Zamjenik novog glavnog ravnatelja policije Dražen Vitez pun je pohvala za odrađen policijski posao tijekom turističke sezone, naglašava da se, unatoč recesiji i većoj socijalnoj nesigurnosti, u Hrvatskoj ne bilježe nikakva povećanja stope kriminala – štoviše, već nekoliko godina broj kaznenih djela i prometnih nesreća - opada
Popis mogućih tema za razgovor s čelništvom Ravnateljstva policije nikad nije teško složiti. Štoviše, uvjereni smo da bi čak i običan puk usred noći mogao nabrojiti barem nekoliko pitanja policijskim šefovima. Razgovor s Draženom Vitezom, zamjenikom novog glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića, započeli smo ocjenom aktualnog sigurnosnog stanja u Hrvatskoj koja posljednjih mjeseci diše punim "turističkim" plućima, a zatim smo krenuli i na druge jednako važne teme – od opremljenosti i obučenosti policijskih djelatnika, preko odnosa zaštitara i policije pa sve do pitanja građanske samozaštite i najave Interprotexa koji samo što ne počne. Dražen Vitez držao se posve u skladu s prezimenom – viteški odgovorivši na sve naše upite.
Kako biste ocijenili ukupno sigurnosno stanje, posebice s obzirom na turističku sezonu koja je, eto, još u tijeku?
O sigurnosti tijekom turističke sezone mogu govoriti samo pohvalno. Naime, kad nam u sezoni preko graničnih prijelaza u državu uđe 40 milijuna putnika, kad nam na Jadranu boravi više milijuna turista, a mi pritom nemamo ozbiljnijih ekscesa koji bi narušili sigurnost tih ljudi, drukčije se i ne može govoriti. Imali smo vrlo dobru pripremu svih policijskih uprava, ali smo na obalu poslali i pomoć s kontinenta. Pritom želim naglasiti i suradnju sa šest stranih policija koja se i ove godine pokazala odličnom. Turisti iz tih zemalja oduševljeni su što kod nas mogu s nekim porazgovarati na materinjem jeziku. Imali smo i jednu odličnu akciju francuskih policajaca u Dubrovniku kad su uhitili Francuze koji su krali po kampovima i hotelima. Zaključno, dakle, stanjem sigurnosti svakako možemo biti zadovoljni. Vjerujem da će ovogodišnja razina sigurnosti biti svojevrsni model za iduće godine u kojima ćemo pokušati nadmašiti ovogodišnja postignuća.
Zar je sve bilo doista bajkovito, bez ikakvih problema?
Kao i svake godine, zabilježili smo teškoće u prometu. Pritom, jasno, mislim na prometne nesreće kojih je i ovoga ljeta bilo dosta. No moram reći da ove godine – prvi put otkako se sustavno prati stradavanje u prometu – u prvih sedam mjeseci imamo preko 100 poginulih osoba manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Unatoč postojanju 256 trgovačkih društava i 114 obrta tehničke zaštite, danas i dalje nedostaje znatan broj stručno osposobljenih zaštitara i čuvara
Dakle, u prvih sedam mjeseci 2009. na hrvatskim su cestama poginule 102 osobe manje nego u prvih sedam mjeseci 2008. godine! I iz toga je vidljiv trud policije, ali i napredak cestovne infrastrukture - otvorene su druge cijevi obaju tunela. I mi i HAC i HAK maksimalno smo se trudili kako bi se promet odvijao što tečnije i sigurnije. S tom je svrhom otvorena i naplatna postaja Demerje. Unatoč tom odličnom potezu, izgleda da naši i strani vozači ipak nisu bili dovoljno informirani o postojanju tog prijelaza za brzo plaćanje pa je on ovog ljeta ostao djelomice neiskorišten. To ćemo iduće godine svakako morati popraviti.
Inozemni stručnjaci ističu da su s recesijom i nezaposlenošću u neke države stigli i socijalni problemi kao što su rast stope kriminala, snažniji val zločina...Može li se reći da je tako i kod nas?
Ne, nipošto. Mi u Hrvatskoj zasad ne bilježimo nikakve trendove povećanja stope kriminala, ni u jednom njegovom segmentu. Sasvim obratno, gotovo su svi segmenti ili u padu ili u granicama normale. A ja sam čvrsto uvjeren da ćemo, kad nam "u sustav" u najskorije vrijeme uđe oko 2200 novih policajaca – 1100 već najesen, a 1100 iza Nove godine - maksimalno umiriti kriminal na našim ulicama, što će se ponajprije osjetiti na zagrebačkim ulicama.
Upravo je u tijeku projekt zapošljavanja novih 1117 policijskih službenika. Jeste li zadovoljni odzivom kandidata?
Da, MUP je za novu školsku godinu 2009./10. raspisao javni natječaj za upis 1117 polaznika u Program obrazovanja odraslih za zanimanje "policajac". Vjerujem da smo uspjeli zainteresirati mlade ljude da se prijave. Natječaj ima neke specifičnosti: 180 polaznika počet će sa školovanjem 15. listopada u Valbandonu kako bi na kraju bili primljeni u službu u PU istarskoj. Drugih 180 polaznika istoga će dana početi školovanje na Policijskoj akademiji u Zagrebu, ali će zatim njih 120 biti zaposleno u PU dubrovačko-neretvanskoj te njih 60 u PU primorsko-goranskoj. Riječ je o tri PU koje bilježe kroničan nedostatak policijskih službenika.
A što je s preostalim polaznicima?
Školovanje ostalih 757 polaznika počinje tek dogodine, 1. ožujka, također na Policijskoj akademiji, a bit će primljeni u službu u svim ostalim policijskim upravama, sukladno potrebama MUP-a. Podsjećam vas da se u okviru toga Programa obrazovanja, a temeljem provedenog natječaja MUP-a u školskoj godini 2008./09., u Odsjeku za policijsku obuku na Policijskoj akademiji školuje ukupno 2141 kandidat. Oni su podijeljeni u dvije skupine – prva od 3. studenoga 2008. do kraja listopada ove godine, a druga od 2. ožujka ove godine do kraja veljače 2010. Ti će kandidati biti primljeni u službu kad uspješno završe školovanje te će biti raspoređeni u službu po svim PU-ima, ovisno o potrebama i kadrovskoj nepopunjenosti.
Pljačka banke u Sesvetama kao najgori zločin ove godine, potaknuo je i pitanje razine sigurnosti u bankama. Kako dodatno podići sigurnost u tim i drugim novčarskim institucijama?
Kriminalitet na štetu tih objekata, posebice razbojništva, zahtijeva povećanje mjera zaštite. Osobito su kritični prijenos, tj. prijevoz gotovog novca u ili iz novčarske institucije. Ako aludirate na videonadzor, korist od korištenja tog oblika tehničke zaštite pri otkrivanju počinitelja izravno ovisi o tehničkim i drugim kvalitativnim aspektima pri odabiru i instalaciji takvih uređaja. No, za učinkovitije korištenje mjera tehničke zaštite njih treba međusobno kombinirati. Uzmemo li za primjer prijenos novca i drugih vrijednosti, tad u vidu moramo imati i važnost uporabe elektrokemijskih ili spremnika s GPS-uređajima.
Suradnja kod zaštite objekata koji posluju s gotovinom i vrijednostima ovisi o spremnosti odgovornih osoba u tim novčarskim institucijama pa prihvate naše savjete i upute. Za razliku od novčarskih institucija u privatnom vlasništvu, institucije u državnom vlasništvu – da spomenem samo Hrvatsku narodnu banku, Hrvatsku poštu, Hrvatsku lutriju i Finu – načelno podržavaju suradnju s MUP-om i skloni su kontaktima i radnim sastancima.
Odnosi zaštitarskih djelatnika s policijom su korektni, s međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem, no tu suradnju svakako moramo i možemo unaprijediti
Nažalost, međutim, s obje te kategorije dolazi do problema kod operacionalizacije konkretnih zaštitnih i samozaštitnih mjera. Mi u policiji iz iskustva tvrdimo da je uzrok tome navika krivog shvaćanja potrebe za sigurnošću. Kod njih, naime, prevladava težnja da se razina mjera sigurnosti drži na zakonskom minimumu, pa čak i niže, umjesto da neprestano unaprjeđuju postojeće i razvijaju dodatne mjere. Pritom je očit i relativno pasivan odnos osiguravajućih kuća koje ne konzumiraju u potpunosti svoju ulogu sukreatora sigurnosnih mjera i cilj smanjenja rizika.
U konačnici je, međutim, od ključne važnosti osposobljenost zaštitarskih djelatnika i korisnika, tj. zaposlenika novčarskih institucija, jer se uslijed nepravilnog postupanja izlažu većem riziku od napada. A tada i tehničke mjere zaštite znatno gube na važnosti.
Kad već spominjete zaštitare, u kojoj je mjeri policija zadovoljna suradnjom sa zaštitarskim tvrtkama?
Zaštitari, čuvari i zaštitari-tehničari zbog prirode su svog posla, ali i zbog zajedničkih ciljeva, obostrano upućeni na policijske službenike. Obje se te vrste poslova, tj. uloge u području sigurnosti, međusobno nadopunjuju pa se i suradnja podrazumijeva. Ukupno gledano, rekao bih da su odnosi zaštitarskih djelatnika s policijom korektni, s međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem. No kao i kod policijske opreme, i tu postoji prostor za poboljšanje. Suradnju bismo morali unaprijediti jer se, nažalost, povremeno pojave lakši ili teži slučajevi nedostatne koordinacije i operativnosti, pa čak i nezakonitosti. Podsjećam da je upravo u slučaju pljačke poslovnice "RBA" u Sesvetama protiv zaštitarske tvrtke podnijet i optužni prijedlog.
Policijski službenici i zaštitarski djelatnici surađuju na više isprepletenih područja. Kad govorimo o obrascu i nadzoru policijskih službenika, morate znati da oni samostalno smiju obavljati samo nadzorne preglede koji se dijele na dvije osnovne vrste – nadzorni pregled u radu zaštitara te pregled novčarske institucije. Kad pregledavaju zaštitara ili čuvara provjeravaju njegovu ispravnost u radu, što čine uvidom u njihove temeljne isprave kao što su čuvarska iskaznica i radni nalog ili pak plan osiguranja, a zatim i usporedbom sa zatečenim stanjem. Nakon takvog pregleda policajac mora popuniti Izvješće o nadzornom pregledu u radu zaštitara ili čuvara, pri čemu je potreban i supotpis, uz eventualne njegove primjedbe, samog zaštitara ili čuvara. Što se tiče pregleda novčarskih institucija, on je ograničen na poslovne prostore štedionica, poštanskih ureda Hrvatske pošte kao i na mjenjačnice, poslovnice Hrvatske lutrije, kladionice, štedno-kreditne zadruge i automat-klubove. Policijski službenici tamo, međutim, samo smiju utvrditi postojanje i cjelovitost sustava tehničke zaštite, ali bez utvrđivanja njihovih tehničkih karakteristika, te o tome sastavljaju Izvješće.
Utvrde li se ikakve nepravilnosti, Izvješće se obvezatno dostavlja Inspektoratu unutarnjih poslova koji može pokrenuti inspekcijski i upravni nadzor, ili potaknuti prekršajni postupak.
Zaštitari i policija surađuju i kod pratnje novca...
Točno, ta se suradnja provodi u sklopu posebnih operativnih akcija koje, s obzirom na vrstu potencijalnog objekta napada i očekivanu razinu zločinačke energije počinitelja kaznenog djela, dijelimo na složene i jednostavne. Među složene spada suradnja nakon uočavanja novog pojavnog oblika razbojništava – npr. oružanih prepada na oklopljena vozila za prijevoz novca. Takve akcije izravno ovise o tijesnoj suradnji i povjerljivosti s većim zaštitarskim tvrtkama koje se bave prijevozom novca kao što su Sokol Marić, AKD Zaštita, Zvonimir Security i Zaštita Zagreb. Od ostalih manje složenih akcija ističem akcije koje se odvijaju ciklički, a tiču se jačanja sigurnosti poslovnica i klijenata Hrvatske pošte i Hrvatske poštanske banke pri isplati mirovina, osobito tijekom podjele tzv. umirovljeničkog duga. U više smo navrata provodili i manje akcije s ciljem jačanja razine zaštite listonoša, dakle, djelatnika HP-a u vrijeme podjele mirovina.
U tijeku su razgovori o izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti. Kakva rješenja možemo očekivati, budući da su izmjene tog zakona – prijeko potrebne?
Slažemo se da se nakon šest godina praktične primjene tog Zakona iskristalizirala potreba za njegovim izmjenama i dopunama. Svi smo svjedoci naglog razvoja zaštitarske djelatnosti tijekom ovih godina, što je rezultiralo većim brojem zaštitarskih subjekata s odobrenjem za obavljanje poslova privatne zaštite. No unatoč postojanju 256 trgovačkih društava i 114 obrta tehničke zaštite, danas u Hrvatskoj i dalje nedostaje znatan broj stručno osposobljenih zaštitara i čuvara. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti izrađuje Radna skupina u okviru Uprave za pravne i inspekcijske poslove MUP-a s kojom Ravnateljstvo policije aktivno surađuje dajući mišljenja i prijedloge. Naša je namjera da time s jedne strane to područje uredimo što kvalitetnije, a s druge da u nekim situacijama kao što je npr. izdavanje dopuštenja za čuvare, olakšamo poslovanje tih gospodarskih subjekata. Na novčarske institucije, zaštitarske tvrtke, osiguravajuća društva i ostale subjekte koji izravno ili neizravno sudjeluju u provođenju mjera sigurnosti, treba kroz pravnu i savjetodavnu ulogu tijela državne vlasti utjecati im na svijest o potrebi da sigurnost shvate kao jedan od važnijih čimbenika kvalitete svoga poslovanja. Stoga bi novac uložen u sigurnost trebali shvatiti kao dugoročno isplativu investiciju. Svim subjektima koji sudjeluju u provođenju privatne zaštite ili se koriste takvim uslugama, ovim putem poručujem da mogu računati na daljnju suradnju s policijom jer svi imamo isti cilj - ostvariti zadovoljavajući stupanj sigurnosti.
Još je tek nekoliko dana ostalo do početka 9. izdanja Interprotexa, jedinog međunarodnog sajma zaštite osoba i imovine koji se održava u Hrvatskoj. S kakvim očekivanjima MUP ove godine sudjeluje na Sajmu?
Kao što ste i sami rekli, to je naš jedini specijalizirani sajam zaštite. Sa stručnog, ali i policijskog stajališta, njegova iznimna vrijednost i važnost leže u činjenici što okuplja brojne tvrtke koje djeluju na području zaštite osoba i imovine. Na sajmu se kroz prezentacije najnovijih dostignuća suvremene tehnologije i elektronike, ne samo stručnoj, već i široj javnosti nudi uvid u najnovije mogućnosti zaštite osoba i imovine. MUP je stoga i ove godine sa zadovoljstvom preuzeo ulogu visokog pokrovitelja Interprotexa. Mi smo ili domaćini ili gosti na svim tematskim predavanjima i savjetovanjima, jer želimo široj javnosti pokazati sve mogućnosti zaštite i samozaštite. Sajam je odličan način promocije sigurnosti kao jednog od triju prioriteta hrvatskih građana. Ove godine očekujemo i povećanje broja sudionika i broja posjetitelja, kao i još kvalitetniju opremu...
Kod spomena šire javnosti mislite, jasno, na obične građane. Koliko pozornosti policija pridaje promociji samozaštite hrvatskih građana?
Nastojimo sustavno poticati svijet građana o potrebi samozaštitnog ponašanja jer je nesporna činjenica da ljudi često postanu žrtve imovinskih kaznenih djela upravo zbog nepažnje. Najčešći su primjeri nezaključavanje vozila, ostavljanje vrijednosti na vidljivim mjestima, nepostavljanje sustava zaštite u vozilima kao što su alarmi i multi-lock uređaji, nošenje novčanika na vidljivom mjestu, ostavljanje domova bez nadzora tijekom odmora ili čak govorne poruke na telefonskoj sekretarici da su otputovali na godišnji... Policija upravo zato maksimalno potiče osnivanje Vijeća za prevenciju na razini gradova i općina.
Koliko je vijeća dosad osnovano?
Već više od 100. Njihova je temeljna uloga da kroz zajednički rad svih ključnih osoba na nekom području prepoznaju potrebe i sigurnosne probleme koje treba rješavati. Osim toga, sukladno mogućnostima i uz potporu lokalne zajednice, diljem države osnivaju se i informativni centri za prevenciju. Oni već postoje u Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu, Dvoru, Bjelovaru... To su centri u kojima rade policijski službenici, ali su izdvojeni iz policijskih objekata. Zainteresirani građani od njih mogu dobiti sve bitne podatke o mogućim oblicima samozaštite, a istodobno se tiskaju i dijele i razni informativni leci. Sudeći po dosadašnjim iskustvima policajaca, ali i građana, vjerujemo da smo na dobrom putu. Dobra međusobna komunikacija bitna je za održavanje povoljnog stanja sigurnosti na svim razinama – od općinske do državne.