Privatna detektivska agencija Baldwin-Felts imala je značajan utjecaj na industrijske sukobe u Sjedinjenim Državama na početku 20. stoljeća. Agencija Baldwin-Felts osnovana je 1890. godine od strane Williama G. Baldwina i Thomasa L. Feltsa.
Baldwin-Felts bila je privatna detektivska agencija osnovana krajem 19. stoljeća. Osnivači, William Gibboney Baldwin i Thomas Lafayette Felts, bili su bivši agenti agencije Pinkerton. Baldwin-Felts je počeo kao mala firma, ali se brzo proširio zahvaljujući ugovorima u industrijskim sporovima i sigurnosnim poslovima. Najpoznatiji su po svojoj ulozi u industrijskim sukobima, posebno u rudarskim regijama Zapadne Virginije, Colorada i drugih mjesta. Njihovi agenti su često bili unajmljeni od strane vlasnika rudnika i drugih industrijskih poslodavaca za suzbijanje radničkih štrajkova i sindikalnih aktivnosti. Baldwin-Felts je također pružao različite sigurnosne i istražiteljske usluge, uključujući zaštitu osoba i imovine, privatne istrage i sigurnosne konzultacije za korporacije. Agencija je bila strogo hijerarhijski organizirana, s regionalnim uredima koji su izvještavali centralni ured u Roanokeu. Svaki ured je imao operativne agente zadužene za različite zadatke, uključujući istraživanje, zaštitu imovine i terenski rad tijekom štrajkova. Baldwin-Felts je bio poznat i po sofisticiranim metodama nadzora i špijunaže, koristeći suvremenu tehnologiju poput telegrafa i telefona za praćenje i kontrolu radničkih aktivnosti, te infiltraciju u radničke organizacije radi prikupljanja informacija i ometanja planova radnika.
Masakr u Ludlowu (1914) i bitka kod Matewana (1920)
Agencija Baldwin-Felts sudjelovala je u gušenju nekoliko štrajkova, uključujući Paint Creek-Cabin Creek štrajk (1912-1913) u Zapadnoj Virginiji, koji je bio jedan od najdužih i najkrvavijih sukoba u kojima je agencija bila uključena, s procjenom od oko 50 smrtnih slučajeva. Također su bili uključeni u Masakr u Ludlowu (1914) u Coloradu, gdje su se sukobili s štrajkačima i njihovim obiteljima u rudarskom kampu, što je rezultiralo nasiljem s fatalnim posljedicama za nekoliko osoba, uključujući žene i djecu. Ovaj događaj je izazvao javno negodovanje u SAD-u i doveo do reformi radnog zakonodavstva. Agenti su bili angažirani za zaštitu rudnika i suzbijanje štrajkača, koristeći nasilje, zastrašivanje i ubojstva. Bitka kod Matewana (1920), jedan od najpoznatijih događaja vezanih uz agenciju, odigrala se 19. svibnja 1920. između agenata i pristaša radnika, šerifa Sida Hatfielda i njegovih zamjenika. Nakon bitke, deset ljudi je pronađeno mrtvo na ulicama Matewana, uključujući sedam agenata agencije, među kojima su bili i braća suosnivači Alan i Lee Felts. Također su poginula dva naoružana rudara iz sindikata i gradonačelnik Cabell Cornelius Testerman. Sidu Hatfieldu i još 17 osoba suđeno je 26. siječnja 1921. zbog optužbi za ubojstvo nastale nakon pucnjave, ali su svi oslobođeni. Međutim, 1. kolovoza 1921., detektivi Baldwin-Feltsa ubili su Hatfielda i njegovog prijatelja i zamjenika Eda Chambersa dok su s suprugama nenaoružani prilazili sudnici okruga McDowell u Welchu, za što agenti nikada nisu odgovarali. Rudari su to smatrali okrutnim ubojstvom i tisuće su se pobunile u "Maršu rudara". Agencija je također sudjelovala u Bitci na Blair Mountainu (1921), jednom od najvećih oružanih sukoba na američkom tlu nakon Građanskog rata, s više od 10.000 rudara.
Brutalne metode agenata Baldwin-Feltsa u suzbijanju štrajkova
Tijekom svog djelovanja, agencija Baldwin-Felts često je bila na meti kritika u medijima. Novinari i javnost su ih redovito opisivali kao "plaćenike" i "batinaše" koji su služili interesima velikih korporacija na štetu radnika. Njihove metode su bile široko osuđivane, a događaji kao što su Bitka kod Matewana i Ludlow masakr postali su simboli korporativne pohlepe i represije. Baldwin-Felts bio je poznat po brutalnim taktikama u suzbijanju štrajkova, gdje su njihovi agenti često koristili nasilje i zastrašivanje kako bi razbili štrajkove i spriječili radničke aktivnosti. Koristili su sve dostupne metode za zaštitu interesa svojih klijenata, često zanemarujući prava radnika. Kao i druge detektivske agencije tog vremena, Baldwin-Felts je koristio špijune unutar radničkih organizacija za prikupljanje informacija i slabljenje radničkih pokreta iznutra. Međutim, nakon niza nasilnih sukoba i promjena u javnom mnijenju, utjecaj Baldwin-Feltsa počeo je opadati. Zakonske reforme i povećana regulacija privatnih detektivskih i zaštitarskih agencija smanjile su njihovu ulogu u industrijskim sukobima. Zakon o nacionalnim radničkim odnosima iz 1935., poznat kao Wagnerov zakon, uspostavio je prava radnika na organiziranje i kolektivno pregovaranje, ograničavajući time moć privatnih detektivskih agencija. Te reforme su značajno smanjile ulogu i utjecaj agencija poput Baldwin-Feltsa.
Agencija Baldwin-Felts prestala je s radom 1937. godine. Njezino naslijeđe ostaje kontroverzno, s jedne strane, bili su pioniri u industriji privatne sigurnosti i istraživanju, dok su s druge strane predstavljali simbol represije nad radničkim pravima. Baldwin-Felts Detective Agency imala je ključnu ulogu u povijesti radničkih sukoba u SAD-u. Njihove metode i taktike ostavile su trajan utjecaj na radno pravo, sigurnosne protokole i javnu percepciju privatnih detektivskih agencija. Njihova povijest služi kao opomena o često kompleksnim i nasilnim odnosima između radne snage i kapitala. (E. Antić)