Rezultati našeg ovogodišnjeg istraživanja umnogome se poklapaju s lanjskim istraživanjem kojim smo obuhvatili 11 poslijeratnih godina (od 1998. do 2008.) Najveći hrvatski gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek i dalje su dosta sigurni za život, jer ni u jednoj od tri analizirane kategorije - nasilna i imovinska kaznena djela te žrtve u prometu - na ljestvicama ne zauzimaju visoka mjesta. No zato je od manjih gradova život najmirniji u Samoboru i Sinju, a najopasniji u Čakovcu!
Provedena analiza kriminaliteta u 28 najvećih hrvatskih gradova (svi s više od 20.000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. godine) temelji se na evidenciji MUP-a RH o broju kaznenih djela počinjenih u posljednjih pet godina – od 2005. do 2009. godine. Kako bi se lakše usporedila učestalost kriminaliteta u različitim gradovima, izračunali smo stopu kriminala koja se inače koristi kao statistički pokazatelj evaluiranja učinkovitosti mjera prevencije kriminaliteta te relativne sigurnosti nekoga grada.
Pritom, kao i lani, napominjemo kako je inače praksa da taj statistički pokazatelj označava broj kaznenih djela na 100.000 stanovnika, ali s obzirom da u Hrvatskoj samo četiri grada imaju više od 100.000 stanovnika (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), naša odluka o prikazivanju broja kaznenih djela u nekom gradu na 1000 stanovnika, a ne na 100.000, sasvim je legitimna.
Želimo, nadalje, istaknuti da smo pri izračunavanju stope kriminaliteta u svakom gradu vodili računa o razlici između imovinskih i nasilnih kaznenih djela. Drugim riječima, za svaki su grad zasebno zbrojene sve kategorije imovinskih kaznenih djela počinjenih u svakoj pojedinoj godini, počevši od 2005. pa sve do 2009. godine, te smo na temelju tog zbroja izračunali stopu kaznenih djela u određenoj godini koja označava broj imovinskih kaznenih djela u tom gradu i u određenoj godini na 1000 stanovnika. Isto, jasno, vrijedi i za nasilna kaznena djela.
Osim stope imovinskih i nasilnih kaznenih djela, u analizu smo uključili i stope prometnih žrtava (ozlijeđenih i poginulih) u svakom gradu. Taj smo statistički pokazatelj dobili na isti način – zbrajanjem prometnih žrtava u svakom gradu u određenoj godini, a zatim smo na temelju tog zbroja izračunali stopu koja označava broj prometnih žrtava u tom gradu i u određenoj godini na 1000 stanovnika.
Kaznena djela protiv imovine
Iz tablice 1. vidljivo je da u 2009. godini od 28 analiziranih gradova najveću stopu imovinskih kaznenih djela bilježi grad Pula, s 23.22 djela na 1000 stanovnika. Podsjetimo, Pula je i lani, u našem prvom velikom istraživanju kojim smo obuhvatili posljednjih 11 godina (od 1998. do 2008.) na toj ljestvici također zauzela neslavno 1. mjesto. Nakon Pule, kao i lani, slijedi glavni grad Hrvatske. U Zagrebu se bilježi 19.08 imovinskih kaznenih djela na 1000 stanovnika. Prema broju kaznenih djela protiv imovine u 2009. godini treći je Čakovec, 20. grad po veličini, sa 16.81 djela na 1000 stanovnika.
Istodobno, najmanje kaznenih djela protiv imovine u 2009. u Hrvatskoj je zabilježeno u Sinju, 23. gradu po veličini – tek 2.68 djela na 1000 stanovnika. Nakon Sinja imovina je najsigurnija i u Požegi, 22. gradu po veličini - 3.33 kaznena djela protiv imovine na 1000 stanovnika. Tu su i Križevci, najmanji od 28 analiziranih gradova, u kojemu je u 2009. zabilježeno 3.76 kaznena djela protiv imovine.
Sve podatke sa stopama kaznenih djela radi bolje preglednosti, osim u tablici, prikazujemo i u grafovima. Pritom smo , također zbog bolje preglednosti i lakšeg snalaženja - gradove podijelili u tri regije - središnja i sjeverozapadna, istočna i primorska Hrvatska. Iz grafova 1, 2 i 3, očito je da većina gradova u 2009. godini bilježi pad stope kaznenih djela protiv imovine u odnosu na prethodne četiri godine, pa tako i u odnosu na 2008.. što svakako treba veseliti sve hrvatske građane
Krenimo, dakle, na put po Lijepoj našoj. Od gradova iz središnje i sjeverozapadne Hrvatske (graf 1), gradovi Velika Gorica, Sisak i Križevci u 2009. bilježe rast stope kaznenih djela protiv imovine u usporedbi s 2008., iako treba reći da razina stope u tim gradovima u 2009. godini nije najveća u analiziranom razdoblju; u Velikoj je Gorici najveća stopa tih kaznenih djela zabilježena u 2006., a u Sisku i Križevcima u 2005. godini. S druge strane, rast stope kaznenih djela protiv imovine u 2009. godini u usporedbi s 2008. bilježi se i u Čakovcu, pri čemu treba reći da je prošla godina ujedno i godina s najvećom stopom kaznenih djela protiv imovine u tom gradu.
Pad stope kaznenih djela protiv imovine u 2009. godini, u usporedbi s 2008., ovdje bilježi sedam gradova: Zagreb, Varaždin, Bjelovar, Samobor, Koprivnica, Kutina i Petrinja. Od toga četiri grada u 2009. ujedno bilježe i najmanju stopu kaznenih djela protiv imovine u ovom petogodišnjem razdoblju: Zagreb, Varaždin, Kutina i Petrinja. Gradovi poput Karlovca i Zaprešića u 2009. su imali otprilike istu stopu kaznenih djela protiv imovine kao i u 2008., no zanimljivo je da Karlovac od 2005. do 2008. bilježi konstantan pad stope kaznenih djela protiv imovine.
U istočnoj Hrvatskoj (graf 2), gradovi Vinkovci, Vukovar, Požega i Virovitica u 2009. su godini zabilježili najmanju stopu kaznenih djela protiv imovine u usporedbi sa sve četiri prethodne godine, dok u Osijeku u 2009. stopa kaznenih djela protiv imovine stagnira (tek je u 2007. bila najveća). Slavonski Brod pak u 2009. bilježi najveću stopu kaznenih djela protiv imovine u usporedbi s prethodne četiri godine, pri čemu valja naglasiti da je taj grad od 2006. do 2008. bilježio pad stope tih kaznenih djela, sve do ovog rasta u 2009. Blagi rast stope imovinskih kaznenih djela u usporedbi s 2007. i 2008. bilježi i Đakovo, ali je to pad u usporedbi s 2005. i 2006.
Napokon, u primorskoj Hrvatskoj (graf 3) tri grada - Zadar, Šibenik i Kaštela - u 2009. bilježe rast stope kaznenih djela protiv imovine u usporedbi s 2008. Pritom u Kašteli ujedno bilježe i najveću stopu tih kaznenih djela, dok je u Zadru i Šibeniku najveća stopa zabilježena 2005. S druge strane, u pet gradova na Jadranu bilježi se pad stope kaznenih djela protiv imovine u 2009. godini u usporedbi s 2008.: u Splitu, Rijeci, Puli, Dubrovniku i Sinju. Od toga je u četiri grada – u Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Sinju - stopa kaznenih djela protiv imovine u analiziranom razdoblju u 2009. - najmanja. Samo u Puli u 2009. stopa kaznenih djela protiv imovine u analiziranom razdoblju nije najmanja; najmanja je u tome gradu bila 2007.
Nasilna kaznena djela
Na temelju tablice 2. može se uočiti da u 2009. godini od 28 analiziranih hrvatskih gradova najveću stopu nasilnih kaznenih djela ima grad Slavonski Brod, s 0.93 takvih djela na 1000 stanovnika. Slijede ga Karlovac s 0.88 djela na 1000 stanovnika i Šibenik, grad 11. po veličini, s 0.87 djela na 1000 stanovnika.
Najmanje nasilnih kaznenih djela u 2009. godini zabilježeno je u Zaprešiću, 26. gradu po broju stanovnika, i to s 0.13 takvih djela na 1000 stanovnika. Nakon Zaprešića na začelju tablice slijede Samobor, 15. grad po broju stanovnika, u kojem je u 2009. godini zabilježena stopa od 0.14 nasilnih kaznena djela na 1000 stanovnika, te Sinj, koji je po broju stanovnika 23., a u kojem se bilježi stopa od 0.20 nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika.
Krenemo li opet po regijama, gradovi u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj (graf 4) u 2009. godini pokazuju pad stope nasilnih kaznenih djela u usporedbi sa stopama iz 2008. godine. U Karlovcu je stopa 2005. i 2006. bila na istoj razini, da bi nakon 2006. svake godine rasla te sada dosegla najveću razinu u petogodišnjem razdoblju. Slično je i s Križevcima; u tom je gradu najmanja stopa zabilježena 2005., iduće 2006. već raste i dosiže razinu koja se zadržala i 2007.; nakon 2007. dolazi do blažeg porasta 2008. i naglog 2009. U ostala dva grada u kojima se bilježi porast stope nasilnih kaznenih djela u 2009. godini, Koprivnici i Kutini, nije uočeno tako pravilno kretanje stopa. No valja napomenuti da je u 2009. u Koprivnici zabilježena najveća stopa nasilnih kaznenih djela u usporedbi s prethodne četiri godine, dok je u Kutini zabilježen rast stope u 2009. s obzirom na 2008., ali je ta razina ipak manja nego u 2006. i 2007. godini.
Od gradova u toj regiji koji bilježe pad stope nasilnih kaznenih djela, dva imaju najmanju stopu u spomenutoj godini u cijelom analiziranom petogodišnjem razdoblju: Velika Gorica i Samobor. Ostali gradovi koji bilježe pad stope nasilnih kaznenih djela u 2009 u odnosu na 2008., ali ta stopa ipak nije na najmanjoj razini u petogodišnjem razdoblju su: Zagreb, Bjelovar, Čakovec, Petrinja i Zaprešić.
U istočnoj Hrvatskoj (graf 5) ne može se uočiti pravilan pad niti rast stope nasilnih kaznenih djela ni u jednom gradu. U Vinkovcima, Požegi i Virovitici vidljiv je pad stope nasilnih kaznenih djela u 2009. godini u usporedbi sa stopom u 2008., ali razina stope nasilnih kaznenih djela u 2009. u sva tri grada nije najmanja u ovom petogodišnjem razdoblju. Tako je u Vinkovcima najmanja stopa zabilježena 2005. i 2006. (obje je godine bila ista); u Virovitici je najmanja stopa nasilnih kaznenih djela zabilježena 2005.; dok je u Požegi najmanja stopa (0 na 1000 stanovnika) zabilježena 2006. U četiri grada ove regije u 2009. godini zabilježen je porast stope nasilnih kaznenih djela u odnosu na 2008. To su: Osijek, Slavonski Brod, Vukovar i Đakovo. Međutim, jedino je u Vukovaru stopa zabilježena u 2009. godini najveća u petogodišnjem razdoblju; u ostala tri grada najveća je stopa nasilnih kaznenih djela zabilježena 2007. godine.
Naposljetku, u gradovima primorske Hrvatske (graf 6) općenito se bilježi rast stope nasilnih kaznenih djela u 2009. godini u usporedbi s 2008. Tako se u Rijeci, Dubrovniku i Kašteli u 2009. bilježi najveća stopa nasilnih kaznenih djela u petogodišnjem razdoblju. S druge strane, u Splitu je i u Sinju u 2009. u usporedbi s 2008. godinom zabilježen rast stope nasilnih kaznenih djela, ali razina te stope ipak nije bila najveća u analiziranom razdoblju. Pad stope nasilnih kaznenih djela u 2009. u usporedbi s 2008. zabilježili su Zadar, Pula i Šibenik, iako valja reći da je najmanja stopa nasilnih kaznenih djela u tim gradovima zabilježena 2005.
Žrtve u prometu
U pogledu žrtava prometa, na temelju tablice 3 može se uočiti da je u 2009. godini od 28 analiziranih gradova najviše prometnih žrtava zabilježeno u Vinkovcima (8.63 prometne žrtve na 1000 stanovnika); zatim u Zadru (7.10 na 1000 stanovnika) i Slavonskom Brodu (6.10 na 1000 stanovnika). S druge strane, najmanja stopa prometnih žrtava zabilježena je u Vukovaru (3.38 na 1000 stanovnika), zatim u Samoboru (3.28 na 1000 stanovnika) te u Puli (3.66 na 1000 stanovnika).
U svezi analize stopa prometnih žrtava u petogodišnjem razdoblju, pokazalo se da u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj (graf 7) gradovi Zagreb, Bjelovar, Petrinja, Velika Gorica, Varaždin i Križevci u 2009. bilježe rast stope prometnih žrtava u usporedbi s 2008. Dok prva tri grada (Zagreb, Bjelovar i Petrinja) bilježe rast stope u 2009., ona ipak nije najveća u toj godini nego u 2007., za razliku od Velike Gorice, Varaždina i Križevaca, u kojima je 2009. godine zabilježena najveća stopa prometnih žrtava u analiziranom razdoblju. S druge strane, u sedam gradova iz ove regije bilježi se pad stope prometnih žrtava: u Karlovcu, Sisku, Čakovcu, Zaprešiću, Samoboru, Koprivnici i Kutini. Međutim, u njih četiri najmanja stopa prometnih žrtava nije zabilježena 2009., nego 2005. (Karlovac, Sisak, Čakovec) i 2006. godine (Zaprešić). S druge strane, u tri grada (Samobor, Koprivnica i Kutina) od onih koji bilježe pad stope u 2009. godini u usporedbi s 2008., ujedno u 2009. bilježe i najmanju stopu prometnih žrtava u analiziranom razdoblju.
Što se tiče istočne Hrvatske (graf 8), u toj regiji rast stope prometnih žrtava u 2009. godini u usporedbi s 2008. bilježe Osijek, Požega i Virovitica. Iako, valja napomenuti da od ta tri grada samo Virovitica u 2009. bilježi najveću stopu prometnih žrtava od svih analiziranih godina; Osijek bilježi najveću stopu u 2006., a Požega u 2007. godini. U ostala četiri grada ove regije (Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar i Đakovo) u 2009. godini bilježi se pad stope prometnih žrtava u usporedbi s 2008. godinom; ali i tu valja reći da stopa zabilježena u 2009. godini nije najmanja u analiziranom razdoblju, nego je u svim gradovima najmanja stopa prometnih žrtava zabilježena 2005. godine.
Napokon, u gradovima primorske Hrvatske (graf 9) u ovom se razdoblju može uočiti većinom pad stope prometnih žrtava u 2009. godini u usporedbi s 2008. Tek se u tri grada uočava rast stope prometnih žrtava u 2009. godini u odnosu na godinu prije: u Zadru, Rijeci i Sinju. Iako je u Zadru uočen rast stope, stopa zabilježena lani ipak nije najveća u analiziranom razdoblju; najveća stopa prometnih žrtava u tom je gradu zabilježena 2007. godine.
S druge strane, u Rijeci i Sinju u 2009. godine bilježe ujedno najveću stopu u zadnjih pet godina. Pad stope prometnih žrtava u 2009. u usporedbi s 2008. u ovoj regiji bilježi pet gradova: Split, Pula, Šibenik, Dubrovnik i Kaštela. Pritom je važno istaknuti da su svi ti gradovi u 2009. godini zabilježili - najmanju stopu prometnih žrtava u analiziranom razdoblju.