Eccos Smart City Enablement Platform je proizvod našeg dugogodišnjeg promišljanja i strateške orijentacije na razvoj i implementaciju visokotehnoloških rješenja za integraciju različitih inteligentnih sustava. Radi se o jedinstvenoj platformi koja omogućava učinkovitije funkcioniranje gradske uprave i podiže razinu javne sigurnosti
Mr. sc. Ivan Bilać, dipl. ing. el. od 2016. godine radi u tvrtki Eccos inženjering d.o.o. na poslovima direktora prodaje. U Eccosu primjenjuje svoje bogato radno iskustvo, prvenstveno na ugovaranju i implementaciji rješenja za integraciju sustava tehničke zaštite te pametnih rješenja za gradove.
Kako se situacija s pandemijom odrazila na poslovanje Eccosa u segmentu prodaje, na domaćem i na inozemnim tržištima?
Odrazila se na poslovanje Eccosa na svim tržištima na kojima poslujemo: domaće tržište, tržišta regije i tržišta država EU. Ako promatramo segment prodaje, na domaćem tržištu uočavamo značajno usporavanje ugovaranja od početka provođenja mjera sprječavanja širenja epidemije. Iako smo od proglašenja pandemije ugovorili nekoliko značajnih projekata, kao što su Implementacija sustava tehničke zaštite na objektima GHE Senj i GHE Vinodol te Izgradnja svih elektro sustava u Eurospin trgovinama u Samoboru i Velikoj Gorici, većina naših korisnika odlučila je odgoditi realizaciju planiranih projekata na određeno vrijeme (ili do smirenja situacije s pandemijom ili za sljedeću godinu). Ono što je dobro za Eccos kao tvrtku a i za cjelovitu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, je da se velika većina ugovorenih projekata realizira u manje-više planiranom opsegu i vremenskim rokovima (zastoj na realizaciji ugovorenih projekata imali smo u nekoliko tjedana nakon potresa u Zagrebu, ali su se aktivnosti u punom opsegu nastavile u najranije mogućem vremenu).
Na regionalnom tržištu, situacija s prodajom je prvenstveno ovisila o situaciji s epidemijom u pojedinoj zemlji, tako da smo se primjerice na početku epidemije u Hrvatskoj orijentirali na Crnu Goru te smo prije njihovog lockdowna (krajem trećeg mjeseca) uspjeli ugovoriti određene poslove koji se upravo izvode: oprema se priprema i konfigurira u Zagrebu te uskoro šalje u Crnu Goru.
U Srbiji smo prije početka pandemije ugovorili jedan projekt (konkretno na zračnoj luci Nikola Tesla u Beogradu) te smo ga u suradnji s lokalnim partnerom u potpunosti uspješno izveli tijekom izvanrednog stanja u toj zemlji. Budući da je zračna luka zatvorena za komercijalne letove, koncesionar se odlučio takvu situaciju iskoristiti te izvoditi radove na implementaciji sustava koji mogu značajno utjecati na protočnost kretanja putnika na zračnoj luci u uobičajenim uvjetima te s uobičajenim brojem putnika. Nakon uspješnog završetka inicijalnog projekta s istim korisnikom smo u svibnju ugovorili i proširenje implementiranog sustava, a realizacija ovog posla planirana je u kolovozu. U Bosni i Hercegovini smo imali usporavanje prodajnih aktivnosti tijekom posljednja dva (korona) mjeseca, ali od druge polovice svibnja vidimo ponovno pojačanje tržišnih aktivnosti te su određeni projekti (koji su trebali biti ugovoreni u vrijeme korone) u zadnjoj fazi ugovaranja.
Kada promatramo tržišta zemalja EU na kojima smo prisutni (prvenstveno Njemačka i Belgija), tu se vidi puno veće usporavanje te su praktički sve naše prodajne aktivnosti u tim zemljama od početka pandemije gotovo potpuno zaustavljene, a realizacija ugovorenih poslova u Belgiji se kontinuirano odvijala. Ono što nam u ovom trenutku daje optimizam je činjenica da su nas naši partneri i korisnici kontaktirali odmah po početku popuštanja mjera u njihovim zemljama te najavili obnavljanje prodajnih aktivnosti te realizaciju zajedničkih projekata u skorije vrijeme.
U kojoj mjeri zatvaranje vanjskih i unutarnjih granica usporilo Eccosove projekte u Hrvatskoj i drugim državama?
Što se tiče realizacije ugovorenih projekata, došlo je do određenog usporavanja, ali ne toliko velikog da značajnije utječe na cjelokupno poslovanje. Isporuka određenih roba bila je nešto duža nego što je bilo uobičajeno prije korona krize, bilo je teže organizirati i duže je trajao transport djelatnika, pogotovo na lokacije u inozemstvu. Treba napomenuti da su djelatnici koji su dolazili iz inozemstva, odnosno po dolasku u inozemstvo morali ići u samoizolaciju, te za vrijeme trajanja samoizolacije nisu mogli u potpunosti obavljati svoje poslove (zbog nemogućnosti slobodnog kretanja).
Zatvaranje unutarnjih granica u Hrvatskoj, zbog uvedenih prvo propusnica, a zatim i e-propusnica nije imalo toliko značajan učinak.
Određeni učinak na usporavanje projekata izazvao je zagrebački potres. Zbog potresa su neki naši ključni projekti za ovu godinu (izvođenje elektroinstalacija na KB Sv. Duh, rekonstrukcija i dogradnja sistem sale za APIS IT i još neki) bili potpuno zaustavljeni na određeni period koji, srećom, nije predugo trajao.
Na sve ove nedaće gledamo kao na izazove na koje svojim znanjem i trudom moramo odgovoriti na najbolji mogući način, a ono što nam je jako bitno da se nitko od naših djelatnika nije, uz maksimalno odgovorno obavljanje svojih poslova, zarazio bolešću COVID-19.
Kakvi su planovi realizacije Eccosove prodaje do kraja ove godine, i u kojim sektorima i područjima? Gdje ste trenutno najangažiraniji u ponudi i razvijanju projekta?
S obzirom na situaciju s korona virusom, korigirali smo naše inicijalne planove za ovu godinu. No i pored smanjenja plana realizacije, s obzirom na trenutnu situaciju, zadovoljni smo jer i dalje planiramo imati povećanje realizacije u odnosu na prošlu godinu. U slučaju značajnije promjene cjelovite situacije u zemlji, regiji i EU, odgovorit ćemo na najbolji način na izazove i po potrebi korigirati planove. To se prvenstveno odnosi na našu (Hrvatska) spremnost na eventualni drugi val pandemije, ali spremni smo odgovoriti i na druge izazove pa i na povećanu potrebu za našim rješenjima.
U ovoj situaciji do izražaja dolazi diversifikacija našeg poslovanja te mogućnost realizacije različitih složenih elektroinženjering projekata od npr. sustava tehničke zaštite specifične namjene za kojima u ovom trenutku vlada velika potražnja (mjerenje temperature osoba koje ulaze u određeni prostor kakav smo implementirali za A1 Hrvatska d.o.o. na dvije njihove lokacije u Zagrebu) do razvoja i implementacije aplikativnog rješenja za razmjenu podataka o prometu (Datex II) koji upravo implementiramo za koncesionara BINA Istra u Regionalnom centru nadzora i upravljanja prometom - Učka. S obzirom na situaciju na tržištu, orijentirat ćemo se na nuđenje i implementaciju rješenja čija je prodaja i implementacija manje ovisna o situaciji s korona virusom (dugoročni projekti na željeznicama, auto/cestama i slično) te rješenja koja se koriste za učinkovitiju borbu protiv korona virusa. Naravno, koliko god nam prilike to budu omogućavale, maksimalno ćemo se angažirati na prodaji našeg cjelokupnog portfelja.
U koje je fazi Eccosovo širenje na tržište EU, budući da u Bruxellesu razvijate poslovanje? Kakvi su vam planovi na tržištima zemalja EU, gdje vidite prostor za proboj?
Osim belgijskog tržišta na kojem smo već napravili značajan iskorak, naše prodajne aktivnosti orijentirali smo na tržišta njemačkog govornog područja, prvenstveno Njemačku.
U Njemačkoj radimo na pripremi određenih projekata implementacije sustava za upravljanje u zgradarstvu, budući da smo prije početka pandemije na tom segmentu i na tom tržištu prepoznali potražnju veću od ponude. Iako je činjenica da su se ove aktivnosti zbog pandemije praktički zaustavile, na osnovu informacija koje dobivamo od naših partnera u Njemačkoj još uvijek planiramo i tijekom ove godine realizirati neke od projekata.
Naše prodajne aktivnosti nastavljaju se i u Belgiji, a ugovaranje konkretnih projekata (djelom i zbog korona krize) planiramo u sljedećoj godini. Na belgijskom tržištu (a i na drugim tržištima država EU), primarni cilj nam je u sljedećem razdoblju proširiti bazu korisnika naše platforme za integraciju sustava tehničke zaštite Epsimax.
U skladu s ovim aktivnostima je i skoro potpisivanje ugovora o implementaciji Epsimaxa u IKEA prodajnom centru u Ljubljani. Nedavno smo dobili odluku investitora da smo, u suradnji sa slovenskim partnerom, odabrani za implementaciju cjelovitog rješenja tehničke zaštite čije je središnje mjesto Epsimax.
Uz Epsimax i neka druga programska rješenja Eccosa koja su već godinama u promjeni, jedan od vaših brendova koji nudite tržištu je platforma ESCEP - Eccos Smart City Enablement Platform. Koje su mogućnosti ESCEP-a u budućnosti, kao programskog rješenja namijenjenog pametnom gradu? Gdje je ESCEP našao primjenu?
Eccos Smart City Enablement Platform je proizvod našeg dugogodišnjeg promišljanja i strateške orijentacije na razvoj i implementaciju visokotehnoloških rješenja za integraciju različitih inteligentnih sustava. Radi se o jedinstvenoj platformi koja omogućava učinkovitije funkcioniranje gradske uprave i podiže razinu javne sigurnosti.
S jedne strane, implementacijom ove platforme gradske uprave osiguravaju optimalno korištenje postojećih gradskih resursa te odgovarajuću brigu za siguran i održiv okoliš, a s druge strane, građanima i posjetiteljima gradova korištenje ove platforme omogućava bolje razumijevanje njihovih potreba te pruža pristup personaliziranim informacijama o svim dostupnim uslugama. Može se reći da ESCEP služi za neograničenu razmjenu podataka iz različitih povezanih sustava pružajući univerzalno sučelje za programska i strojna rješenja različitih proizvođača koje prvenstveno koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici procesa u svakodnevnom funkcioniranju grada.
Zbog naše dugogodišnje uspješne djelatnosti implementacije sustava za kontrolu i naplatu parkinga (na uličnim i van uličnim parkiralištima), naše dosadašnje implementacije pretežno su vezane uz optimizaciju upravljanja, naročito u gradovima ograničenim parkirališnim prostorom te centralizaciju upravljanja parkirališnim sustavima različitih proizvođača.
Slikovit primjer primjene ove platforme je grad Poreč gdje se ESCEP platforma koristi za regulaciju ulaza motornih vozila u pojedine dijelove grada. Tu se radi o pješačkoj zoni grada Poreča u kojoj je mogućnost prometovanja motornim vozilima nužna (dostava za trgovine i ugostiteljske objekte, stanari, korisnici vrtića, ...), ali je taj promet potrebno maksimalno regulirati. Naše rješenje omogućava cjelovito upravljanje pravima pojedinih korisnika (dozvoljeno vrijeme ulaska i trajanje zadržavanja u pješačkoj zoni), dozvolu, odnosno zabranu ulaska u pješačku zonu pojedinom korisniku u skladu s njegovim pravima, penaliziranje u slučaju nepoštivanja definiranih pravila, videonadzor te nadzor rada svih ugrađenih elemenata sustava (rampe, čitači, kamere, …). Kroz realizaciju ovog projekta povezali smo naše dvije platforme Epsimax i ESCEP i omogućili da se kroz jedinstveno korisničko sučelje može nadzirati i prometna i sigurnosna situacija u gradu, što je funkcionalnost interesantna velikom broju korisnika/gradova.
Prema povratnim informacijama koje imamo od korisnika, iznimno su zadovoljni primjenom rješenja koje im je olakšalo poslovanje, ubrzalo svakodnevne poslovne procese te pomoglo u smanjenju prometa u pješačkoj zoni, a zadovoljstvo implementiranim rješenjem dijele i građani i turisti.
Funkcionalnost koju mnogi korisnici prepoznaju kao iznimno bitnu je mogućnost vođenja podataka o korisnicima različitih usluga na jednom mjestu što uvelike olakšava pružanje i naplatu usluga koje gradska uprava i poduzeća u vlasništvu gradova pružaju svojim građanima ali i turistima.
Kakva je budućnost pametnog grada ako to pitanje promatramo od ideja, preko planiranja pa do realizacije i primjene? Je li je koncept pametnog grada još uvijek preskup za hrvatske gradove?
Pojam pametnog grada prije svega treba promatrati kao koncept koji osigurava održivost razvoja gradova u dužem periodu. Kada ga tako promatramo, budućnost koncepta pametnog grada je neupitna. Naglasio bih da je primjena komunikacijskih i informacijskih tehnologija u razvoju gradova jedini način da se osigura ne samo kvaliteta života kakvu danas imamo u gradovima, nego i podizanje kvalitete života u gradovima u budućnosti.
Rješenja poput naše platforme ESCEP omogućavaju smanjenje prometa, smanjenje zagađenja, skraćivanje vremena potrebnog za obavljanje određenih aktivnosti u gradu, skraćivanje vremena čekanja, konzumiranja te plaćanja gradskih i drugih usluga, skraćivanje vremena provedenog u vozilu i slično. Također, građanima su kroz različite kanale dostupne sve potrebne informacije od strane gradske uprave za lagodan i kvalitetan život u gradu.
Ako promatramo potrebne investicije u gradovima da bi postali pametni te benefite i uštede koje se kroz određeno vrijeme postižu primjenom pametnih rješenja, svi zajedno možemo zaključiti da je odnos uloženo - dobiveno u pametna rješenja izvrstan te da se primjenom ovakvih rješenja, kroz povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova, pojeftinjuju troškovi funkcioniranja gradova, gradskih uprava i gradskih poduzeća. Uzevši u obzir navedeno te činjenicu da se primjenom pametnih rješenja podiže kvalitete života i porast zadovoljstva kvalitetom života u gradu, ulaganje u pametne gradove je ne samo opcija, nego i nužnost.
Dražen Najman