U vremenu kada sigurnosni izazovi postaju sve složeniji, ulaganje u digitalnu forenziku, cyber sigurnost i razvoj stručnih kapaciteta predstavlja jedno od najvažnijih ulaganja u buduću sigurnost države i njenih građana
Posljednjih godina Bosna i Hercegovina, kao i brojne europske države, suočava se s rastućim brojem lažnih dojava bombi upućenih obrazovnim ustanovama, sudovima, zračnim lukama, državnim institucijama i drugim objektima od javnog značaja. Iako se na prvi pogled može činiti da je riječ o izoliranim incidentima ili nepromišljenim postupcima pojedinaca, praksa pokazuje da ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov sa značajnim posljedicama po društvo, ekonomiju i funkcioniranje institucija. Svaka zaprimljena dojava pokreće složen sigurnosni mehanizam koji uključuje policijske službenike, kontradiverzijske timove, vatrogasne jedinice, medicinske službe, rukovodstvo ustanova i druge nadležne organe. Posljedice se ne ogledaju samo u financijskim troškovima i prekidu rada institucija, već i u stvaranju osjećaja nesigurnosti kod građana, posebno djece i mladih koji su najčešće direktno pogođeni ovakvim incidentima.
Lažne dojave
Razvoj informacijskih tehnologija značajno je promijenio način izvršenja ovih krivičnih djela. Nekada su dojave uglavnom upućivane telefonskim putem, dok se danas najčešće koriste elektronska pošta, društvene mreže, aplikacije za razmjenu poruka i različiti servisi za anonimnu komunikaciju. Upravo zbog toga digitalna forenzika postaje jedan od najvažnijih alata u procesu identifikacije počinitelja i prikupljanja dokaza. Digitalna forenzika predstavlja znanstvenu disciplinu koja se bavi identifikacijom, prikupljanjem, analizom i prezentacijom digitalnih dokaza. U slučajevima lažnih dojava bombi forenzički stručnjaci analiziraju elektronsku komunikaciju, mrežni promet, logove servera, mobilne telefone, računala i druge digitalne uređaje koji mogu sadržavati tragove relevantne za istragu. Cilj nije samo otkrivanje počinitelja, nego i osiguravanje da svi prikupljeni dokazi budu zakoniti, vjerodostojni i prihvatljivi u sudskom postupku. Počinitelji često vjeruju da korištenjem VPN servisa, anonimnih e-mail naloga, privremenih servera ili aplikacija s enkripcijom mogu ostati neotkriveni. Međutim, iskustva iz brojnih istraga pokazuju da gotovo uvijek ostaju određeni digitalni tragovi koji omogućavaju rekonstrukciju događaja. Analiza zaglavlja elektronske pošte, vremenskih oznaka, mrežnih komunikacija, podataka pohranjenih na uređajima i drugih tehničkih elemenata često dovodi do identifikacije osoba odgovornih za slanje prijetnji.
Poseban izazov predstavljaju slučajevi u kojima su počinitelji locirani izvan granica države. Takve situacije zahtijevaju intenzivnu međunarodnu suradnju policijskih agencija, pravosudnih institucija i organizacija za cyber sigurnost.
Upravo zbog globalne prirode interneta nijedna država danas ne može samostalno odgovoriti na sve oblike cyber prijetnji. Razmjena informacija, zajedničke istrage i međunarodni sporazumi postaju ključni elementi uspješnog suprotstavljanja ovakvim pojavama. Pored represivnog djelovanja, izuzetno važnu ulogu ima prevencija. Iskustva pokazuju da edukacija učenika, nastavnika, roditelja i zaposlenih u javnim institucijama može značajno smanjiti broj incidenata. Mnogi mladi korisnici interneta nisu dovoljno svjesni činjenice da digitalne aktivnosti ostavljaju tragove i da zloupotreba informacijskih sustava može imati ozbiljne pravne posljedice. Razvijanje digitalne pismenosti i sigurnosne kulture stoga predstavlja jedan od najvažnijih dugoročnih mehanizama zaštite. Suvremene tehnologije, posebno umjetna inteligencija, dodatno proširuju mogućnosti otkrivanja i prevencije sigurnosnih prijetnji. Napredni sistemi danas mogu analizirati velike količine podataka, prepoznavati neuobičajene obrasce ponašanja, identificirati sumnjive komunikacije i upozoravati na potencijalne incidente prije nego što nastanu ozbiljne posljedice.
Ubrzavanje procesa analize
Umjetna inteligencija ne može zamijeniti stručnjake za digitalnu forenziku, ali može značajno unaprijediti njihove kapacitete i ubrzati proces analize. Jedan od važnih koraka za unapređenje cyber sigurnosti je uspostavljanje efikasnih nacionalnih mehanizama za odgovor na incidente. U tom smislu posebnu pažnju potrebno je posvetiti razvoju CERT timova, unapređenju suradnje između institucija, standardizaciji procedura za upravljanje incidentima i kontinuiranom osposobljavanju stručnog kadra. Samo koordiniranim djelovanjem moguće je razviti otpornost društva na sve složenije oblike digitalnih prijetnji.
Lažne dojave bombi nisu isključivo problem policije ili obrazovnog sistema. One predstavljaju složen sigurnosni izazov koji zahtijeva angažman cijelog društva. Uspješan odgovor podrazumijeva kombinaciju suvremene tehnologije, stručnog znanja, međunarodne suradnje, kvalitetnog zakonodavnog okvira i kontinuirane edukacije građana. Digitalna forenzika u tom procesu zauzima centralno mjesto. Ona omogućava da se iza prividne anonimnosti digitalnog prostora pronađu stvarni počinitelji, utvrde činjenice i osigura pravda. Istovremeno, njena uloga nije samo reaktivna nego i preventivna, jer doprinosi izgradnji sigurnijeg digitalnog okruženja za građane, institucije i društvo u cjelini. U vremenu kada sigurnosni izazovi postaju sve složeniji, ulaganje u digitalnu forenziku, cyber sigurnost i razvoj stručnih kapaciteta predstavlja jedno od najvažnijih ulaganja u buduću sigurnost države i njenih građana.
Prof. dr. Hadžib Salkić