Mi trebamo biti glavni nositelji struke zaštite i sigurnosti

[ Dražen Najman ]

Pod sloganom "Inženjeri sigurnosti, uzmite sudbinu struke u svoje ruke" sudionici Prvog hrvatskog sabora inženjera sigurnosti, održanog sredinom listopada u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, javnosti su ukazali na niz problema struke koja u Hrvatskoj danas okuplja oko 2000 inženjera sigurnosti. Tijekom skupa težište rasprave stavljeno je na pitanja školovanja i zapošljavanja inženjera sigurnosti, njihov status u propisima sigurnosti te na potrebu komorskog organiziranja povezanu s problematikom i statusom članova sigurnosnog menadžmenta u praksi.

Broj 2000 govori sam za sebe
Sve je to ponukalo Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti (HDIS) na ‘prvo’ okupljanje struke na nacionalnoj razini, a da su u svojoj namjeri i uspjeli bilo je vidljivo već na početku Sabora - kongresni prostor ispunilo je oko 350 inženjera sigurnosti, uzvanika, gostiju, predavača i predstavnika domaćih i inozemnih tvrtki s područja sigurnosti i zaštite.
"Oko 2000 inženjera sigurnosti respektabilan je broj glavnih nositelja struke sigurnosti, kako danas, tako i u budućnosti. Njihovi brojni problemi povezani s mogućnošću rada i statusom inženjera sigurnosti u praksi rezultirali su potrebom za organiziranjem ovakvog zajedničkog sabora, u svrhu rasprave i javnog isticanja zahtjeva i smjernica stručnog i društvenog napretka inženjera sigurnosti, a time i struke sigurnosti u cjelini", istaknula je u pozdravnom govoru predsjednica HDIS-a Liljana Dolšak, ujedno na čelu organizacijskog odbora Sabora organiziranog pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, MUP-a, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Državnog inspektorata, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge sindikata, Hrvatske vatrogasne zajednice, Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Koordinacije sindikalnih središnjica i Ureda za socijalno partnerstvo u RH, te pod medijskim pokroviteljstvom Zaštite.

Bogata tradicija školovanja
"Školovanje inženjera sigurnosti u Hrvatskoj ima bogatu tradiciju, a izvodi se u kontinuitetu već 48 godina čime se može pohvaliti malo zemalja u svijetu. Studij sigurnosti u Hrvatskoj ustrojavaju i izvode u skladu s bolonjskim modelom tri visokoškolske ustanove u Zagrebu, Karlovcu i Rijeci, što je posve usklađeno sa stajalištima Europske agencije za sigurnost i zaštitu zdravlja te strateškim ciljevima utvrđenim nacionalnim programom zaštite zdravlja i sigurnosti na radu na koju RH obvezuju Konvencija MOR-a, nacionalno zakonodavstvo i smjernice EU-a", rekao je u uvodnom predavanju o povijesti školovanja inženjera sigurnosti u Hrvatskoj prof. Nenad Kacian, upravitelj Visoke škole za sigurnost.
Kacianu su kolege na Saboru, još dok je stajao za govornicom, uručile nagradu za životno djelo u području obrazovanja inženjera sigurnosti. Podsjećajući na polustoljetnu tradiciju školovanja inženjera sigurnosti obuhvatio je sve, od rješenja Izvršnog vijeća SRH iz 1962. godine o osnivanju Više tehničke škole za sigurnost na radu, pa do akademske godine 2010/2011. u kojoj su pokrenuti specijalistički stručni studiji.
Na Kacianovo izlaganje nadovezala su se izlaganja o školovanju inženjera sigurnosti na Veleučilištu u Karlovcu, osnovanom Vladinom Uredbom 1997. godine, zatim na Veleučilištu u Rijeci, također osnovanom u drugoj polovici 90-ih godina 20. stoljeća, te na Visokoj školi za sigurnost s pravom javnosti u Zagrebu, specifičnoj po izvođenju terenske nastave na kojoj se neki studenti prvi puta osobno upoznaju s organizacijom, uvjetima i načinom obavljanja poslova zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite osoba i imovine ili zaštite okoliša kod pravne osobe.
 Učenju i komunikaciji na VŠS-u, istaknuto je na Saboru, uvelike pomaže korištenje sustava Infoeduk@, dok su izvannastavne aktivnosti studenata i nastavnika rezultirale osnivanjem HDIS-a, organiziranjem stručno-znanstvenih skupova "Čovjek i radna okolina" i "Menadžment i sigurnost" te suradnjom s drugim obrazovnim ustanovama, osobito na zajedničkim istraživačkim projektima.

"Kakva nam komora treba?"
Treća saborska sekcija "Status inženjera sigurnosti u propisima sigurnosti" ponudila je nekoliko aktualnih stručnih predavanja, tim više što su autori pojedinih tema ponudili i prijedloge za unaprjeđenje statusa inženjera sigurnosti. Tako su Sanja Miketić Curman iz tvrtke Valoviti papiri Dunapack i Josip Taradi iz Međimurskih voda obradili problematiku statusa inženjera sigurnosti u propisima zaštite na radu, dok je Maja Pavelić iz AKD-a govorila o statusu inženjera u propisima zaštite od požara. Neven Szabo iz Službe za vatrogastvo DUZS-a dotaknuo se statusa u propisima i sustavu vatrogastva, a Miketić-Curman progovorila je o statusu inženjera u propisima zaštite okoliša. Na kraju tog konferencijskog modula Darko Palačić iz VŠS-a u svom je predavanju zaključio da je "status inženjera sigurnosti u propisima privatne zaštite nedostatno i stručno nepravilno zastupljen, pri čemu treba promijeniti postojeće odredbe propisa o potrebnoj tehničkoj struci osoba koje obavljaju određene poslove sigurnosti, kao i konkretizirati koja su stručna zvanja nužna".
Iako je na Saboru, zbog nepredviđenih okolnosti, izostalo predavanje Davorina i Kaće Kacian o problematici zapošljavanja inženjera sigurnosti, u doba gospodarske recesije jedne od svakako najzanimljivijih tema, Palačić i Dolšak razmotrili su potrebu komorskog organiziranja inženjera sigurnosti, uz poziv da je "osnivanje komore nužno i neosporno".
Pritom je razmatrano više prijedloga - komora stručnjaka zaštite na radu, komora stručnjaka sigurnosti, komora sigurnosti, komora inženjera sigurnosti - , no u konačnici se detaljno obrazlažu dvije mogućnosti komorskog organiziranja, i to prema prijedlozima Zakona o Hrvatskoj komori inženjera zaštite na radu i Zakona o Hrvatskoj komori inženjera sigurnosti na radu. Osnovni problem komorskog organiziranja inženjera sigurnosti, istaknuto je na Saboru, definitivno proizlazi iz interdisciplinarnosti područja sigurnosti jer se njime bave osobe različitih struka i različitih zvanja, no približavanjem EU-u nužno je kvalitetno urediti i to područje. Osim toga, komorsko organiziranje pomoći će da se tržištu obavljanja poslova sigurnosti na radu uredi i definira status inženjera sigurnosti.
U posljednjem konferencijskom bloku prije otvaranja rasprave i donošenja Deklaracije inženjera sigurnosti, Antun Matija Filipović s VŠS-a sažeto je predstavio istraživanje problematike rada i statusa inženjera sigurnosti provedeno tijekom rujna 2010. pomoću javne, dobrovoljne i anonimne online ankete u kojoj je sudjelovalo 333 ispitanika. Autor je kroz više od 70 tablica statistički obradio razna pitanja i odgovore te je na kraju naznačio da je u Hrvatskoj, sudeći po istraživanju, 85 posto inženjera sigurnosti zaposleno, dok ih je 15 posto trenutačno nezaposleno.

Sljedeći Sabor – za pet godina
"Spoznaja o nezaposlenim kolegama", naglasio je Filipović, "može se obrazložiti aktualnom gospodarskom krizom. No, moguće je zaključiti da bi dosljednom provedbom zahtjeva propisa o zapošljavanju stručnjaka sigurnosti u praksi, problematika nezaposlenosti inženjera sigurnosti mogla biti potpuno riješena, uz ostvarenje osnovnog stručnog uvjeta za razvoj sigurnosti".
Na samom je kraju Sabora, nakon rasprave i nekoliko konkretnih prijedloga, predsjednica HDIS-a Liljana Dolšak sve nazočne inženjere sigurnosti pozvala da u idućem razdoblju sudjeluju u unaprjeđenju struke kao cjeline, a sazivanje Drugog hrvatskog sabora inženjera sigurnosti najavila je za - pet godina.

Deklaracija hrvatskih inženjera sigurnosti Mi, hrvatski inženjeri sigurnosti, okupljeni na Prvom hrvatskom saboru inženjera sigurnosti, 20. listopada 2010. u Zagrebu, nakon rasprave o svim ključnim pitanjima statusa te stručnog i društvenog napretka inženjera sigurnosti, kao glavnih stručnih nositelja struke sigurnosti, u zaključku javno ističemo, s ciljem boljitka sigurnosti ljudi, imovine i okoliša, sljedeća naša stručna načela, smjernice i zahtjeve: Inženjeri sigurnosti svojim stručnim visokoškolskim obrazovanjem, iskustvom u praksi sigurnosti i stalnim stručnim usavršavanjem stječu potpunu stručnu kompetenciju za obavljanje i vođenje svih stručnih poslova zaštite na radu, zaštite od požara i vatrogastva, zaštite okoliša i privatne tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine. Sva suvremena područja sigurnosti ljudi, imovine i okoliša inženjeri sigurnosti u timovima ili samostalno, trebaju voditi na načelima integralne sigurnosti, postižući tako jedinstvenost, uspješnost i ekonomičnost sigurnosti. Od zakonodavca zahtijevamo zakonsko određivanje inženjera sigurnosti kao glavnog nositelja struke sigurnosti i zaštite u svim nadležnim propisima zaštite, u skladu s našim stručnim nazivima i stručnim znanjima. S tim u vezi također zahtijevamo da nadležna ministarstva pri formiranju radnih skupina za izradu zakona i podzakonskih akata iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i vatrogastva, zaštite okoliša te privatne tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine imenuju najmanje jednog inženjera sigurnosti. Od poslodavaca očekujemo, uz našu stručnu pomoć, dosljednu provedbu svih propisanih pravila zaštite, te zapošljavanje inženjera sigurnosti i zaštite na stručnim poslovima sigurnosti i zaštite. I to, jednako u privatnim tvrtkama i ustanovama, kao i u državnim i javnim organizacijama. Od svih drugih zainteresiranih strana, počevši od radnika i radničkih organizacija, drugih struka i organizacija, do najšire javnosti, očekujemo podršku za gospodarsko i društveno vrednovanje sigurnosti i njezino stalno unaprjeđivanje. Jednako kao i druge struke, posebno inženjerske, i inženjeri sigurnosti i zaštite trebaju se, kroz ovlaštene pravne i fizičke osobe za obavljanje određenih ovlaštenih poslova sigurnosti i zaštite, organizirati u strukovnu komoru inženjera sigurnosti i zaštite. Za hitni ustroj naše strukovne komore tražimo od nadležnih državnih institucija brzo donošenje zakonske i druge regulative, na temelju naših stručnih prijedloga.