policije da uhiti a zatim i pritvori osobu za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.
Policija je ovlaštena uhititi u sljedećim situacijama:
1) osobu protiv koje izvršava dovedbeni nalog te rješenje o pritvoru ili istražnom zatvoru
2) osobu za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, kad postoji neki od razloga za određivanje istražnog zatvora,
3) osobu zatečenu u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti
4) okrivljenika za kojeg postoje osnove sumnje da je postupio protivno protiv njega određenoj mjeri opreza.
Dakle, u slučajevima nakon prometne nesreće u kojoj su ostvarena obilježja kaznenog djela iz čl. 227. KZ-a policija je u pravilu ovlaštena uhititi temelje st. 2. Obzirom je riječ kaznenom djelu za koje se provodi po slžbenoj dužnosti ukoliko postoji još i neki razlog za određivanja istražnog zatvora.
Razlozi za istražni zatvor propisani su čl. 123. ZKP-a te su sljedeći:
1) je u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se, ne može se utvrditi njezina istovjetnost i slično),
2) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače,
3) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti,
4) je istražni zatvor nužan radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti počinjenja kaznenog djela posebno teške,
5) okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu.
Uhićenik mora biti doveden u pritvorsku jedinicu i predan pritvorskom nadzorniku ili pušten na slobodu u roku od 24 sati, a taj rok počinje teći od trenutka uhićenja, a državni odvjetnik je dužan ispitati uhićenika, najkasnije 16 sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku,
Nakon uhićenja, državni odvjetnik pisanim i obraloženim rješenjem određuje pritvor protiv uhićenika ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhićenik počinio kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, a postoje neki od razloga za istražni zatvor, a pritvor je potreban radi utvrđivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima.
Pritvor može trajati najdulje 48 sati od trenutka uhićenja, a na prijedlog državnog odvjetnika sudac istrage može obrazloženim rješenjem produljiti pritvor za daljnjih 36 sati ako je to nužno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža. U konkretnom slučaju državni bi odvjetnik mogao isto predložiti obzirom je kazneno djelo iz čl. 227. KZ-a propisana kazna zatvora od 1 do 8 godina.