Predsjednik Uprave zaštitarske tvrtke RVR Željko Mić za Zaštitu najavljuje jačanje sigurnosnih mjera u hrvatskoj željeznici, uključujući i nove kamere na kritičnim pružnim prijelazima, kolodvorima i peronima te po vlakovima, a opisuje i suradnju RVR-a s Colpoferom – Europskim udruženjem željezničkih policija i sigurnosnih službi
[ Dražen Najman ]
"Kakva željeznica, takva država", narodna je poslovica koja se često čuje kad je u pitanju hrvatski željeznički sustav koji je ove godine obilježio stoljeće i pol (1860.-2010.) od otvaranja prve pruge na hrvatskom tlu. Iako Hrvatske željeznice, državni megaholding koji danas objedinjuje četiri društva - HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Vuča vlakova plus niz "sestrinskih" tvrtki - u bliskoj budućnosti očekuju dubinski rezovi kako bi željeznica jednog dana mogla odgovoriti izazovima suvremenog doba i biti konkurentna na tržištu, povod razgovoru s predsjednikom Uprave RVR-a Željkom Mićem, bile su novosti koje nas očekuju u sustavu sigurnosti na željezničkoj mreži u RH i susjednim zemljama pod okriljem Colpofera - Europskog udruženja željezničkih policija i sigurnosnih službi. Naime, prvi čovjek domaće zaštitarske tvrtke koja se, kako joj i samo ime kaže, bavi redarstvom, vatrogastvom i rasadnikom (RVR), u radu spomenutog Udruženja participira još od sredine 2005. Taj se doprinos posebno odnosi na Radnu grupu za paneuropski koridor 10 čije se pruge protežu od Austrije na sjeveru do Grčke na jugu. "RVR je bila prethodnica, inicijator ulasku HŽ-a u Colpofer, udruženje koje će u rujnu 2011. proslaviti 30 godina postojanja i koje danas okuplja 40 organizacija iz 24 europske zemlje, ali i 10 radnih grupa, među kojima je Grupa za koridor 10 na čijem je čelu predstavnik HŽ-a. Koridor zasad objedinjuje željeznice Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bugarske, u planu je za 2011. primanje u punopravno članstvo željeznice BiH, trenutno pridruženog člana Koridora, a intenziviraju se razgovori za integracijom željeznica Makedonije, Grčke i Turske. Potonja nam je posebno zanimljiva zbog gradnje tunela ispod Bospora koji će za koju godinu povezivati Europu s Malom Azijom", navodi Mić novosti u radu Udruženju čija je glavna misija unaprjeđivanje i razvoj sigurnosti osoba, imovine i infrastrukture europske željezničke mreže.
Kako funkcionira Colpofer?
Udruženje djeluje kroz 10 radnih grupa, dva godišnja zasjedanja te niz regionalnih i stručnih sastanaka i foruma na kojima se raspravlja o rješavanju niza problema. Neki su vezani za krivotvorenje putnih karata, grafitiranje vlakova, zaštitu od terorizma i djelovanja ekstremista, krađu metala, troškove i koristi za sigurnost, suradnju tijekom održavanja velikih događaja te sigurnost u međunarodnom teretnom prometu. Uz Grupu za koridor 10 osnovanu prije četiri godine, ustrojene su i tzv. Brenner i Grupa za sigurnost na području jugoistočne Europe. Radne grupe povezane su regionalno, dok su u drugom segmentu povezane stručno.
Što se tiče Grupe za koridor 10, u sklopu kojeg su i hrvatske pruge, kakve nas novosti očekuju u sustavu sigurnosti i zaštite osoba i imovine?
Naša je grupa prije četiri godine imala težak početak jer je trebalo proći određeno vrijeme dok se sve zemlje uključe u rad tijela, a suradnja učvrsti. Iako je bilo stanovitih teškoća u prvoj fazi djelovanja, na zadnjem zasjedanju Udruženja u Lisabonu predsjedništvo Colpofera ocijenilo je da Grupa koridora 10 ima prilično jak istup, tj. napredak u radu. Za sigurnost na željeznicama regije to konkretno znači da nam predstoji ujednačiti standard za kritičnu željezničku infrastrukturu prema direktivi 114 Europske unije, zatim pripremiti se za pomicanje schengenske granice na istok te za razvijanje integralnog sustava zaštite koji bi bio koristan svim zemljama u susjedstvu, što se prije svega odnosi na podizanje putničkog i teretnog prijevoza na višu sigurnosnu razinu.
Koje će to promjene na željeznicama u Hrvatskoj biti vidljive ‘običnim’ putnicima?
Promjene koje slijede putnicima će biti vidljive kroz kamere na kolodvorima i postajama, ali i u vlakovima te na određenim strateškim objektima, gdje videonadzor neće biti lako uočljiv. Jasno, to su budući procesi, ništa se neće događati "od danas do sutra". Kamere na peronima, čekaonicama, pothodnicima i ostalim javnim prostorima u krugu željeznice bit će postavljene u skladu s propisima, a cilj je u bliskoj budućnosti kroz sustav videonadzora putnicima osigurati nužnu zaštitu u slučaju krađa, tjelesnih napada i drugih akcidenata. U jednoj od projekcija sutrašnjice planiramo ponuditi instalaciju kamera na kritičnim pružnim prijelazima, uz brklje kao klasični sigurnosni element u nadležnosti HŽ Infrastrukture. To je zasad inicijativa i vjerujemo da će je mjerodavni prihvatiti.
Što je sa segmentom pratnje vlakova, ili željezničke policije, koja je razvijena u nekim europskim zemljama? Nalazi li se i to pitanje u projekcijama za budućnost?
Sustav vlakopratnje koji RVR provodi godinama namjeravamo i dalje razvijati, jer je taj oblik zaštite na željeznicama dao konkretne rezultate. Nazočnost zaštitara u vlakovima smanjio je postotak svih oblika delikvencije, počinjenih šteta u vlakovima i krađe među putnicima. Zato ćemo u idućem razdoblju, uz pomoć Colpofera, inicirati stvaranje željezničke policije u Hrvatskoj, a zatim ćemo to isto pokušati primijeniti i na ostale članice Koridora 10. Jasno, stvaranje takve vrste policije zahtijeva mijenjanje internih propisa svake zemlje, uz dodavanje novih zakonskih elemenata. Dakle, vjerujem da ćemo uz potporu izvana stvoriti uvjete za formiranje tzv. policije na pruzi. Kao dobar primjer mogu nam poslužiti neke zapadnoeuropske zemlje u kojima željezničke policije djeluju duži niz godina, pa čak i desetljeća, bilo da su takve snage sigurnosti uklopljene u željeznicu ili su izvan nje. Modeli su različiti.
U kojim to europskim zemljama na red paze željeznički policajci?
U Belgiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Švicarskoj policije djeluju ili u sklopu matičnih željeznica, ili samostalno, ali vezano uz državu, i posvuda su željezničke policije zapravo produžene ruke ‘obične’ policije. Priznajem da mi u tome kasnimo za Europom, ali nije realno niti poželjno određene faze preskakati. Pritom ne trebamo kopirati tuđe modele, nego razvijati sustav zaštite primjeren našim uvjetima.
Što mislite o trenutačnoj razini sigurnosti na hrvatskim željeznicama, zadovoljavajuća ili...?
Na to pitanje nije jednostavno odgovoriti. Govoreći s razine struke smatram da ima prostora za poboljšanja, kao što smatram da sustav sigurnosti treba dobiti upravitelja unutar željezničkog područja. Aktualni je problem što na razini Odjela korporativne sigurnosti HŽ-a sustav djelovanja ne funkcionira, iako bi Holdingu sigurnost trebala biti jedna od strateških odrednica. No, u osnovi je i u operativnom smislu sustav sigurnosti na željeznici aktivan. S druge strane u Radnoj grupi za 10. koridor imamo dobar pristup i jake rezultate, otvorila nam se razmjena informacija. Naš je Centar za razmjenu podataka povezan s Njemačkim željeznicama. Sve to navodim kao član Radne grupe Colpofera za teretni prijevoz.
Nedavnim sastancima predstavnika članica Koridora 10, sredinom studenoga u Osijeku i Zagrebu, pridružilo se i Ravnateljstvo policije kroz Upravu za granice MUP-a RH. Je li to znak aktivnije suradnje s policijom?
Da, vjerujem da je to početak daljnjeg uključivanja MUP-a u rad Colpoferovog foruma. Naime, u svjetlu Schengena i pristupa Hrvatske EU-u, zbog obveza koje ćemo imati na pograničnim kolodvorima u sprječavanju ilegalnih radnji na balkanskim rutama droge te krijumčarenja ljudi i robe, moramo pokrenuti čitav sigurnosni sustav kako bismo zaustavili ‘balkansku rutu’. Taj proces nije vezan samo za Hrvatsku, već za cijelu regiju. Uostalom, nacionalne policije surađuju na regionalnoj razini u suzbijanju kriminaliteta i raznih ugroza. Zagrebački i osječki sastanak, kao redovni skupovi na godišnjoj razini rada Grupe koridora 10, poslužili su nam za razmjenu informacija o krađama obojenih metala, krađama u putničkim vlakovima i teretnim vagonima, tjelesnim napadima na osoblje, grafitiranju... Jedna od tema sastanaka bila je i suradnja s Grupom za teretni prijevoz. Pritom nam razmjena informacija te načini i pristupi rješavanju problema od zemlje do zemlje, daju mogućnost da o tome raspravljamo i donesemo zaključke te da određena kvalitetna rješenja, koja neke zemlje imaju u svojim programima, pokušamo proširiti i na ostale zemlje članice Koridora.
Na koje još načine surađujete sa susjedima?
Uza sve navedeno razmjenjujemo i informacije o bilateralnom dijelu koji se odvija u pauzi između proljetno-jesenskih okupljanja Radne grupe. U listopadu smo ugostili delegaciju Mađarskih željeznica (MAV) i razgovarali smo o njihovu razvoju kontrolne sobe i prijedlogu za zajedničkim pokretanjem sustava. O tome smo, jasno, izvijestili matičnu Radnu grupu, uz prijedloge i sugestije za daljnje djelovanje. S Mađarima surađujemo i u teretnom prijevozu gdje ćemo neka tehnička rješenja pokušati standardizirati u zemljama regije, te kroz pilot- projekte.
Koji je krajnji cilj rada Colpofera na 10. koridoru?
Naši se putnici i sada mogu osjećati sigurno u vlakovima i na kolodvorima. Ipak, planiramo ujednačiti sustav sigurnosti kakav što već postoji na Zapadu. RVR je za Schengen spreman s gotovim projektima, a u tome bi nas trebali podržati država i HŽ-Infrastruktura. Može se reći da provodimo pionirski posao i zato sigurno neće biti naglih odluka.
