Grad alkara ponovno je najsigurniji hrvatski grad

Tri godine zaredom, Sinj je najsigurniji hrvatski grad. Nakon Sinja na ljestvici najsigurnijih gradova na visokom drugom mjestu je Požega, slijede Đakovo, Vukovar i Samobor. Pokazuju to rezultati najnovije analize o sigurnim gradovima u Hrvatskoj koju je proveo časopis Zaštita u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb. 

U našoj analizi obuhvatili smo gradove iznad 20.000 stanovnika što znači da smo kao predmet istraživanja imali 29 gradova u Hrvatskoj. Statističke podatke MUP-a proslijedili smo Ekonomskom institutu Zagreb gdje je izrađena ljestvica najsigurnijih gradova. Nastojeći usporediti učestalost kriminaliteta po gradovima, izračunata je stopa kriminala koja se inače koristi kao statistički pokazatelj evaluacije učinkovitosti mjera prevencije kriminaliteta i relativne sigurnosti nekoga grada. Ipak, pritom valja naglasiti kako je inače praksa da taj statistički pokazatelj označava broj kaznenih djela na 100.000 stanovnika ali s obzirom da samo četiri hrvatska grada imaju više od 100.000 stanovnika logičnim se čini odluka da broj kaznenih djela u svim analiziranim kategorijama prikažemo na 1000 stanovnika umjesto na 100.000.

Kao i do sada, u obzir smo uzeli nasilna kaznena djela (protiv života i tijela – ubojstva i pokušaji ubojstva, silovanja i pokušaji silovanja, teške tjelesne ozljede), imovinska kaznena djela što podrazumijeva razbojništva, provalne krađe, teške krađe, razbojničke krađe i krađe, potom žrtve u prometu (poginule i ozlijeđene osobe) te učestalost zloporabe opojnih droga. Pokazatelj zlouporaba opojnih droga bilježi sve slučajeve korištenja bilo koje vrste opojnih droga. 

„Provedena analiza vršila se na godišnjim podacima MUP-a za 2016. godinu za 29 najvećih radova u Republici Hrvatskoj. Tijekom izračuna latentne varijable nesigurnosti u gradovima koristila su se četiri pokazatelja: broj nasilnih kaznenih djela, broj imovinskih kaznenih djela, žrtve u prometu te zlouporaba opojnih droga. Vrijednosti svakog od ova četiri pokazatelja su se potom prikazale kao vrijednosti na tisuću stanovnika pojedinog analiziranog grada. Za broj stanovnika svakog grada koristio se popis stanovništva iz 2011. godine dostupan za stranicama Državnog zavoda za statistiku. Naposljetku smo uzeli prosjeke svih ovih pokazatelja kako bi dobili aproksimaciju latentne varijable ‘Nesigurnost u gradu’ za svaki analizirani grad u 2016. Važno je naglasiti da se ova varijabla sortira uzlazno i interpretira na način ‘manje je bolje’ odnosno što manja prosječna vrijednost svih pokazatelja na 1.000 stanovnika to je grad sigurniji“, kaže Bruno Škrinjarić, asistent na Ekonomskom institutu, Zagreb od 2011. godine, koji trenutno pohađa doktorski studij Ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija. Na začelju liste ukupne sigurnosti gradova su Pula, Zadar, Karlovac i Vinkovci, dok se glavni hrvatski grad kao i prijašnjih godina kreće oko 20. mjesta, konkretno nalazi se na 21. mjestu.  

I ove smo godine prilikom analize uzeli u obzir i tzv. „sezonalnost“ odnosno činjenicu da određene gradove posjećuje veći broj turista pa se temeljem broja evidentiranih noćenja i ta brojka uračunala u broj stanovnika pojedinog grada što je dakako pridonijelo porastu broja stanovnika u određenim gradovima koji su turistima posebno atraktivni. Analiza je korigirana za efekt „turističkog grada“ s obzirom da je riječ o gradovima koje tijekom godine posjeti zamjetan broj turista što, barem u teoriji, vodi ka većem povećanju stope kriminala i kaznenih djela. „Korekcija je napravljena na sljedeći način. Uzet je broj noćenja turista za sve gradove osim Kutine gdje podaci nisu bili dostupni. Potom je izračunat udio svakog grada u ukupnog masi broja noćenja turista za sve analizirane gradove te taj udio oduzet od broja 1. Dobiveni se broj na kraju koristio kao faktor korekcije za efekt ‘turističkog grada’ te se množio s rezultatima iz prijašnje analize. Na ovaj način gradovi koji nemaju puno ostvarenih turističkih noćenja imaju jako mali faktor korekcije (koji je jako blizu 1) koji nije imao gotovo nikakav učinak na njihovu vrijednost varijable ‘Nesigurnost u gradu“‘ S druge strane, gradovi s velikim brojem ostvarenih noćenja, primjerice Dubrovnik, imali su faktor korekcije dosta manji od 1 (konkretno, za Dubrovnik on iznosi 0,7) te je samim time i vrijednost ‘Nesigurnosti u gradu’ za Dubrovnik bila nešto manja“, pojašnjava Škrinjarić. 

Naposljetku, treba naglasiti i ograničenja ove analize. Prvo, radi se o evidentiranim kaznenim djelima koja mogu biti pod utjecajem broja zaposlenih policajaca, jurisdikciji policijske uprave itd. Drugo, broj stanovnika danas u gradovima je gotovo sigurno drugačiji od onog iz popisa 2011. godine. Međutim, naprosto ne postoji drugi način za korekciju veličine grada. Sasvim je moguće da su se uslijed migracija značajno promijenili brojevi stanovnika pa u skladu s tim i da su podcijenjene ili precijenjene stope kaznenih djela. Škrinjarić smatra da efekt turističkog grada sam po sebi ne može u cijelosti objasniti razliku u broju kaznenih djela u odnosu na druge gradove. 

S obzirom na posljednje mjesto na ljestvici najsigurnijih gradova u Hrvatskoj, kontaktirali smo Grad Pulu kako bismo vidjeli u čemu je problem. Iz Grada Pule poručuju „Pula je siguran grad - statistika nije odraz pravog stanja sigurnosti“. Navode dalje da je prema službenim podacima Policijske uprave Istarske, u kontekstu stanja sigurnosti u Gradu Puli u 2016. godini zabilježeno smanjenje broja kaznenih djela za osam posto, smanjenje broja prometnih nesreća za 12 posto, smanjenje broja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira za 20 posto, smanjenje broja prekršaja iz ostalih zakona za tri posto te smanjenje broja požara za šest posto, u odnosu na prethodnu godinu.

„Rezultati Hendalove analize subjektivnog osjećaja sigurnosti u urbanim sredinama jasno pokazuju da je percepcija sigurnosti građana Pule i dalje visoka. Pored toga, Turistička zajednica Istarske županije na sedam je eminentnih tržišta unutar Europske unije provela istraživanje percepcije sigurnosti kod turista koji posjećuju Istru. Jedno je od glavnih pitanja bio motiv dolaska gostiju u Istru, a u svim se odgovorima našao onaj o osjećaju sigurnosti koji im pruža naša regija“, kažu u Gradu Pula. 

Dodaju da je pokazatelj da je Pula siguran grad i činjenica da broj gostiju koji posjećuju taj grad raste iz godine u godinu pa je tako 2016. godine Pula zabilježila 353 tisuće dolazaka i preko 1,8 milijuna noćenja. U protekle je četiri godine broj turista koji posjećuju Pulu povećan za 36 posto, što ne bi bio slučaj da nisu sigurna sredina za boravak. 

„U vrijeme turističke sezone, broj stanovnika koji borave na području Pule višestruko se poveća, a tom broju treba pridodati i turiste koji dolaze u jednodnevno razgledavanje grada, kao i sezonske zaposlenike koji u Pulu dolaze iz svih krajeva Hrvatske. Turistička sezona vrijeme je kada se evidentira najveći broj kaznenih djela, a tome doprinosi i brojnost otvorenih turističkih kapaciteta, ugostiteljskih objekata, kao i veliki broj manifestacija koje se održavaju na području Grada Pule. Prema podacima časopisa Forbes, Pula je jedan od najboljih hrvatskih gradova za život i poslovanje, dok je prema službenim podacima FINA-e Pula prvi grad po broju poduzetnika u Hrvatskoj sa 67 poduzetnika na tisuću radno sposobnih stanovnika. Također, Pula postaje pravi studentski grad koji privlači sve veći broj studenata“, navode u Gradu Pula.

Navode i da navedeni rezultati i uspjesi nisu došli preko noći već su rezultat kontinuiranog rada i opredjeljenja Grada Pule za stvaranjem poticajnog i sigurnog okruženja za sve sugrađane i sve brojnije turiste. U suradnji s Policijskom upravom, Grad Pula putem Vijeća za komunalnu prevenciju provodi niz aktivnosti s ciljem suzbijanja nasilja i delinkvencije te povećanja razine sigurnosti svih građana i njihove imovine, a to je nešto što će i dalje nastaviti provoditi. S obzirom da namjera naše analize nije nikoga ocrniti nego zorno pokazati statističke brojke i potaknuti one koji imaju lošije rezultate na promjene u segmentima u kojima su najslabiji kada je u pitanju sigurnost, smatramo da cjelovitim rezultatima istraživanja treba vrlo pomno pristupiti kako bi nadležni u gradovima uvidjeli u čemu leže problemi sa sigurnošću u njihovim sredinama. Nasuprot tome, od onih kojima je sigurnost na zavidnoj razini želimo pokupiti vrijedna saznanja koja pokazuju na koji način su ostvarili takve dobre rezultate.