8.9.2022.

Bez ulaganja, za ravnopravnost spolova bit će potrebno gotovo 300 godina

Foto: UN Women/Bruno Demeocq

Postizanje pune rodne ravnopravnosti, jednog od 17 ciljeva održivog razvoja (SDG), moglo bi potrajati blizu 300 godina ako se trenutna stopa napretka ne popravi, navodi se u izvješću koje su u srijedu objavili UN Women i UN-ov Odjel za ekonomska i socijalna pitanja ( UN DESA).

Studija otkriva kako se rodne razlike pogoršavaju u svjetlu "kaskadnih" globalnih kriza - poput pandemije COVID-19, nasilnih sukoba i klimatskih promjena - zajedno s reakcijom na spolno i reproduktivno zdravlje i prava žena. Kao rezultat toga, zemlje neće ispuniti SDG5 do roka 2030. "Osam  godina. To je vrijeme koje još imamo da postignemo #GlobalGoals do 2030., a rodna ravnopravnost prožima svih njih 17. Mislite li da još možemo uspjeti?", pitaju se u UN Women.

"Preokrenite ovaj trend"

"Na prekretnici smo za prava žena i rodnu ravnopravnost dok se približavamo polovici puta do 2030.", rekla je Sima Bahous, izvršna direktorica UN Women. “Ključno je da se sada okupimo kako bismo ulagali u žene i djevojke i kako bismo ubrzali napredak. Podaci pokazuju neporecive regresije u njihovim životima koje je pogoršala globalna kriza – u prihodima, sigurnosti, obrazovanju i zdravstvu. Što duže treba da preokrenemo ovaj trend, to će nas sve više koštati."

Izvješće Gender Snapshot 2022 pokazuje kako su suradnja, partnerstva i ulaganja ključni da bi se svijet vratio na pravi put. Bez brze akcije, pravni sustavi koji ne zabranjuju nasilje nad ženama, niti štite njihova prava u braku i obitelji, mogli bi nastaviti postojati generacijama koje dolaze. Izvješće upozorava da će pri trenutnoj stopi napretka biti potrebno do 286 godina da se popune praznine u pravnoj zaštiti i uklone diskriminirajući zakoni.

Najranjiviji pogođeni

Nadalje, trebat će 140 godina da žene postignu ravnopravnu zastupljenost na vodećim pozicijama na radnom mjestu, a 40 godina da se isto dogodi u nacionalnim parlamentima. U međuvremenu, da bi se dječji brakovi iskorijenili do 2030., napredak će morati biti 17 puta brži nego u prošlom desetljeću, pri čemu se očekuje da će najviše patiti djevojčice iz najsiromašnijih ruralnih kućanstava i u područjima zahvaćenim sukobima.

„Kaskadne globalne krize ugrožavaju postizanje ciljeva održivog razvoja, a nerazmjerno su pogođene najranjivije skupine stanovništva svijeta, posebno žene i djevojčice. Ravnopravnost spolova temelj je za postizanje svih ciljeva održivog razvoja i trebala bi biti u središtu izgradnje boljeg”, rekla je Maria-Francesca Spatolisano, pomoćnica glavnog tajnika UN DESA-e.

Ekstremno siromaštvo u porastu

Izvješće također naglašava zabrinjavajući preokret u smanjenju siromaštva, s rastućim cijenama koje će pogoršati situaciju. Do kraja godine otprilike 383 milijuna žena i djevojčica živjet će u ekstremnom siromaštvu, u usporedbi s 368 milijuna muškaraca i dječaka. Mnogo više njih neće imati dovoljan prihod za zadovoljenje osnovnih potreba kao što su hrana, odjeća i primjereno sklonište u većini dijelova svijeta. Ako se sadašnji trendovi nastave, više žena i djevojčica u podsaharskoj Africi živjet će u ekstremnom siromaštvu do 2030. nego danas, navodi se u izvješću.

Invazija na Ukrajinu u veljači i tamošnji rat koji je u tijeku dodatno pogoršavaju nesigurnost hrane i glad, osobito među ženama i djecom. Rat je doveo do ograničenih zaliha pšenice, gnojiva i goriva, dok je potaknuo inflaciju.

Moć obrazovanja

Ostale zastrašujuće činjenice iz izvješća otkrivaju da su žene globalno izgubile otprilike 800 milijardi dolara prihoda zbog pandemije. Unatoč oporavku, predviđa se da će se ove godine udio žena na tržištu rada smanjiti na 50,8 posto, u usporedbi s 51,8 posto 2021. Izvješće je objavljeno uoči Summita o transformaciji obrazovanja koji će se održati na marginama Opće skupštine UN-a kasnije ovog mjeseca. Iako samo po sebi nije dovoljno, postizanje univerzalnog obrazovanja djevojčica pomoglo bi jačanju ravnopravnosti spolova. Svaka dodatna godina školovanja može povećati buduću zaradu djevojčice do 20 posto, prema izvješću, s daljnjim učincima na smanjenje siromaštva, bolje zdravlje majki, nižu smrtnost djece, veću prevenciju HIV-a i smanjenje nasilja nad ženama.