Ni trgovačke detektive niti portire Zakon o privatnoj zaštiti ne prepoznaje kao zaštitnu kategoriju, pa stoga ni portiri niti detektivi ne smiju primjenjivati zakonom dopuštene ovlasti zaštitara, već štoviše, oni svojim nezakonitim postupanjem prema kupcima i strankama snose prekršajnu odgovornost
[ Damir Stolnik ]
Nadolazeći božićni i novogodišnji blagdani poznati su kao dani u kojima se tradicionalno očekuju velike gužve i promet u prostorima trgovačkih centara. Sve to pogoduje raznim kriminalnim radnjama, od kojih su najčešće krađe, ali i oštećenja stvari te konzumiranje hrane i pića od strane kupaca. Da bi spriječili takve štetne događaje, trgovački se centri sve češće odlučuju angažirati osobe koje će im u tim slučajevima svojim kompetencijama osigurati prikladnu zaštitu.
S obzirom da smo i dalje u stanju recesije gdje se "važe" svaka potrošena kuna, nerijetko se u funkciji zaštite trgovine angažiraju tržišno jeftine osobe različitih "zaštitnih profila" i neprovjerene prošlosti. Tako se, osim zaštitara i čuvara, angažiraju osobe koje nemaju zakonske ovlasti pružanja usluga zaštite - preventivni pazitelji, portiri, trgovački detektivi i drugi. Budući da se ti poslovi najčešće obavljaju u civilnoj odjeći, jer im ona omogućuje vrlo diskretno postupanje prema počiniteljima štetnih radnji, te su osobe vrlo teško prepoznatljive u prostoru trgovačkog centra. Uglavnom po prodavaonici s košarom u rukama glume kupce, a zapravo ih prate i nadziru tko krade. Njihova prepoznatljivost izlazi na vidjelo tek kod postupanja prema počiniteljima. U tom se slučaju zaštitari i čuvari, sukladno Zakonu, moraju pokazivanjem službene iskaznice predstaviti osobama prema kojima kane primijeniti propisane ovlasti. Upravo službenom iskaznicom dokazuju svojstvo čuvara, odnosno zaštitara te zakonom utemeljenu validnost primjene određene ovlasti.
Portiri i trgovački detektivi
Za razliku od njih, angažiranjem trgovačkih detektiva, preventivnih pazitelja i portira poslodavac ne dobiva osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite osoba i imovine. Primjerice, detektivski poslovi ne spadaju u kategoriju zaštitnih, nego istražnih djelatnosti. Naime, Zakonom o privatnim detektivima propisano je da detektivska djelatnost obuhvaća prikupljanje obavijesti i podataka potrebnih za utvrđivanje činjenica, uvid u osobne i druge podatke te korištenje i obradu osobnih i drugih podataka za potrebe naručitelja detektivskih usluga. Unatoč posve drukčije definiranim zakonskim ovlastima, u nekim se trgovinama mogu vidjeti natpisi da prostor čuvaju - trgovački detektivi.
Angažiranjem licenciranih osoba na poslovima zaštite svoje trgovine, poslodavac dobiva ne samo podobnu i kvalificiranu osobu za obavljanje tih poslova, nego i zaštitarsku tvrtku koja je dužna nadoknaditi materijalnu štetu koju njihovi zaposlenici počine u obavljanju poslova privatne zaštite
Osim detektiva, u svrhu zaštite imovine nerijetko se angažiraju i portiri. Tu kategoriju, kao i kategoriju detektiva, Zakon o privatnoj zaštiti kao temeljni zakon kojim se uređuje način obavljanja djelatnosti zaštite osoba i imovine - ne prepoznaje. S obzirom da ga Zakon ne prepoznaje kao zaštitnu kategoriju, portir nema niti ovlasti primjene zakonom dopuštenih ovlasti. Dapače, baš kao i trgovački detektiv, svojim nezakonitim postupanjem prema kupcima i strankama snosi prekršajnu odgovornost.
Dakle, portir je osoba koja prima posjetitelje, daje im potrebne obavijesti te ih usmjerava u odgovarajuće urede. Kako se zaposlenici ne bi našli doslovce na "izvol’te" prema strankama i nenajavljenim posjetiteljima, portir je osoba koja sa strankama ostvaruje prvi kontakt. Osim toga, zadaća mu je voditi evidenciju dolazaka, izlazaka i odlazaka zaposlenika s posla, javljati se na telefonske pozive, zaduživati ključeve uredskih prostorija te, nerijetko, obavljati i poslove domara: brine o ispravnosti svih vrsta instalacija, obavlja manje popravke na tehničkim sredstvima i opremi...
S obzirom da postupanje prema počiniteljima štetnih radnji uvijek pretpostavlja ograničenja njihovih prava i sloboda, Zakon o privatnoj zaštiti isključivo čuvarima i zaštitarima daje ovlast zadiranja u prava i slobode osoba prema kojima se primjenjuju. Tako se odredbom članka 27. nabrajaju njihove ovlasti prema težini zadiranja u prava osoba prema kojima se primjenjuju, odnosno težini štetnih posljedica koje primjenom ovlasti mogu nastati.
Pravo na prisilu samo zaštitarima
Zaštitari i čuvari primjenjuju propisane ovlasti i uporabljuju sredstva prisile samo kad su ona nužno i jedino sredstvo postizanja cilja, a primjena ovlasti mora biti u razmjeru sa željenim ciljem. Načelo razmjernosti ima posebnu važnost kod uporabe sredstava prisile - moraju se primjenjivati postupno, od blažeg oblika prema težem. Pri primjeni ovlasti obavezni su poštivati temeljna ljudska prava i slobode.
Primjena svake ovlasti mora biti proporcionalna potrebama i okolnostima postupanja, a moguće posljedice ne smiju biti veće od posljedica koje bi nastupile u slučaju da ovlast nije primijenjena. Ali pri uporabi ovlasti, a naročito pri uporabi sredstava prisile, moguća su prekoračenja ovlasti, kao i njihova zlouporaba.
Nastojeći to svesti na najmanju moguću mjeru, Zakon propisuje da se primjena ovlasti osiguranja mjesta događaja, uporabe čuvarskog psa, uporabe tjelesne snage i uporabe vatrenog oružja mora naknadno analizirati te ocijeniti zakonitost i oportunitet postupanja.
Nadalje, osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su odmah izvijestiti policiju o svim spoznajama koje ukazuju na počinjenje kaznenog djela, na počinitelja ili na predmete koji su poslužili ili su nastali počinjenjem kaznenog djela, odnosno prekršaja s elementima nasilja. Isto tako, čuvar ili zaštitar može zadržati osobu za koju procijeni da može dati obavijesti važne za razjašnjavanje događaja te će o primjeni navedene ovlasti i razlozima za to bez odgode na pogodan način izvijestiti policiju, nakon čega će postupiti po njezinoj zapovijedi.
Sagledavajući sve navedene činjenice, poslodavac angažiranjem jedino ovlaštenih osoba - zaštitara ili čuvara na poslovima zaštite svoje trgovine - dobiva osobe, ne samo obučene i educirane za hvatanje počinitelja kaznenih djela u trgovinama, nego i osobe provjerene prošlosti. Osim toga, iza njega stoji i zaštitarska tvrtka koju Zakon obvezuje da u slučaju kad njihovi zaposlenici u obavljanju poslova privatne zaštite počine štetu, istu moraju i nadoknaditi.