Za razliku od Hrvatske gdje statistika kaže da je broj pljački i razbojstava u padu, u Srbiji je stanje znatno lošije – pljačke s ljudskim žrtvama i teškim ozljedama vrlo su česte pa je nužno da sadašnji prijedlog zakona postane zakon kojim će se definirati razni nedostaci u osiguranju novčarskih ustanova, transporta novca i postupanju zaštitara
[ Dražen Najman ]
Vladimir Skenderija i Duško Damjanović iz Salona bankarske opreme, jednog od izlagača na ovogodišnjem iSEC-u u Beogradu, podijelili su s nama novosti oko donošenja zakona o privatnoj zaštiti u Srbiji. Naime, SBO aktivno sudjeluje na verificiranju toga zakona koji srbijanska industrija sigurnosti već godinama nestrpljivo iščekuje.
"Salon bankarske opreme već je ranije dao svoj doprinos kroz uredbu o minimalnim mjerama zaštite financijskih institucija u Bosni i Hercegovini, pomoću kojeg je reguliran način zaštite bankarskih i drugih financijskih institucija u BiH. Srbija je zasad još jedina zemlja u okruženju koja nema Zakon o privatnoj zaštiti, iako se na njemu - s većom ili manjom dinamikom - radi više od 10 godina. Ali najveći je problem zadnjih godina bilo razmimoilaženje mišljenja, stavova i planiranja. Naime, natuknice za donošenje zakona dosta su dugo davali ljudi s beogradskog Fakulteta sigurnosti, stručnjaci za teoriju, no za Zakon je, barem po našemu mišljenju, važnija riječ praktičara i tehničara, ljudi s terena. Zato smo im lani pomogli povezavši predstavnike MUP-a Hrvatske i Srbije kako bi se hrvatska iskustva u primjeni privatne zaštite ‘prelila’ u Srbiju", ispričao nam je u kuloarima iSEC-a Vladimir Skenderija, regionalni menadžer SBO-a, tvrtke sa sjedištem u Zagrebu te s predstavništvima u Beogradu, Sarajevu i Banja Luci i poslovnicama u Osijeku, Splitu i Rijeci.
Vlastita razvojna rješenja
Hrvatska iskustva za srbijansko tržište sigurnosti, ali i društvo u cjelini, vrlo su važna jer je u Hrvatskoj već nekoliko godina na snazi elektrokemijska zaštita u prijevozu novca, a zbog rigoroznijih pravila poslovanja i službe, broj pljački mjenjačnica, kladionica, banaka i ostalih ustanova tog tipa drastično je pao.
Izrađujući novi zakon o privatnoj zaštiti, hrvatski recept nisu koristili samo policijski stručnjaci MUP-a Srbije, nego i stručnjaci iz Makedonije i Crne Gore koji su zadnjih godina redovito slušali savjete hrvatskih kolega Nikole Turkalja, Bojana Boseka i Sandra Šegedina
"Za razliku od Hrvatske gdje statistika kaže da su pljačke u padu, u Srbiji je stanje bitno lošije. Svaki se čas događaju pljačke s ljudskim žrtvama ili teškim ozljedama pa je nužno da sadašnji prijedlog zakona uskoro postane i službeni zakon kojim bi se definirali trenutni nedostaci u osiguranju novčarskih institucija, transporta novca i postupanju samih zaštitara. Donošenju tog dokumenta pomoći će i to što su već regulirani podzakonski akti te minimalne mjere zaštite, na čemu su, uz pomoć SBO-a, radili ljudi iz Privredne komore i MUP-a Srbije. Iz MUP-a nam je u SBO čak stiglo i priznanje u obliku rečenice da ‘... smo im s hrvatskim iskustvima uštedjeli nekoliko godina truda pri izradi prijedloga zakona’. Sad kada čitate prijedlog zakona u Srbiji, možete vidjeti da su mnogi njegovi dijelovi preneseni iz hrvatskog zakona, što je dokaz opravdanosti suradnje dvaju ministarstava", dodao je Skenderija.
No s obzirom na glasine na iSEC-u da zakon neće biti donesen do kraja 2011., upitali smo ga znali što o tome. "MUP Srbije dao je zeleno svjetlo prijedlogu Zakonu i on je poslan dalje Vladi i Skupštini. U međuvremenu je prijedlog vraćen MUP-u zbog manjih dorada, no cijelom je društvu u Srbiji, a ne samo MUP-u, Vladi i zaštitarskim kompanijama, u interesu što hitnije donošenje toga zakona. Pritom treba imati na umu i sugestije iz EU-a o nužnosti njegova donošenja", dodao je Skenderija.
Vlastita razvojna rješenja
Osvrnuo se i na neodrživost sustava po kojem oko 45.000 naoružanih zaštitara u Srbiji nema licencu iz MUP-a jer to zakonom - nije regulirano. "Uostalom, i ministar Ivica Dačić obećao je da će za njegova mandata Zakon o privatnoj zaštiti stupiti na snagu, a s obzirom na njegovu profesionalnost i kompetenciju, u to sam uvjeren. Osim ministra, u priči oko izrade i donošenja Zakona spominjem i sekretara u MUP-u Milorada Todorovića koji je prepoznao važnost suradnje s hrvatskim kolegama", istaknuo je Skenderija. Ipak, ono što regionalni menadžer SBO-a već sada smatra donekle problematičnim jest mogućnost odgode primjene pojedinih dijelova zakona u razdoblju od šest mjeseci do čak tri godine. "Usporedbe radi, kod nas je Hrvatskoj zakonom bilo točno određeno da se, uz odgodu od šest mjeseci, svi moraju u tih pola godine prilagoditi novim odredbama. Ako u Srbiji pristanu na predloženu odgodu od čak tri godine, ona bi nekima mogla poslužiti kao znak da i dalje, bez namjera prilagodbe, ‘po starome’ rade iduće dvije godine i 11 mjeseci.
No, bez obzira na sve moguće nedostatke, u MUP-u Srbije radili su na zakonu prema hrvatskom receptu, a isto se može reći i za Makedoniju i Crnu Goru čiji su stručnjaci zadnjih godina redovito slušali savjete Bojana Boseka, Nikole Turkalja i Sandra Šegedina iz MUP-a RH", zaključio je Skenderija tijekom našeg susreta u Beogradu, gdje je njegova tvrtka SBO preko svoje beogradske filijale tamošnjem tržištu predstavila tehnološke novitete zaštite u bankarskom i financijskom sektoru.